Hrvatska država, ovakva kakva jest, nije u stanju napraviti brzu cestu Trogir - Omiš

Dragi Splićani. Dragi Omišani. Dragi općenito svi vi Dalmatinci. Sa žaljenjem vas obavještavamo da hrvatska država, ovakva kakva jest, nije u stanju izgraditi brzu cestu od Splita do Omiša. Svjesni smo da vam je ta cesta važna, svjesni smo i da vam je obećana, svjesni smo i da je do sada, sukladno tim obećanjima, dvaput mogla biti gotova, ali mi novca za njezinu izgradnju jednostavno nemamo, niti znamo kako ga nabaviti. Oprostite na iskrenosti i, ako je ikako moguće, nemojte nam to zamjeriti na idućim izborima. Ovako bi, piše Slobodna Dalmacija, trebalo glasiti priopćenje iz Vlade RH, odjel za asfaltiranje i bojenje, koje nikada nije i neće biti upućeno građanima. Dragim Splićanima, Omišanima i općenito svim Dalmatincima. Priopćenje koje je iskreno, pošteno i nefrizirano. Baš poput, recimo, javljanja uživo za nacionalnu televiziju ...

REQUIEM ZA BRZU CESTU?

Hrvatska država, ovakva kakva jest, nije u stanju napraviti brzu cestu Trogir - Omiš

Piše: Vinko Vuković / Slobodna Dalmacija
Izvor: Slobodna Dalmacija   


Zeznuta su, naime, ta javljanja uživo. Izrečeno se ne može povući. Niti se može redigirati. Uljepšati. Dodatno pojasniti.

Evo, iz Omiša se, možda ste primijetili, nekidan za Hrvatsku televiziju uživo javila Tamara Pajić, glasnogovornica Hrvatskih cesta. Kamera je, mora se priznati, ljubi. No, ako ste obratili pažnju na Tamarine riječi, onda nije bio problem osluhnuti kako je glasnogovornica HC-a, koja je u Omiš, i to iz Zagreba, došla samo zbog nekoliko rečenica i kamera Hrvatske televizije, rekla i više nego je htjela.

Dakle, pitanje je bilo kratko i jasno: kada će biti gotova omiška obilaznica?

A evo i odgovora:

činjenice- Trenutačno se rado pre-feasibility studija, koja će ukazati na najoptimalnije rješenje povezivanja Splita i Omiša. Čim bude završena, odmah ćemo je prezentirati javnosti. Bit će razmatrano par opcija povezivanja, ali i nekoliko podopcija, koje su predložene od strane lokalne samouprave. O rokovima ne možemo govoriti, no na vrijeme ćemo sa svime izići u javnost, kao što smo izišli i s Pelješkim mostom.

Eto, tako je kazala Tamara Pajić, da bi, ne čekajući kraj emisije, odjurila za Zagreb.

Pa smo joj, znajući da su zeznuta ta javljanja uživo i da se čovjek lako dade smesti, mejlom  poslali upit sa zamolbom da zeru pojasni netom izrečeno. Ako je, rezonirali smo, istina sve ovo što su dragi Splićani, Omišani i općenito svi Dalmatinci u izravnom prijenosu čuli, onda je to znak da im se ne treba zamarati obećanom brzom cestom – četiri vozna traka s čvorištima u Podstrani, Jesenicama i Dugome Ratu – te da je slobodno mogu ostaviti na snivanje budućim naraštajima.

I, bogme, odgovor iz Hrvatskih cesta stigao je čim je Tamara u kancelariju došla. A u njemu stoji kako se glede brze ceste Split – Omiš, za koju je, nota bene, prvo idejno rješenje načinjeno još 1973. godine, trenutačno radi pre-feasibility studija koja će ukazati na najoptimalniju opciju spajanja Splita i Omiša. A stoji i sve ono ostalo što je Tamara Pajić izrekla na televiziji.

U kratkom prijevodu, prefeasibility studija je dokument kojim se utvrđuje isplativost nekog projekta. A tek nakon toga dolazi detaljna studija, odnosno utvrđivanje i razrada izvodivosti po sektorima, u ovom slučaju dionicama gradnje. E, sad, kako je moguće da se ponovno radi prefeasibility studija za cestu koja se odavno gradi, Tamara Pajić nije pojasnila. Iako smo je zamolili.

A zamolili smo je i da nam odgovori o kakvoj pre-feasibility studiji priča kad je u omišku obilaznicu, kao sastavni dio “sporne” brze ceste, već uloženo 350.000.000 kuna, te kad se zna da su općine Podstrana i Dugi Rat odavno od HC-a naplatile (i potrošile) komunalni doprinos u iznosu od 14.000.000 kuna. No, ni na taj dio nije se očitovala.

BCTO inicijativa

Da stvari idu upravo u ovom smjeru, odnosno u smjeru koji dragim Splićanima, Omišanima i općenito svim ostalim Dalmatincima ukazuje kako od brze ceste Split – Omiš nema ništa, mogli smo naslutiti još prije tri mjeseca kada je Neven Matijević, voditelj splitske ispostave Hrvatskih cesta, dugoratskim općinskim vijećnicima kazao kako će ta prometnica, ako ikada bude izgrađena, koštati najmanje 300 milijuna eura.

 I to ne računajući otkup zemljišta i 350.000.000 kuna već potrošenih na omišku obilaznicu.

- Jedina mogućnost da se brza cesta od Stobreča do Omiša realizira jest novac iz europskih fondova.  Njezina cijena je oko 300 milijuna eura, a to vam je, tu negdje, kao pelješki most – kazao je Matijević.

Ta izjava, bolno iskrena, poštena i nefrizirana, uslijedila je samo nekoliko tjedana nakon izjave ministra prometa Siniše Hajdaša Dončića, koji je preko Facebooka poslao poruku grupi na društvenoj mreži okupljenoj pod imenom Brza cesta Trogir – Omiš.

“Hrvatskim cestama je ova cesta prioritet. Nadam se da će do 2017. godine kompletna obilaznica biti u funkciji. To vam je jedini realni rok”, napisao je ministar, pa dodao i faze izgradnje brze ceste.

Prema ministru prometa, a ministar prometa bi, valjda, trebao biti upućen u izgradnju prometnica u svojoj zemlji, prva faza izgradnje ići će od Dugoga Rata do Omiša. Ona je, veli Dončić, najsloženija i najskuplja, jer, između ostaloga, treba izgraditi i most preko rijeke Cetine.

Druga je faza dionica TTTS -Gornja Podstrana, plus spoj na Jadransku magistralu. Treća je, a nju ministar naziva najlakšom i najjeftinijom, trasa od Stare Podstrane do Dugoga Rata, s čvorom Jesenice, dok četvrta podrazumijeva cestu od Mravinaca do TTTS-a.

BCTO inicijativa

Nikakvu pre-feasibility studiju ministar Dončić prije nekoliko mjeseci nije spominjao. Dapače, po njemu će čitava cesta, svih njezinih 15 kilometara, biti izgrađena do 2017. godine. Kako i čijim novcem, zaboravio je navesti. Ali, mora se priznati, lijepo je zvučalo.

Radovi na brzoj cesti Trogir – Split – Omiš počeli su 2005. godine. Tadašnji premijer Ivo Sanader obećao je dragim Splićanima, Omišanima i uopće svim ostalim njegovim Dalmatincima kako će u roku od tri godine dobiti ekskluzivnu četverotračnu prometnicu, koja će rasteretiti najzagušeniji pravac u zemlji.

I, zaista, žestoko se bilo zaoralo. Bageri na zapadu u Kaštelima i na istoku u Omišu svaki dan su izlazili u novinama. Dobiven je i kredit Svjetske banke, slavilo se kao da je cesta već asfaltirana, da bi tih 60.000.000 eura, čudom, jer kako drukčije nazvati neobjašnjive tokove novca u Sanaderovo vrijeme, bili preusmjereni za dovršetak riječke obilaznice.

Bio je to, ispostavilo se, početak kraja jedne velike priče.

Radovi su vremenom jenjavali, izvori novca su presušili, a danas, devet godina od početka radova, ni cesta kroz Kaštela još nije gotova. Kao podsjetnik na cestu koju će netko kad-tad morati završiti stoji tek 1,5 kilometara dug tunel iznad Omiša. Nemoćno nesretnik zijeva  i sluša kako će se tek izraditi studija o smislu njegova postojanja.
 

Puljak: Što će vam sad studija?

Marijana Puljak bila je (i još uvijek je) praktičino jedina političarka kojoj je zagovaranje brze ceste Trogir - Split - Omiš ne samo dio programa nego i javno iskazanog interesa. U ime Inicijative građana za realizaciju te prometnice izrazila je čuđenje i ogorčenost najnovijim vijestima iz HC-a.

- Iznenađeni smo izjavom glasnogovornice, koja kaže da se sada radi predstudija isplativosti, a koja bi, valjda, trebala ponovo, po tko zna koji put, dokazati da je ovo najprometnija prometnica u zemlji, te ponovo utvrditi trasu od Stobreča do Omiša - kaže Puljak.

- Je li ovo opet gledamo scenarij “ništa nije valjalo prije nas, mi moramo sve ispočetka”? Plaćamo li ponovo već izrađene studije? Ako ih prilagođavamo prijavi za EU fondove, čemu navođenje ispitivanja različitih opcija i podopcija? Što to znači? Da bacamo u vodu stare planove? Nadam se da ovo nije samo radi plaćanja konzultanata koji će nam otkriti toplu vodu, jer mi brzu cestu Trogir - Omiš trebamo odmah - zaključuje Puljak.


‘Zaboravili’ vratiti 13,8 milijuna kuna doprinosa

Brza cesta Split - Omiš trasirana je južnom padinom Mosora, te bi prolazila iznad Podstrane, Jesenica i Duća, odnosno kroz općine Podstranu i Dugi Rat. A te općine su na ime komunalnog doprinosa od Hrvatskih cesta već naplatile ukupno 13,8 milijuna kuna. Novac im, naravno, ni na kraj pameti nije vratiti. Odavno su ga, name, potrošili.


Obećanja: Sve je davno trebalo biti izgrađeno

Nakon što je Slobodna “uznemirila” javnost serijom članaka o omiškoj obilaznici koja se nastavlja na cestu koje nema, niti itko zna kada će je biti, u HC-u su u Omišu, a bio je studeni 2011., organizirali presicu. Glavni inženjer Tonči Ljubetić i glasnogovornica Ivana Bekavac složno su utvrdili kako problema nema i kako će obilaznica biti u funkciju do sredine 2014.

A to znači da će do tada biti izgrađen i novi most preko Cetine, te tunel s desne obale rijeke. I, evo, sredina 2014. samo što nije, a mosta i drugog tunela, pored onog već probušenog, koji je nacionalno postao postao kao tunel koji iz nigdje vodi u ništa, još nema na vidiku.


Državu nije briga za dalmatinske ceste

Dok država ima sve manje novca za dalmatinske ceste, očito je da se ozbiljno ugrožava sigurnost tisuća domaćih putnika i turista. Prema programu Vlade za Splitsku županiju se do 2016. planira potrošiti 1,46 milijardi kuna za izgradnju, obnovu i održavanje cesta.

U trogodišnjem planu planira se završiti, početi izgradnju ili uređenje brze ceste, Plano-Split, Stobreč-Dugi Rat-Omiš, most kopno-Čiovo, Zagvozd-Imotski, Pantana-Trogir, spojna cesta od mosta na Cetini, obilaznica Dicma, otok Šolta-izgradnja spojne ceste trajektna luka, Sućuraj-Bogomolje, otok Vis-rekonstrukcija ceste u Komiži...

Nakon niza upozorenja Udruge prometnih inženjera očito je da nema ozbiljnih namjera kako iz Vlade RH, tako ni iz lokalne zajednice da se prometni problemi riješe.

Nema u programu Vlade RH izgradnje tunela Kozjak, obilaznice Sinja, rješenja čvorišta Širina u Solinu, nema nastavka obilaznice Omiša, ne radi se cesta Stobreč-Omiš, ništa se ne radi na cesti Solin -Trogir između Kaštel Sućurca-Kaštel Starog.

Povezani članci

Who's Online

We have 222 guests and no members online