Mak Dizdar - Pjesnik mediteranskog podneblja

mak dizdarNjegove su stihove u školi učile tisuće školaraca, a izvodili su ih umjetnici poput Arsena Dedića, Indexa i Rade Šerbedžije. O bosansko-hercegovačkom književniku Maku Dizdaru u Mostaru je održan veliki znanstveni skup koji je okupio više od 30 znanstvenika, poznavatelja i poštovatelja Makove pisane riječi. Mak (rođenim imenom Mehmedalija) Dizdar rođen je 17. listopada 1917. godine u hercegovačkom gradiću Stocu. Kao dječak odlazi na školovanje u Sarajevo, gdje živi do svoje smrti, 14. srpnja 1971. godine. S 19 godina objavljuje svoju prvu poetsku zbirku, “Vidovopoljska noć”, koju je u tiskari prepolovila državna cenzura. Njegova najpoznatija djela su "Kameni spavač", koja je vrhunac njegova stvaralaštva, te antologija srednjovjekovne bosanske pismenosti "stari bosanski tekstovi" ...

PJESNIK MEDITERANSKOG PODNEBLJA

Slovo o Maku Dizdaru

daždPiše: Milan Šutalo / Deutsche Welle
Izvor:
Deutsche Welle

Na Mostarskom skupu su sudjelovali znanstvenici iz Bosne i Hercegovine, Slovenije, Makedonije, Poljske i Hrvatske. O Makovom književnom dijelu govorili su lingvisti, prevoditelji, teoretičari i povijesničari književnosti, a svoj interes pronašli su i oni kojima je specijalnost medijalna kultura.

Mak Dizdar je, u godini svoje smrti, objavio poetsku zbirku “Modra rijeka”, s istoimenom pjesmom koja ga je istinski proslavila, a europska je kritika imenovala “europskom pjesmom”.


Makova veza s Manihejskim himnama i Biblijom

"Mak Dizdar je poznat kao pjesnik koji je svoju inspiraciju nalazio u natpisima na stećcima, ne samo verbalnom nego i slikovnom natpisu koji stećak nudi. Međutim, to je bilo pomalo pogrešno čitanje; nije Mak isključivo vezan za stećak, u njegovoj poeziji ima više veza s Manihejskim himnama, s Biblijom, i to prije svega evanđeljem po Ivanu, koje počinje sa "u početku bijaše riječ i riječ bijaše od Boga...", kaže predsjednica Organizacijskog odbora znanstvenog skupa "Slovo o Maku" docentica Dijana Hadžizukić.

Intertekstualna veza tradicionalno se traži u vezi s Hereticima na ovim prostorima, i prepoznaje se njihov dualizam, u poeziji Maka Dizdara, čulo se na skupu.

mak dizdar

Hadžizukić ističke kako Mak nije samo bosanski, bosansko-hercegovački, bošnjački, hrvatski, već zapravo pjesnik koji pripada širem krugu, mediteranskog podneblja, uključujući i tradicionalne simbole koji su vezani za mediteran i antiku.

Znanstvenici, uglavnom mlađi, nastojali su ukazati na neka nova i drugačija književna viđenja Maka Dizdara, u skladu s novim književnim teorijama.

Znanstveni skup završen je posjetom stećcima na Radimlji kod Stoca, koja je izuzetno važna za poeziju Maka Dizdara. Znanstvenici su posjetili i Makovu hižu u Stocu, koju je obnovila i otvorila fondacija "Mak Dizdar", gdje se može naći mali muzej, spomen-soba Maka Dizdara.

PROČITAJTE VIŠE...

dažd


Dažd

Trebalo bi opet naučiti
da slušamo kako kiša pada

Trebalo bi se odkameniti
i poći bez osvrtanja kroz kapiju grada

Trebalo bi ponovo pronaći
izgubljene staze od one plave trave

Trebalo bi u obilju bilja
zagrliti panične makove i mrave

Trebalo bi se iznova umiti
i sniti u jasnim kapima ozorne rose

Trebalo bi onesvjestiti se
u tamnim vlasima neke travne kose

Trebalo bi načas stati
sa suncem svojim i sjenkom svojom stasati

Trebalo bi se konačno sastati
sa već davno odbjeglim vlastitim srcem

Trebalo bi se odkameniti
I proći bez osvrtanja
kroz kamenu kapiju ovog kamenog grada

Trebalo bi htjeti

I svu noć bdjeti slušajući kako dažd pravedni pada
pada pada

dažd

Povezani članci

Who's Online

We have 147 guests and one member online

  • admin