DUGI RAT

"Nastavak izgradnje brze ceste Trogir - Omiš - Solin - Klis - Sinj” naziv je tribine koja je održana u organizaciji Hrvatske udruge diplomiranih inženjera i inženjera Fakulteta prometnih znanosti. Mnogi splitski stručnjaci iz prometnog i prostornog planiranja okupili su se na tribini koja je podsjetila na akutne prometne probleme šireg splitskog područja koji više od 20 godina uzaludno čekaju na rješavanje ...

Stručnjaci: Split je zaostao u prometnom razvoju

Piše: Denis Krnić / Slobodna Dalmacija
Izvor: Slobodna Dalmacija

"Nastavak izgradnje brze ceste Trogir - Omiš - Solin - Klis - Sinj” naziv je tribine koja je održana u organizaciji Hrvatske udruge diplomiranih inženjera i inženjera Fakulteta prometnih znanosti.

Mnogi splitski stručnjaci iz prometnog i prostornog planiranja okupili su se na tribini koja je podsjetila na akutne prometne probleme šireg splitskog područja koji više od 20 godina uzaludno čekaju na rješavanje.

Arhitekt Ante Kuzmanić, autor mosta između splitskih Stinica i Kaštel Sućurca, istaknuo je kako u prometnom razvoju „šireg splitskog metropolitanskog područja nema ni vizije ni suglasja”.


Most na Stinicama

- Primjerice, jedna od najvećih vrijednosti mosta od Stinica do Sućurca je u prebacivanju željezničke pruge preko mora. Tim se sadašnja duljina pruge smanjuje za 20 kilometara. S druge strane, tim mostom bi se oslobodio i golemi prostor u Solinu koji sada drži željeznica. Ali, sudeći po prostornim planovima, taj se most neće nikada izgraditi.

Danas imamo situaciju da veliki most na Stinicama završava praktički nigdje, a da su istočni i zapadni dio grada poput Bejruta podijeljeni tzv. obilaznicom. Osim toga, prometnica od Solina do Splita jedini je pristup gradu sa zapada, što je apsolutno nedopustivo. Problem je što prostorni planovi uopće ne generiraju razvoj Splita, niti o tome tko vodi računa. Nemamo ni institute ni ustanove koji bi se bavili prostornim i prometnim razvojem Splita - upozorio je arhitekt Kuzmanić.

Nekolicina stručnjaka upozorila je kako je realizacija započetih projekata u proteklih 20-ak godina oko izgradnje brzih cesta Trogir - Stobreč - Omiš i Solin - Klis jasno pokazala gdje vode improvizirana, privremena i loša rješenja: križanja „Širina“ u Solinu i „Mravinci“, te rampa Mravinci. Ništa ni do dandanas nije dovršeno u svom izvornom i konačnom rješenju.

- Godinama se samo priča o toj brzoj cesti kojoj gravitira pola milijuna ljudi. Nema Vlade koja nije obećala izgradnju brze ceste Trogir - Omiš. Možda bi se stvari brže počele rješavati da kojim slučajem premijer Milanović ovdje negdje živi... - kazala je Marijana Puljak iz Građanske inicijative za brzu cestu Trogir - Omiš, agilna predsjednica splitskoga Gradskog kotara Žnjan.

Jozo Šitum iz Odjela za sigurnost cestovnog prometa PU splitsko- dalmatinske iznio je zabrinjavajuće brojke stradalih u prometnim nesrećama na državnoj ceste od Solina do Klisa, te od Trogira do Omiša.


Danak u krvi

- Od 2004. do 2011. godine smrtno je stradalo 60 osoba. 443 osobe su teže ozlijeđene, od čega 5 posto s posljedicama stopostotnog tjelesnog invaliditeta. U istom razdoblju lakše su ozlijeđene 1752 osobe. Zbog sigurnosnih, ali i ekonomskih razloga, Split i okolica zaslužuju bolju cestovnu infrastrukturu - kazao je Šitum.

- U našoj županiji, kada je planiranje prometne infrastrukture u pitanju, nije problem nedostatka novca, nego pameti - primijetio je Ivan Vulić, glavni inženjer HAC-a.


Kritike s tribine

1. brza cesta Solin - Kaštela - Plano, izuzetno prometno nesigurna i opasna, zbog križanja i brojnih bočnih prilaza koncepcijski promašena

2. zanemarivanje projekta brze ceste Stobreč - Omiš pokazuje da ne postoji strategija. Predmetna cesta nema alternativu, a izgradnja je nužna za razvitak čitavog turističkog priobalja od Stobreča do Omiša

3. izgradnja zaobilaznice Omiša nedopustivo kasni i još uvijek se nalaze u fazi iskopa tunela, potrebno izvršiti korekciju trase zaobilaznice

4. prioriteti EU fondova jesu financiranje željezničkih infratruktura, a manje cestovnih.