Kriljanski brodari: Život i razvoj idu dalje, napredak se ne da zaustavit

Građani dijela općine Dugi Rat u kojoj je zamišljen projekt goleme luke, koja bi primila također golemu flotu krilskih turističkih brodova (sada ih je 158, a gradi se desetak novih godišnje!), podijelile su se oko ove ovog ambiciozne ideje, premda se slažu u jednom: brodove negdje treba i smjestiti. Nije ni čudo, jer riječ je doista o čudu neviđenom na jadranskim obalama: Udruga privatnih brodara i općinska vlast gradili bi megaporat “Sumpetar - Kosovac” čije bi proporcije bile također mega: 680 metara puta 180 metara, a za lakšu usporedbu, to je tek deset metara kraće od splitske gradske luke!
- Znate, ja bih prvi bio protiv nove luke ako bi se gradila nasipanjem građevinskog otpada kao nekad. Ali toga više nema, nasipanje ne dolazi u obzir, ljudi moji. Sve je suvremeno, u more idu betonski stupovi, piloti, na kojima sve stoji, a slaže se samo čisti kamen. A nova luka je neophodna i svi će imat koristi, svi će profitirat. Di će starci prošetat? Planirana je šetnica od osamsto metri. Di će sad sist na kafu? Bit će par kafića. Di će se dica igrat? Uredit će se prostor. Vridnost kuća će narast. Dolazit ćete vi iz Splita, nećete više ić na Rivu, nego u našu marinu, vidit ćete. Napredak se ne da zaustavit! - pojašnjava Jure Rakuljić, brodovlasnik dvije raskošne “Romantice”, čija je starosjedilačka obitelj imala tipični put krilskog brodarstva; otac je vozio salbun trabakulom, a dica turiste mini-kruzerom.
Stotinu i pedeset mještana potpisalo je pak prigovor protiv ovakve gradnje, a još im je više zasmetalo što su dovedeni pred gotov čin, te su pronašli niz nepravilnosti pri projektiranju marine i proceduri. Prijeđimo na stvar, ima toga puno..

Stanovnici općine Dugi Rat podijeljeni oko projekta nove luke u Krilu

Piše: Damir Šarac / Slobodna Dalmacija
Izvor: Slobodna Dalmacija



- Ovim projektom nanijet će se šteta i uništiti okoliš u već devastiranom dijelu obale, ovaj prostor kontinuirano se devastira desetljećima na najgori mogući način, ponajviše nekontroliranim nasipanjem obale. Najveća katastrofa nastala je nakon rušenja pogona splitske “Jugoplastike” kad je građevinskim otpadom proširivana sadašnja luka u Krilu, još godinama ovdje su plutali parketi, komadi plastike i smeća. Divlji nasipi, neke tvorbe koje bi trebale predstavljati vezove, betonizacija na sve strane učinili su da život ovdje izgleda poput noćne more. I sad ta golema marina, kakvoj nema primjera na Jadranu, to će nas dokrajčiti, nestat će i zadnjih 400 metara plaža koje su preživjele dosadašnje nasrtaje - kaže za uvod Antonieta Trgo, smtrajući da su brodari dosadašnjim ponašanjem pokazali da nemaju senzibilitet za očuvanje mora, a država pokazuje smo nebrigu, zbog čega nema nikakve garancije da će se sada prekinuti dugogodišnja praksa devastacije.

plan nove luke krilo

Javno izlaganje projekta održano prvog ožujka naziva cirkusom koji su priredili načelnik općine Jerko Roglić i izrađivači plana zagrebačka tvrtka Deset te autori strateške studije utjecaja na okoliš, firma Zeleni servis iz Splita.


DOKUMENTI:

Prijedlog IV. izmjena i dopuna PPU ODR  (pdf, 11MB)

Prijedlog Urbanističkog plana uređenja Sumpetar – Kosovac  (pdf, 17MB)


Studija strateške procjene utjecaja na okoliš (pdf, 22MB)

Ne-tehnički sažetak Studija strateške procjene utjecaja na okoliš (pdf, 12MB)


upu kosovac - sumpetar

JEDNOSATNA INSPEKCIJA PODMORJA

- Sa sadržajem prostornog plana bio je upoznat vrlo uzak krug ljudi, odnosno Udruga brodara i općinski činovnici, nikakve kampanje upoznavanja građana nije bilo, sve je rađeno u tajnosti, a na javnom uvidu pojavio se samo jedan općinski vijećnik. Predstavnici arhitektonskog biroa nisu mogli dati kompetentne odgovore na postavljenja pitanja, nego su prikrivali podatke i manipulirali - tvrdi Trgo.



- Nismo dobili odgovor na temeljna pitanja o posljedicama nasipanja tolike količine materijala u more niti procjenu količine, a riječ je o površini od 23 hektara! Nisu baratali niti jednom egzaktnom brojkom kojom bi se obrazložila opravdanost projekta. Uporno se govori o blagostanju za sve žitelje, ali činjenica je da se brodarskim turizmom bavi 60 obitelji, a većina od 7000 stanovnika bavi se apartmanskim, kopnenim turizmom ili se uopće ne bavi turizmom -nabraja Trgo, koja ipak kao najsporniji detalj navodi predstavljanje strateške studije utjecaja na okoliš:

- Ljudi koji bi minuciozno trebali obrazložiti svaku stavku projekta, govore o naspia-nju 730 tisuća do milijun kubičnih metara materijala kao daje riječ o nekoj sitnici i ocjenjuju da će projekt imati ‘"minimalno negativan utjecaj”. Najsmješnije od svega je njihov “izlazak na teren”, što prevedeno znači da je njihov ronilac bio jedan sat u pregledu morskog dna, i to 22. veljače, pet dana prije zaključivanje studije! Jesu li oni normalni ili misle da smo mi svi ludi?! Je li moguće za jedan sat pregledati 23 hektara podmorja? Sve se svelo na uporno isticanje činjenice o povećanju kvalitete života, prosperitetu općine, povećanju vrijednosti nekretnina, totalne floskule - smatra Antonieta, nazivajući metodu “odokativnom”.



A ideju po kojoj bi u Krilo bila preusmjerena najfrekventnija trajektna linija na Jadranu - od Splita do Supetra - naziva vrhuncem apsurda: - Ma možete li to uopće zamisliti? Da Bračani dolaze u Krilo umjesto u splitsku luku i onda se voze po najopterećenijoj cesti još 20 km do Splita? Ma kome bi to palo na pamet?! - čudi se Trgo. navodeći kako su izrađivači studija i planova manipulirali kutovima fotografija kako bi pokazali da nema upotrebljivih plaža na ovom potezu premda ih je nekoliko, otprilike oko četiristo metara.


TRAJEKT ZA SUPETAR

- Jedina istina u svemu je da bi brodska flota imala sigurno zimsko sidrište, jer su ljeti stalno u pogonu - zaključuje.

Pridružuje nam se gospođa Trešnja Stipičić, koju je posebno naljutio onaj šototajer, koji je u uru vremena sve “pregledao” i zaključio da nema ničeg vrijednog na ovom potezu.

- Svaki dan lita ja s maskon i perajama ronin uru i po, dvi. poznajen svaki metar, a on tvrdi da je sve obaša u sat vrimena? Godinama nakon nasipanja otpada od “Jugoplastike" nije bilo života u našemu moru, ali se počeo vraćat. Obnovila su se i staništa periski koje su zaštićena vrsta. Najžalosnije od svega šta nam i to malo sada žele uzet. Pa koliki je to projekt, 180 metara samo lukobrana. Koliko triba materijala za to napravit - zdvaja gospođa Trešnja.

Zaputili smo se u luku gdje se polako budi flota krilskih mini kruzera i turističkih brodova. Ma što o njoj lislili, Krilo je dosta fenomen kakvog nema s jedne ni druge strana Jadrana: jedno malo isto posjeduje ogromnu flotu ekskluzivnih turističkih brodova koja svakog ljeta raste. Daleko je to od onih nekadašnjih drvenjaka, prepravljenih salbunjera koje smo zvali ploveći autobusi zbog nadograđenih kabina na palubi. Ovo su većinom čelični, luksuzni ploveći hotelčići, koje turisti očito obožavaju. Uskoro će sezona, na svim brodovima nešto se radi, brusi, krpi, pituraje.... Brzo smo pronašli sugovornika.



- Znate, ja bih prvi bio protiv nove luke ako bi se gradila nasipanjem građevinskog otpada kao nekad. Ali toga više nema, nasipanje ne dolazi u obzir, ljudi moji. Sve je suvremeno, u more idu betonski stupovi, piloti, na kojima sve stoji, a slaže se samo čisti kamen - pojašnjava Jure Rakuljić, brodovlasnik dvije raskošne “Romantice”, čija je starosjedilačka obitelj imala tipični put krilskog brodarstva; otac je vozio salbun trabakulom, a dica turiste mini-kruzerom.

Kaže nam kako brodari osnivaju udrugu “Porat Krilo i Bajnice" s jedinim ciljem: izgradnjom luke, a on će najverojatnije biti tajnik. Pitamo ga odakle toliki materijal za gradnju marine epohalnih razmjera. I na to ima jednostavan odgovor:

- S brze ceste Split-Omiš! Iskopat će se ogromne količine kamena koje bi se ugrađivale u novu luku. Ništa ne planiramo od danas do sutra, upravo kad se za nekoliko godina bude probivala cesta mi gradili marinu. I ta cesta je odgovor i na ideju o trajektu za Supetar, ona bi mogla funkcionirati kad su najveće ljetne gužve i rasteretiti Split, a mi bismo dio ukrcaja turista obavljali ovdje. Nismo ni mislili da bi se redovita pruga makla iz Splita u Krilo - navodi Rakuljić, koji objašnjava i odakle šoldi za ovolike ambicije, drže da bi stajalo oko 200 milijuna kuna, što ipak zvuči premalo.


SVI ĆE DOLAZIT K NAMA!

- Zatražili bismo da ga s 85 posto pokrije EU, a drugih 15 posto moglo bi se namaknuti od vezova. Na dva vanjska veza mogli bismo smistit dva manja kruzera! Život i razvoj idu dalje, ne da se to zaustavit - drži Rakuljić, koji nam tumači i tolika nova ulaganja u krilsku flotu:

krilo jesenice

- To je čisti kapitalizam, ako ti posal ide, moraš se širit, ne smiš stat. Ja san bija najsritniji i najmirniji kad san turiste vozija trabakulon. Onda je doša prvi novi brod i još san bija miran. Ali kad je doša drugi novi brod, to postaje biznis koji traje 24 ure, moraš bit posvećen. I vrlo brzo dođe dan kad tribaš odlučit ideš li dalje, oćeš li stat ili širit posal. Ako ti nećeš, to je tvoj problem, svi drugi idu dalje. Tek ćete vidit kad ova flota krene u međunarodne vode, po Mediteranu - govori Jure, pa se opet vraćamo na luku:

- Sada je 158 brodova i računamo da se prosječno godišnje napravi deset novij već sada treba mislit da bi i ta nova velika luka bila taman, pa čak i manja od potreba. Ovo kako je 101 brod sada nabijen u luku sa 70 vezova je ajme i kuku, a 40 ih uopće ne može stat!. Nova luka je neophodna i svi će imat koristi, svi će profitirat. Di će starci prošetat? Planirana je šetnica od osamsto metri. Di će sad sist na kafu? Bit će par kafića. Di će se dica igrat? Uredit će se prostor. Vridnost kuća će narast. Dolazit ćete vi iz Splita, nećete više ić na Rivu, nego u našu marinu, vidit ćete. Napredak se ne da zaustavit!

kriljanski brodari

A slično razmišlja i Ivo Vuković, predsjednik Udruge privatnih brodara:

- Nema šanse da bude problema s ekologijom, a naši sumještani su možda šokirani jer smo sve nekako iznenada i stavili na stol. A to je zato što smo željeli da luka uđe u izmjene i dopune urbanističkog plana, onda u travnju ide na Županiju, kako bi što više napravili prije izbora. Vjerujte, luka nije prevelika jer bi je mi već sa sadašnjim brojem brodova napunili, a stalno se flota širi, čak i ako sve bude kako je zamišljeno, moramo računat i na izgradnju luke u Omišu. Nema nigdi ovakvog mista, da 350 stanovnika upravlja s toliko brodova, naša vlast bi trebala cijeniti i podržavati takvu inicijativu i poduzetništvo - zaključuje Ivo Vuković.
 

Povezani članci

Who's Online

We have 229 guests and no members online