O ribarenju i Bruxelleskom prigovaranju

riba!O Nacrtu zakona o morskom ribarstvu, kojim se nastoji urediti ta za Hrvatsku važna gospodarska grana, ovih dana raspravlja povjerenstvo u kojem su predstavnici Ceha ribara, Udruženja ribara pri HGK-u te obalnih županija. Ribarski brodovi po prijedlogu zakona morati će imati 'plave kutije', a budući da EU ne poznaje kategoriju malog ribolova, tražit će se od EU da se Hrvatskoj to dopusti ali pod kategorijom tradicijskog ribolova. U novom zakonu definirat će se i turistički ribolov sa željom da ga se standardizira i da se od toga napravi brend, a svoju ulogu u ribarstvu dobiti će i županije. Na njih će se, naime, prebaciti dio posla, a decentralizirat će se i ovlasti poput definiranja pravila i brige o ribarskoj infrastrukturi - lukama i vezivima za brodice ...


RIBARENJE I BRUXELLESKO PRIGOVARANJE
 
Turistički ribolov kao novi brend na kojem se zarađuje

 
Budući da EU ne poznaje kategoriju malog ribolova, tražit će se da se Hrvatskoj to dopusti ali pod kategorijom tradicijskog ribolova
 

Piše: Ivan Smirčić / Vjesnik
Izvor: Vjesnik

 
Državni tajnik za ribarstvo u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja Tonči Božanić kaže da je jedna od novosti u tom zakonu ta što će svoju ulogu u ribarstvu dobiti i županije.

Na njih će se, naime, prebaciti dio posla, a decentralizirat će se i ovlasti poput definiranja pravila i brige o ribarskoj infrastrukturi - lukama i vezivima za brodice.
 
Budući da Europska unija ne poznaje kategoriju malog ribolova - zbog čega su se u raspravama na povjerenstvu čula različita mišljenja i inicijative - zatraženo je da se Hrvatskoj dopusti prijelazno razdoblje od pet godina nakon njezina ulaska u EU.
 
Ipak, odlučeno je da se i nakon tog prijelaznog razdoblja osobama starijima od 65 godina i onim slabijeg imovinskog statusa omogući takva vrsta ribolova, ali pod kategorijom tradicijskog ribolova.
 
"Povjerenstvo pokušava pronaći bilo kakvu mogućnost da EU to uvaži", kaže Božanić i podsjeća da bi tradicijski ribolov podrazumijevao lov mrežama stajaćicama. Osim toga, morat će se definirati broj takvih korisnika te točne lokacije lova jer EU traži obrazloženje za to izuzeće.
 

Ribarski brodovi morati će imati 'plave kutije'
 
Novina u zakonu je i uvođenje registra ribarskih brodova te »plave kutije« (blue box) koju će imati svi ribarski brodovi duži od 10 metara koji ulaze u kategoriju gospodarskog ribolova.

Trenutačno ih na Jadranu ima 240, a u Ministarstvu se nalazi centar u kojem se u svakom trenutku vidi gdje su, što rade i kojom brzinom plove.

Nabavka "plavih kutija" osigurat će se novcem Ministarstva poljoprivrede.
 
U registru će svaki ribarski brod imati svoj broj koji će biti evidentiran u Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. Dosad, naime, ni lučke kapetanije nisu imale posebnu evidenciju ribarskih brodova. Uvođenjem registra ostvarit će se veći red i bolja kontrola, ističe Božanić.
 
Dosadašnji registracijski broj ostaje i dalje, a novi broj neće morati biti posebno označen na plovilu.
 

Turistički ribolov
 
U novom zakonu definirat će se i turistički ribolov sa željom da ga se standardizira i da se od toga napravi brend, objašnjava Božanić. Riječ je o kategoriji ribolova koja omogućava da se na ribarska plovila ukrcaju turisti koji će, uz naknadu, moći uživati u praćenju ribolova na kočaricama. Moći će i loviti te pritom prebirati mrežu i fotografirati se.
 
Tu je kategoriju ribolova razvila Italija i na njemu dobro zarađuje, kaže Božanić.

Različite su inicijative i za sportski i rekreativni ribolov. Predlaže se, naime, da se iz tih kategorija izuzmu parangali i vrše jer oni ne ulaze u kategoriju sportskog ribolova.
 
Bilo je i rasprava o tome da članovi sportskih klubova koji su aktivni imaju drukčiji status od onih neaktivnih, samo s ribolovnom dozvolom.
 
Konačni prijedloga zakona o morskom ribarstvu očekuje se potkraj listopada.
 

Svi podaci o ribarenju ići će u Bruxelles
 
Novi zakon drukčije će definirati i ribarsku inspekciju jer je Ministarstvo dužno Uniji davati sve informacije vezane uz nadzor i kontrolu ribolova.
 
Svi podaci ribarske inspekcije, lučkih kapetanija, pomorske policije i Obalne straže dolazit će u Ministarstvo i odatle će se slati u Bruxelles.
 
Novost je i to da će se u Ministarstvu poljoprivrede obavljati prvostupanjski postupak, te se predmeti neće morati slati na prekršajni sud. Na taj će se način, kaže Božanić, postići veća ažurnost.

Povezani članci

Who's Online

We have 140 guests and no members online