Hrvati i dalje misle da je dovoljno samo željeti europski novac

povlačenje sredstava iz EU fondovaZa projekt zaštite od onečišćenja voda i priobalnog područja ("Projekt Jadran", op.ur.) od 60 milijuna eura povučeno je tek 18 posto mogućih sredstava. Za splitsku obilaznicu (brzu cestu Trogir - Dugi Rat - Omiš, op.ur.) od 43 povučeno je samo 10 milijuna eura, a projekt je zaustavljen tijekom prošle godine u kojoj nije povučena nijedna kuna. Rekao je to u četvrtak na sjednici Vlade ministar Slavko Linić. (Naravno, nema se para i to je razlog što se 40 godina čeka na izgradnju brze ceste ispod Mosora poviše naših više ne tako malih mjesta. Naravno, nema se para i to je razlog što još nije sređena projektna  dokumentacija za nastavak izgradnje kanalizacijskog sustava Općine Dugi Rat na području Jesenica i Dugog Rata, op.ur.). Novac iz pretpristupnih fondova Europske unije loše je iskorišten zato što za bespovratna sredstva nismo na vrijeme pripremili ni institucije, a kamoli krajnje korisnike, koji još misle kako je dovoljno željeti europski novac, ne znajući da ih u procesu odobravanja i isplate čeka mukotrpan rad i detaljne provjere. Zaključak je to triju konzultanata na programima europskih fondova s kojima je Vjesnik provjerio kakva su im iskustva i koje su glavne prepreke efikasnijem korištenju novca iz pet komponenti Ipa programa.... piše Marina Šunjerga na stranicama Vjesnika...


SLABA PRIPREMA

Hrvati i dalje misle da je dovoljno željeti europski novac

rh u euZa bespovratna sredstva nismo na vrijeme pripremili ni institucije, a kamoli krajnje korisnike, koji ne znaju da ih u procesu odobravanja i isplate čeka mukotrpan rad i detaljne provjere, objašnjavaju konzultanti na programima fondova

Piše: Marina Šunjerga / Vjesnik
Izvor: Vjesnik

U razdoblju od 2007. do 2011. Hrvatskoj je na raspolaganje stavljeno 668 milijuna eura iz programa Ipa. Ugovorili smo samo 276 milijuna eura ili 42 posto ukupne alokacije, a isplaćeno je samo 138 milijuna eura ili 21 posto alokacije, podaci su koje je prezentirao potpredsjednik Vlade i resorni ministar Branko Grčić.

Na godišnjoj razini imamo na raspolaganju oko 150 milijuna eura, a u trenutku ulaska u Europsku uniju otvaraju se strukturni i kohezijski fondovi, koji nude mogućnosti mnogo većih alokacija.

eu fondovi

Naime, samo u drugoj polovici 2013. moći ćemo povući oko 450 milijuna eura bespovratnih sredstava, a na godišnjoj razini potencijal će premašiti milijardu eura.

Konzultanti upozoravaju da Ministarstvo prezentira podatke o ugovorenim iznosima, dok pravo stanje treba procjenjivati isključivo na temelju isplaćenih sredstava, jer su samo te brojke pokazatelj stvarnog uspjeha.

Ako se usporedi isplaćeni iznos s ukupnom alokacijom, ispada da smo u četiri godine prosječno povukli samo 34,5 milijuna eura godišnje. Ako se ne ubrza proces povlačenja novca iskoristit ćemo samo tri posto ukupne alokacije iz 2014.

Uzroci nedovoljne iskorištenosti iz pretpristupnog Ipa programa svoje uporište nalaze u nekoliko čimbenika koji se međusobno isprepliću, napominje konzultantica Andrea Novaković iz Regionalne razvojne agencije Dubrovačko-neretvanske županije Dunea.

eu fondovi

Jedan od većih problema su nedovoljno educirani kadrovi ili nedovoljna kapacitiranost organizacija koje bi se eventualno mogle prijaviti za određena sredstva, kaže konzultantica.

»Potencijalni prijavitelji često uopće nemaju temeljno razumijevanje načina funkcioniranja EU-fondova, dakle, ponekad nisu u stanju uopće prepoznati natječaj na koji bi mogli prijaviti svoje projektne ideje ili im nije jasno gdje su referentne točke gdje mogu dobiti informacije«, podijelila je s Vjesnikom iskustva Novaković.

U javnoj upravi je problem što službenici imaju redovan posao, pa nisu zainteresirani niti imaju vremena za dodatni posao pisanja i pripreme projekata, a unatoč činjenici da postoje konzultanti, niz administracija nije spremno izdvojiti sredstva za njihov rad.

Rad javne uprave i njihova pripremljenost na nove projekte bili su čest izgovor za loše postotke u povlačenju EU-novca iz fondova, pa je na konferencijama o europskim fondovima često bilo isticano da je povlačenje novca iz alokacije 2007.-2011. zapelo kod procedure, koja je omogućila prve ugovore tek u posljednje dvije godine.

konzultatni

Dio problema leži i u činjenici da projekte moraju potvrditi i resorna ministarstva i Europska komisija, što produljuje proces. Drugim riječima, mnogi projekti još su u fazi odobravanja, pa konačni rezultati vrlo lako mogu biti bolji od trenutačnih statistika.

Ipak, Kristijan Mavrec iz Kaja Consultinga tvrdi da je pristup mnogo bolji nego 2005., kada je Hrvatska tek ušla u posao s EU-fondovima. Naime, institucije koje odobravaju dokumentaciju potrebnu za prihvaćanje projekta usporavale su proces, dok je danas situacija znatno bolja. Naime, većina institucija radi svoj posao efikasno, tvrdi Mavrec, i u rokovima izdaje sve potrebne papire.

Kao konzultant koji radi isključivo na programu Ipard, Mavrec ima odličnu statistiku. Odobreno mu je 37 od 37 projekata koje je aplicirao, ali priznaje da je intervjuirao barem 500 tvrtki i poljoprivrednika da bi našao projekte koji imaju šanse povući novac iz fondova.

Kod poljoprivrednih europskih potpora problem leži u preduvjetima koje mnogi nemaju ispunjene, a traži se posjedovanje legaliziranih nekretnina, uredno poslovanje s neto dobiti i visoki standardi proizvodnje.

Inače, program Ipard na godišnjoj razini nakon ulaska u Europsku uniju Hrvatskoj će staviti na raspolaganje oko 400 milijuna eura godišnje. Dosadašnja statistika pokazuje da je program dobro ugovoren, ali da je isplaćeno samo 10 posto raspoloživih sredstava.

novac

»Ugovorenost projekta ne znači da će se novac ikada isplatiti, jer bespovratna sredstva u ovoj komponenti može dobiti samo onaj tko završi najavljeni projekt«, kaže Mavrec. Zato je od raspoloživih 500 milijuna kuna iz Iparda ugovoreno oko 250 milijuna kuna, ali isplaćeno samo 25 milijuna kuna.

Pozitivno je ipak što se povećava interes poljoprivrednika iz cijele Hrvatske, a i sve je više profesionalizma među njima. Ipak, još prevladava mišljenje da je novac raspoloživ svakome tko ga poželi.

»To je posljedica života u bivšem sustavu, mnogi se poljoprivrednici uplaše kada čuju da prije povlačenje novca moraju proći težak i skup proces«, ističe Mavrec.

Novi program unutar Ipa III. Komponente - Regionalna konkurentnost - omogućio je kandidiranje poduzetničkih inicijativa za poboljšanje konkurentnosti MSP-a na EU-tržištima, uglavnom u proizvodnim djelatnostima, a konzultantica Novaković ističe da je na nedavno zatvorenom natječaju bilo dosta interesa malih poduzeća u županiji.

»Ovaj natječaj je pak karakterističan i po tome da ga je pratila i izvrsna medijska promocija, osim razvojnih agencija i nekoliko institucija kao što su Središnja agencija za financiranje i ugovaranja projekata EU-a te Hrvatske obrtničke komore s nacionalne i lokalne razine«, objašnjava Novaković.

O povećanom interesu svjedoči i konzultantica Ana Jeličić iz Zagreba, kojoj se obratila i ugledna tvrtka DOK-ing, a surađuje i na projektu Kaštijun. Županijski centar za gospodarenje otpadom - Kaštijun - projekt je koji je odobren u Ipi, ali radovi još nisu započeli, iako je bilo planirano. Za odgađanje radova konzultantica krivi opuštenost i nedovoljnu odgovornost.

zapuštenost

»Tužno je što nemamo vremena prijaviti puno više projekata, jer se potencijalni korisnici jave tek kada natječaj već započne, a do tog trenutka trebalo bi već imati gotov projekt«, upozorava Jeličić, koja ističe da je interes u privatnom sektoru značajno povećan, ali da je među klijentima njezina ureda i dalje puno neznanja o funkcioniranju fondova, pa se tako interesiraju za projekte koji su u fazi nerazrađene ideje.

»Izvješće Nadzornog odbora za praćenje provedbe Ipa programa pokazuje da u nekim segmentima imamo značajnih problema, posebno s pripremom projekata na vrijeme i na propisan način kako bi se povukao novac iz fondova«, istaknuo je ministar Grčić, koji je najavio tematsku koordinaciju Vlade na temu povlačenja novca iz europskih fondova.

Ako se Hrvatska usporedi sa zemljama članicama Europske unije u fazi pristupanja, bolji smo od Rumunjske i Bugarske, ali daleko slabiji od Poljske. Iako je ministar dio neuspjeha pripisao neiskustvu, svjestan je da država mora pomoći u edukaciji i pripremi projekata.

povlačenje EU sredstava

Ni država kroz javne tvrtke i ministarstva nije uspjela osigurati visoku efikasnost izvršenja projekata financiranih iz povoljnih izvora. Sredstva Razvojne banke Vijeća Europe, Europske investicijske banke, Međunarodne banke za obnovu i razvoj i Europske banke za obnovu i razvoj nisu iskorištena za dovršetak projekata.

Zbog sporosti u povlačenju rezerviranih sredstava EIB je odlučio kazniti Hrvatsku tako da uvodi jednokratnu kaznu od 10.000 eura plus 'penale' od 0,1 posto rezerviranog iznosa za svako kašnjenje.


Od mogućih 34 milijuna tvrtka Dina Petrokemija nije povukla ni eura

O stadiju razvoja pojedinačnih projekata u četvrtak je na sjednici Vlade izvijestio ministar financija Slavko Linić, ocijenivši da ne možemo biti zadovoljni učinjenim.

Za projekt razvoja hitne medicinske pomoći od 18 milijuna eura, koliko je bilo na raspolaganju, povučeno je 36 posto, za projekt zaštite od onečišćenja voda i priobalnog područja od 60 milijuna eura povučeno je 18 posto, dok je za projekt modernizacije porezne uprave od 25 milijuna eura povučeno 28 posto, a projekt je, prema Linićevim riječima umro.

vlada RH

Za komunalnu infrastrukturu od rezerviranih 150 povučeno je ukupno 115 milijuna, a za splitsku obilaznicu od 43 povučeno je samo 10 milijuna, a Linić je istaknuo da je projekt zaustavljen tijekom prošle godine u kojoj nije povučena nijedna kuna.

Iako je na raspolaganju imala 34 milijuna eura Dina Petrokemija nije povukla ni eura, a poticanje malog i srednjeg poduzetništva dopola je iskorišteno jer je od 250 milijuna eura do sada povučen 121 milijun eura.

Za projekt sufinanciranja Ipa i Ispa od 200 je 60 milijuna eura, a za terminal za rasute terete u luci Ploče od 11 milijuna eura samo tri milijuna eura.


stari

Povezani članci

Who's Online

We have 242 guests and no members online