Noviteti i promjene u obrazovanju u Hrvatskoj

Prošla godina donijela je puno noviteta i promjena u obrazovanju u Hrvatskoj – od cjelodnevne do povećanja plaća nastavnika. Osim toga što je prijestupna, 2024. sa sobom donosi i niz promjena u obrazovanju. Ili bi trebala donijeti. I dok je prošlu godinu najviše obilježio eksperimentalni program cjelodnevne nastave, ove godine, odnosno s početkom nastavne godine 2024./2025. u škole bi trebala ući reforma koja će promijeniti strukovno obrazovanje. No, to nije jedina novina koja nas očekuje, piše Srednja.hr.

Izvor: Srednja.hr

Studenti dobivaju e-diplome

Fakulteti, veleučilišta i sveučilišta bi od ove godine trebala početi izdavati digitalne, odnosno elektroničke diplome i to na engleskom i hrvatskom jeziku. Digitalna diploma izdavala bi se uz fizičku diplomu i dobivat će je svi studenti po završetku studija, bez plaćanja novčanih naknada. Ministarstvo znanosti i obrazovanja, uz ove promjene, namjerava ustrojiti i Digitalni registar diploma gdje će biti pohranjene digitalne verzije svih isprava o završenom studiju za sve diplomirane studente.

Modularna nastava ulazi u sve strukovne škole (?)

Agencija za strukovno obrazovanje i obrazovanje odraslih već godinama radi na projektu Modernizacije sustava strukovnog obrazovanja i osposobljavanja što uključuje i pripremu i provedbu modularne nastave. Novi je to oblik nastave za strukovne škole u kojoj se ‘ukidaju’ određeni predmeti, odnosno oni postaju dio modula koji će se izvoditi u sklopu strukovnog predmeta. Ove je nastavne godine, uz cjelodnevnu, krenuo i eksperimentalni program modularne u devet škola i trajat će godinu dana.

Iako je cilj da modularna nastava bude u svim strukovnim školama s početkom školske godine 2024./2025., kako su najavljivali iz ASOO-a te su već intenzivno krenuli s edukacijom nastavnika po strukovnim školama, i dalje nije jasno hoće li se sva potrebna dokumentacija do tada odraditi i hoće li se škole moći u manje od godinu dana spremiti za ovu reformu.

– Nismo mi ti koji u ovom trenutku mogu reći hoće li taj projekt biti odobren. Osnivači su potencirali jedan dio priče, sindikati su potencirali svoj dio priče i najčešće se sve svodi na to s čime ćemo to učiniti, hoćemo li imati sredstva za opremiti školu, hoćemo li imati sredstva za otpremnine ako do toga dođe, tako da je jasno da su sredstva ta koja će diktirati nastavak ove priče i u pogledu ASOO-a, rekao je na konferenciji u rujnu ravnatelj ASOO-a, Mile Živčić.

Nacionalne ispite pisat će i svi učenici četvrtih razreda, neće se ocjenjivati

Učenike četvrtih i osmih razreda osnovne škole najviše muči ključno pitanje – hoće li se nacionalni ispiti ocjenjivati i ove godine? Kako su rekli iz Nacionalnog centra za vanjsko vrednovanje obrazovanja, cilj nacionalnih ispita nije da se ocjenjuju, već da se dobije uvid u realno znanje učenika. Tako da – nacionalni ispiti se u 2024. neće ocjenjivati.

Valja naglasiti kako će nacionalne ispite ove godine prvi put pisati apsolutno svi četvrtaši u cijeloj Hrvatskoj i to iz tri predmeta – Hrvatskog jezika, Matematike i Prirode i društva. Sva tri ispita bit će održana početkom ožujka 2024. Svi učenici osmih razreda i u svim školama pisat će nacionalne ispite iz Hrvatskoga jezika, materinskoga jezika, prvoga stranog jezika, Matematike, Biologije, Fizike, Povijesti, Kemije i Geografije. Hrvatski je prema rasporedu 11. ožujka ove godine, a ispit iz materinskog jezika za učenike koji se školuju na jeziku i pismu nacionalnih manjina je 12. ožujka.

Osmaši će nacionalni ispit iz prvog stranog jezika pisati 13. ožujka, a iz Matematike 15. ožujka, Biologija je na redu 19. ožujka, a Fizika 21. ožujka. Učenici osmih razreda pisat će nacionalne ispite iz Povijesti, Kemije i Geografije tri dana za redom, od 25. do 27. ožujka kako bi ih napisali prije nego tog tjedna odu na proljetne praznike. Cijeli kalendar nacionalnih ispita za školsku godinu 2023./2024. možete pogledati u dokumentu ispod, a cijeli kalendar za iduću školsku godinu možete pronaći na ovoj poveznici.

Uredba o novim koeficijentima ili novi pregovori sindikata i Vlade

Na klackalici se ove godine nalaze novi koeficijenti i novi pregovori sindikata javnih i državnih službi s Vladom. Naime, u listopadu 2023. godine sindikati su prihvatili Vladinu ponudu povećanja postojeće osnovice za 45 eura, rast božićnice za 70 eura te uskrsnice u iznosu od 100 eura. Uz to trebaju dobiti i dodatno povećanje kroz koeficijente koji bi se trebali povećati novom uredbom. No, ako se uredba o koeficijentima ne donese do 1. ožujka 2024., ići će se u nove pregovore oko rasta osnovice.

Zakon o odgoju i obrazovanju  je ‘u planu’ za 2024.

U listopadu 2021. održan je prvi sastanak radne skupine koja je trebala izraditi novi ključni akt koji uređuje područje osnovnog i srednjeg školstva – Zakon o odgoju i obrazovanju. Postojeći se je naime, nakon donošenja 2008. mijenjao još 16 puta. No, ni dvije godine kasnije novi Zakon nije ‘ugledao’ svjetlo dana, a izgleda da ni neće tako skoro. Umjesto novog Zakona, Ministarstvo je prošle godine donijelo tu 16. izmjenu.

– Nacrt teksta prijedloga cjelovitog novog Zakona je gotovo u potpunosti završen, međutim, s obzirom na to da se radi o temeljnom Zakonu, vezano uz isti potrebno je provesti široku javnu raspravu i ostaviti dovoljno vremena da se u stručnoj  javnosti postigne određeni stupanj suglasja oko nekih rješenja koja su novim Zakonom predložena, rekli su nam tada iz MZO-a.

Uvjeravali su nad tada i da je donošenje novog Zakona o odgoju i obrazovanju svakako i dalje u planu ‘te će njegovo upućivanje u proceduru biti predviđeno za iduću godinu’, odnosno za ovu, 2024. godinu.

Promjena u e-Dnevniku, online upisi u prve razrede i rad u školi nakon 65.

A spomenute izmjene Zakona o odgoju i obrazovanju usvojene netom prije zimske stanke Sabora, ove godine sa sobom donose i neke promjene. Od ove kalendarske godine nastavnici mogu u školama raditi i nakon 65. godine, najdulje do 67. Novost stiže i u e-Dnevnik – roditelji moći opravdavati izostanke putem te aplikacije. Uz to, do sada su škole matičnu knjigu morale voditi i u e-Matici u digitalnom obliku i usporedno u fizičkom. Od ove godine prestaje obveza škola da se matična knjiga vodi u fizičkom obliku. Ovim izmjenama Zakona uvodi se i mogućnost upisa u osnovne škole elektroničkim putem, slično kao što se to provodi i za srednje škole.

Svaka škola koja za to ima kadrovske i prostorne kapacitete može tražiti provođenje eksperimentalnih programa. Izmjene Zakona od ove godine školama dozvoljavaju i da se za potrebe provođenja eksperimentalnoga programa na određeno zaposle radnici i to na vrijeme trajanja programa, ali ne duže od šest godina. Prema ovoj izmjeni Zakona, ravnatelji će zaposlenika protiv kojeg je podnesena kaznena prijava za neko od djela spolnog zlostavljanja i iskorištavanja djeteta biti dužni privremeno suspendirati.

Pravilnik o ocjenjivanju zaposlenika škola

Prije zimske stanke u Saboru je usvojen i novi Zakon o plaćama. Ovim zakonom uvodi se ocjenjivanje javnih službenika, dakle i zaposlenika škola te fakulteta, ali ocjenjivanje kreće tek od 1. siječnja 2025. godine. Što se treba dogoditi u 2024.? Pa u slučaju obrazovnog sektora, Ministarstvo znanosti i obrazovanja u narednom razdoblju mora donijeti pravilnik koji će utvrđivati posebne kriterije za ocjenjivanje učinkovitosti rada zaposlenih u školama i na fakultetima.

Podsjetimo, najbolje ocjenjeni dobivat će dodatak na plaću, a najlošije ocjenjenima prijete otkazi. Zaposlenike škola ocjenjivat će ravnatelji, a postoje ograničenja u broju onih koji mogu biti ocijenjeni najvišim ocjenama. U kalendarskoj godini izvrsnih može biti najviše pet posto, a naročito uspješnih najviše 15 posto od ukupnog broja zaposlenih.

Morala bi krenuti dogradnja škola za cjelodnevnu

Za potrebe prelaska na jednosmjensku nastavu i cjelodnevnu školu država si je za cilj zadala do 2027. izgraditi ili dograditi čak 619 škola. Pa je realno da građani očekuju da bi prvi radovi na nekima školama trebali započeti već u 2024. godini. No, stvari teku poprilično sporo. U studenom je objavljena odluka kojom se sredstva za dogradnju dodjeljuju jedino Osnovnoj školi Cavtat, a mjesec dana kasnije donesena je i odluka kojom se sredstva dodjeljuju OŠ ‘Slava Raškaj’ u Ozlju te Gradu Samoboru za potpuno novu osnovnu školu sa sportskom dvoranom. Ovih dana Ministarstvo je objavilo i treću odluku o dodjeli sredstava OŠ Ivana Kukuljevića Sakcinskog u Ivancu.

Pregovori sa sveučilištima oko programskih ugovora

Početkom prosinca Ministarstvo je potpisalo prvih 14 programskih ugovora s javnim znanstvenim institutima i jednim javnim veleučilištem. Ukupna vrijednost potpisanih ugovora na četiri godine je više od 300 milijuna eura, a uskoro bi još 12 javnih znanstvenih instituta i dva veleučilišta, s kojima MZO pregovara, trebalo potpisati ove ugovore.

Tijekom 2024. Ministarstvo će započeti pregovore s devet javnih sveučilišta i preostalih 10 javnih veleučilišta, a pregovori se trebaju dovršiti do 1. listopada za predstojeću akademsku godinu. Ako se programski ugovori ne škole u rokovima, financiranje iz državnog proračuna se umanjuje sukladno Zakonu. Tijekom 2026. napravit će se vrednovanje provedbe programskog ugovora po proteku dvije godine njegova važenja, a tada je planiran i završetak investicije od ukupno preko 130 milijuna eura za provedbu programskih ugovora iz NPOO.

Superizborna godina za Hrvate

Sve promjene koje nas očekuju ove godine, kao i uvijek, najviše ovise o – politici. A upravo je ova godina superizborna za Hrvatsku jer se održavaju parlamentarni, predsjednički i izbori za Europski parlament. Za sada je poznat jedino datum izbora za Europski parlament, koji su u Europi od 6. do 9. lipnja, ostali su datumi nepoznati. Dakako, postoji mogućnost da se politička vlast promijeni i da će doći do izmjena u planovima za obrazovanje u 2024. godini.

Živi bili pa vidjeli.

Povezani članci

Who's Online

We have 107 guests and no members online