Pjesnik svjetlosti i slobode

zakučacjure kaštelanDok su Europa pa i Hrvatska tijekom Drugog svjetskog rata i nakon njega obilovale pjesnicima patnje i smrti, Jure Kaštelan je odabrao put pjesnika svjetlosti i slobode. Za njega je sloboda bila objava budućnosti i svjetlosti u tmini. To se posebice očituje u stihovima lirskog poimanja sna i slobode Svijetliš u tmini, a sanuješ pod štitom/ sva od straha, sva od dobrote... Autor ovih snovitih riječi rodio se 1919. godine u pitomom selu Zakučcu pokraj Omiša na rijeci Cetini, gdje se jablani ogledavaju u vodi, a nadvisuju ga sure i strme stijene pristanaka i padina Mosora. Svoj je književni rad Jure Kaštelan počeo 1940. godine kada je u vlastitoj nakladi objavio prvu zbirku poezije "Crveni konj". Promocija knjige "Svjetiljka od zemlje" (urednica Ðurđa Mačković, izdavač Mozaik knjiga, Zagreb, 2009.) održana je u povodu obilježavanja 20. obljetnice Kaštelanove smrti, klasika hrvatskog pjesništva. Stvaralaštvo Jure Kaštelana potvrđuje da veliki pisci nikad ne umiru. Ostaju živjeti u svojim riječima ...


JURE KAŠTELAN


Pjesnik svjetlosti i slobode


Svoj je književni rad Jure Kaštelan počeo 1940. godine kada je u vlastitoj nakladi objavio prvu zbirku poezije "Crveni konj". Tu je knjigu ilustrirao Edo Murtić koji mu je bio i ostao srodan po talentu i načinu promišljanja


Piše: Dražen Vikić -Topić, Olga Carević / Vjesnik
Izvor: Vjesnik


Dok su Europa pa i Hrvatska tijekom Drugog svjetskog rata i nakon njega obilovale pjesnicima patnje i smrti, Jure Kaštelan je odabrao put pjesnika svjetlosti i slobode. Za njega je sloboda bila objava budućnosti i svjetlosti u tmini. To se posebice očituje u stihovima lirskog poimanja sna i slobode Svijetliš u tmini, a sanuješ pod štitom/ sva od straha, sva od dobrote...

Autor ovih snovitih riječi rodio se 1919. godine u pitomom selu Zakučcu pokraj Omiša na rijeci Cetini, gdje se jablani ogledavaju u vodi, a nadvisuju ga sure i strme stijene pristanaka i padina Mosora.

Nakon završene klasične gimnazije u Splitu, Jure Kaštelan upisuje romanske i klasične jezike i odgovarajuće književnosti na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Godine 1942. napušta studij i pridružuje se partizanskom pokretu obnašajući kulturno-prosvjetnu funkciju sve do kraja rata.

jure kaštelanSvoj je književni rad počeo 1940. godine kada je u vlastitoj nakladi objavio prvu zbirku poezije "Crveni konj". Tu je knjigu ilustrirao Edo Murtić koji mu je bio i ostao srodan po talentu i načinu promišljanja.

Povezanost talentiranih istomišljenika i velikana književnosti i umjetnosti dolazi posebice do izražaja početkom pedesetih godina prošlog stoljeća kada je Jure Kaštelan svojim zalaganjem stao iza prvih izložbi Ede Murtića i Grupe Exat 51 braneći svojim predgovorima umjetnike temperamentnog transformiranja viđenoga.

Družeći se sa slikarima, mnoge je stihove napisao za predgovore njihovih izložaba kao izričaje zajedništva u razumijevanju slobode izvan vremena. Mnogo kasnije, 1981. godine, u svojoj prozi "San koji pomaže živjeti", posvećenoj izložbi Ede Murtića, Jure Kaštelan kaže:

"Kad sam vidio nova Murtićeva platna, ova koja prvi put izlaze iz ateliera, našao sam se u svijetu izvan vremena, u sjećanju vremena, u vremenu sna. To je jedno novo traženje, novi skok. Svojoj kolorističkoj ekspresiji dodao je elemente realnog postojanja stvari potvrdivši svoj koloristički temperament i kreativni nemir", a potom dodao: "San nema poruke, ali nam pomaže živjeti".

Svoju nadahnutu opservaciju Jure Kaštelan produbljuje stihovima objavljenim i u katalogu izložbe Ede Murtića (1981. godine), pod naslovom: "Oko mene je more": Neka svjetlost u jednom trenu sav svijet obasja...

Da je riječ svjetlost za Kaštelana neupitno neiscrpna fascinacija, govore i druge pjesme okrštene svjetlosnim atributima poput »Zvjezdane noći«, »Krijesnice«, »Lumina«, »Pijetla u bljesku«, »Svjetlosti zemaljske« i »Svjetiljke od zemlje«.

Susreti Jure Kaštelana i Ede Murtića nastavljaju se i ove godine, postumno, jer je 24. veljače u Društvu hrvatskih književnika promovirana Kaštelanova knjiga "Svjetiljka od zemlje", a četiri dana kasnije, 28. veljače, u Umjetničkom je paviljonu otvorena izložba Ede Murtića "Rat" sa snažnom humanom i antiratnom porukom.

Sigurno će se tijekom izložbe koja je pobudila velik interes javnosti još mnogo toga pisati o osebujnim Murtićevim djelima inspiriranim ratom.

Mi ćemo se zato osvrnuti na promociju Kaštelanove knjige "Svjetiljka od zemlje", o kojoj je u Vjesniku od 2. ožujka Helene Sablić Tomić napisala: "Čini se da sučeljavanje s Kaštelanom nije još počelo".

Promocija knjige "Svjetiljka od zemlje" (urednica Ðurđa Mačković, izdavač Mozaik knjiga, Zagreb, 2009.) održana je u povodu obilježavanja 20. obljetnice Kaštelanove smrti, klasika hrvatskog pjesništva. Odabir poezije, proze, diskurzivnih tekstova i drame učinio je i pogovor knjizi koji je napisao akademik Tonko Maroević.

Govoreći o književnom stvaralaštvu Jure Kaštelana, Maroević je istaknuo: "Njegov je opus postao temelj hrvatske književnosti i hrvatskog jezika. Prisvojio je jezik usmene poezije pa bi u tom smislu mogao biti hrvatski Lorca (Federico Garcia Lorca, 1889.-1936.). Kaštelan je pjesnik prvotnog doživljavanja svijeta koje nam je danas potrebnije nego ikada prije".

O knjizi je govorio i profesor Božidar Petrač naglasivši: "Naslov izbora - 'Svjetiljka od zemlje' - dobro je pogođen jer je upravo svjetlost katarzična riječ u Kaštelanovu opusu, riječ koja kod njega funkcionira kao razrješenje čovječje egzistencije".

Urednica biblioteke »Biseri hrvatske književnosti« (sedmo kolo, svezak 39.) kao i knjige "Svjetiljka od zemlje", Ðurđa Mačković opisala je Juru Kaštelana kao modernoga klasika, pjesnika refleksivnih dometa koji je u svojem djelu lucidno sjedinio klasičnu tradiciju i suvremenu pjesničku misao, poeta doctus u punom smislu, jer kao prozni i dramski pisac uvijek ostaje pjesnik.

nada subotić kaštelan

Posebno nas se duboko dojmila emotivna interpretacija poezije Jure Kaštelana koju nam je dočarala njegova supruga, dramska umjetnica Nada Subotić Kaštelan.

Zanimljivo je da je u knjizi prvi put objavljena Kaštelanova pjesma "Nebeski konji". Pjesmu je gospođa Subotić Kaštelan slučajno pronašla izrezanu iz nekadašnjih novina Vjesnik u srijedu u kojima je tiskana, zametnutu u nekoj knjizi.

U završnici pogovora knjizi Maroević kaže: "Kada uvidimo s kolikom je ljubavlju i razumijevanjem Jure Kaštelan pratio inače disparatne pojave, lakše ćemo se približiti i svim sastojcima njegova bogatog, protejski razvedenog stvaralačkog mikrokozmosa".

Stvaralaštvo Jure Kaštelana potvrđuje da veliki pisci nikad ne umiru.

Ostaju živjeti u svojim riječima.

Povezani članci

Who's Online

We have 125 guests and no members online