Grupa mještana općine Dugi Rat o javnoj raspravi i uvidu u plan 4.izmjena i dopuna PPUO Dugi Rat
- Details
- Rubrika: Aktualnosti
- Datum: 13 Ozujak 2017
- Čitanja: 1653
Prošlo je već 10 dana od završetka javne rasprave i javnog uvida u četvrte izmjene i nadopune Prostornog plana uređenja općine Dugi Rat, održane 1. ožujka 2017.godine, a grupa zabrinutih mještana općine Dugi Rat želi širu javnost upoznati s mogućim posljedicama planirane izgradnje nove luke Krilo i nesagledivoj šteti koju tako zamišljen projekt može učiniti obali mora te samom životu u moru, te stanovništvu koje ovdje živi i gravitira ovom području. Način kojim se projekt namjerava realizirati upravo je neprihvatljiv za cjelokupnu društvenu i prirodnu zajednicu iz nekoliko razloga koje ćemo elaborirati u nastavku teksta. Dužnost nam je reagirati na izjave, komentare i napise u medijima koji su uslijedili nakon održanog javnog izlaganja 1. ožujka 2017. u Dugom Ratu, prilikom koje su predstavnici predlagača PPUO Dugi Rat, načelnik općine g. Jerko Roglić, izrađivač plana g. Ivan Mucko ispred Arhitektonskiogateliera Deset d.o.o., iz Zagreba, i izrađivač strateške studije utjecaja na okoliš Zeleni servis d.o.o. iz Splita imali izravnu namjeru obmanuti zainteresiranu javnost s razmjerima ovog forsiranog i nakaradnog projekta, u potpunosti zanemarujući profesionalnu i svaku drugu etiku čime su izravno doprinijeli šteti koja je nastala. Ovakve tvrdnje potkrijepit ćemo na sadržajnoj i formalnoj razini. Krenimo redom..
Izvor: Grupa mještana općine Dugi Rat
Sadržajno ovakvim projektom trajno će se nanijeti šteta i uništiti okoliš u već devastiranom dijelu obale mora između Splita i Omiša. Ovaj prostor desetljećima se uništava na najgori mogući način tako da se kontinuirano nasipava obala ne vodeći računa što se u more baca.
Najveći razmjeri devastacije nastali su 90-ih i 2000-ih godina kada su rušeni pogoni bivše tvornice "Jugoplastika" iz Splita čiji je sav građevinski otpad završio za potrebe proširenja sadašnje Luke Krilo. Kao nikada do tada nekontrolirano su dolazili kamionski kiperi natovareni otpadom koje nije imalo nikakvu kontrolu.
Na sve prijave i upozorenja nadležnim institucijama nitko nije reagirao da se takav ekocid zaustavi. Štoviše takvom ponašanju i zloupotrebama najviše su doprinijele državne institucije poput Pomorske uprave pri Splitsko dalmatinskoj, Građevinska inspekcija, Ekološka inspekcija i svaka druga državna institucija kojoj je bila dužnost i obaveza da zaštite nacionalno bogatstvo, u ovom slučaju obalu i more kao najranjiviji prostorni i ekološki resurs.
Rezultati takve prakse vidljivi su oku svakog zdravorazumskog promatrača. Dovoljno je proći obalom - cestom ili morem - pa da se uvjerite koji su razmjeri katastrofe već sada, a mega luka se još nije počela ni graditi.
Divlji nasipi u moru, kojekakve tvorbe koje bi trebale biti u svrsi brodskih vezova, betonizacija obale, kuće za stanovanje koje liče na prizore iz noćne more više su nego dovoljan dokaz kakva je situacija u naravi. Najgore od svega je što to nije dovoljno uništeno pa sad treba učiniti temeljito i do kraja.
Naime, što se tiče devastacije obale i mora sve je krenulo od Udruge privatnih brodara iz Krila Jesenica.
Ljudi koji su članovi udruge kao da nemaju osnovnog senzibiliteta za more, resurs od kojeg im ovisi egzistencija.
Problem je nadalje i u tome što su to ljudi koji su posao vezan uz plovidbu morem preuzeli od svojih očeva, te su krenuli u stihijsku izgradnju kruzera za turistička putovanja. Takva plovila uvelike nadmašuju ona njihovih očeva iz doba 60-90ih godina 20 stoljeća, a služila su za iskop pijeska (pržine) većinom na ušću Cetine. Nakon što se početkom 90ih godina ustanovilo da prekomjerna eksploatacija morskog pješčanog dna izaziva više štete nego što donosi koristi, takva se djelatnost strogo zabranila.
Kako država nikad nije planski predvidjela možebitne probleme niti je dugoročno predviđala, neki su od brodara preuredili brodove za vađenje pijeska u brodove za turističke izlete. S vremenom se pokazalo da su takva plovila sve neadekvatnija za višednevna turistička putovanja, pa su postojeće brodove prodavali i krenuli u izgradnju novih, većih, modernijih koji s dotadašnjom pomorskom djelatnošću i tradicijom nisu imali nikakve veze.
Paralelno s time država za tu djelatnost nije imala pravodobnu i djelotvornu regulativu u smislu da je propisivala uvjete kojima je dozvoljena izgradnja tih novih velikih brodova za namjenu višednevnih turističkih putovanja, nešto poput građevinske dozvole. Da iznesemo analogiju s izgradnjom građevinskih objekata, u smislu ako želite kuću možete je izgraditi isključivo uz važeću građevinsku dozvolu i u njoj strogo propisane uvjete. Proizlazi da ljudi koji su gradili brodove nisu imali zadovoljen osnovni uvjet, a to je gdje vezati brod.
U prilog ovom zaključku o stihijskoj i nekontroliranoj izgradnji brodova ide činjenica da PPUO iz 2009. godine planirano proširenje luke na ukupno 70 vezova da bi se naknadno ustanovilo da se potreba za vezovima povećala za 2,6 puta ili 160%!!! Pitanje je, da li je ulaganje u takvu djelatnost po toj osnovi bilo razumno ako nemate gdje smjestiti brod.
Naravno kad se od strane države takve stvari ne reguliraju niti kontroliraju dobivamo situaciju da je krilska flota hipertrofirana, eksponencijalno se povećala i da se nema te brodove gdje privezati kada nisu u funkciji izvan sezone.
Brodari imaju legitiman stav da za svoje brodove imaju siguran smještaj, ali nikako nemaju legitimitet u tome da za potrebe smještaja svojih brodova trajno uništavaju obalu mora.
Drugi veliki problem je u tome da brodari koliko god su im izjave pune ljubavi prema moru i pomorskoj tradiciji, nemaju prema tom moru niti najmanji senzibilitet, štoviše direktno ga svojim nerazumnim postupcima uništavaju.
Dosadašnje nasipanje mora po njihovoj inicijativi nanijelo je moru i okolišu nepopravljivu štetu, te su povrh toga, na području općine Dugi Rat uz dvije na divlje proširene i napravljene luke, Krilo i Bajnice, izgradili barem pet divljih nasipa i pretvorili ih u priručna brodogradilišta gdje opremaju brodove netom spuštene s navoza, tako da ispred svojih vlastitih kuća privežu gole školjke brodova i do potpunog završetka ga uređuju baš tamo - od ugradnje motora do završnih obrtničkih radova.
Treba samo prošetati mjestom i vidjeti gomilu svakojakog između ostalog otrovnog sintetičnog otpada koji se na lukobranu luke svakodnevno pali i baca u more. Smrad i izgled su neopisivo užasni.
Dakle, u startu brodari su pokazali da za očuvanje mora nemaju senzibiliteta nego ga bezočno koriste i uništavaju kao i sami izgled obale.
Može se zaključiti da ni oni, a niti državne institucije nisu nikakav garant da bi planirana i u prostoru predimenzionirana nova luka bitno drugačije gradila od dosadašnje dugogodišnje prakse.
Sam postupak vođenja javnog izlaganja je bio nalik cirkusu, a ne ozbiljnoj raspravi. To se odnosi na načelnika općine, izrađivača plana i izrađivača strateške studije utjecaja na okoliš. Rasprava se odvijala potpuno stihijski bez reda i smisla, a najvećim djelom se svodila na direktna prepucavanja i nadmudrivanja između brodara zagovaratelja plana i publike protivnika plana. Nije postojao jasan i utvrđen dnevni red i nije nam poznato da li se u takvoj atmosferi mogao voditi zapisnik.
Plan se pokušavao predstaviti kao potreba i nastojanje općine Dugi Rat da će se sad njegovom realizacijom omogućiti dugoročni društveni i gospodarski razvoj svoga područja koje je u svakom pogledu zapušteno i infrastrukturno nerazvijeno.
Općina Dugi Rat ima potpuno pravo i obavezu svojim žiteljima unaprijediti kvalitetu života za kojom inače desetljećima vape. Međutim, ovakvom eventualnom realizacijom plana uređenja prostora, općina Dugi Rat manipulirajući i obmanjujući javnost vezano za prostorni plan pokazuje da se bezočno svrstala na stranu uskog privatnog interesa grupe ljudi koji imaju brodove.
To se jasno vidi i jednostavno može iščitati iz slijedećih neoborivih činjenica:
- sa sadržajem prostornog plana nije bila upoznata velika većina žitelja općine, tj. sa sadržajem je bio upoznat vrlo uzak broj ljudi okupljenih oko udruge privatnih brodara i rukovodstva općine.
- prijedlog plana formalno je stavljen na uvid putem službenog glasila i web stranica općine 22. veljače 2017. s rokom za primjedbe do 1. ožujka 2017. Da bi se šira javnost imala prilike upoznati s detaljima prijedloga prostornog plana, općina Dugi Rat bila je obavezna isti dostaviti Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja i objaviti ih na stranicama sustava ministarstva. Učinjenim propustom izravno je prekršila čl. 96 ZPU.
- da je općina ovakav projekt smatrala tako perfektnim i senzacionalnim, mjesecima prije javne rasprave žestoko bi se potrudila da pozitivnom kampanjom upozna građane kojima je servis, sa svim koristima, pozitivnim aspektima i posljedicama revolucionarnog i famoznog projekta koji donosi blagostanje i presudan korak u 21 stoljeću. Međutim, općina Dugi Rat umjesto da transparentno obavještava građane o svim fazama projekta koji će im eksponencijalno poboljšati kvalitetu, projekt radi u najvećoj tajnosti daleko od očiju zainteresirane javnosti, i u 5 do 12 u maniri profesora Baltazara donosi senzacionalno rješenje prostornog plana i nove Luke Krilo. Nadamo se da će javnost prepoznati bitnu razliku, profesor Baltazar donosi opća blagodatna rješenja, dok općina Dugi Rat sa svojim rješenjima trajno i nepovratno uništava prostor, obalu i more.
- prilikom javnog izlaganja nekim čudom pojavio se 1 (jedan) od 15 općinskih vijećnika. Poprilično je neobično da tih 14 ljudi nije smatralo za potrebnim pojaviti se na javnom uvidu kako bi čuli u direktnoj komunikaciji što mještani misle. Štoviše, na dan javnog uvida na naslovnoj stranici dnevnika Slobodna Dalmacija izašao je veliki naslov o kontraverznom projektu Luke Krilo. Priznajemo da je to do sada neviđena briga i interes vijećnika za prevažnu temu koja se tiče života njihovih građana.
- izlaganje načelnika općine, gospodina Jerka Roglića, svelo se na nekoliko jednostavnih rečenica dosta nerazgovjetno iznesenih, zapakiranih u već otrcane floskule o tradiciji, razvoju, napretku i zapošljavanju i što već sve uz to ide. Naravno da se važnost takvih sveobuhvatnih i značajnih društvenih kategorija nikako ne žele umanjiti i omalovažiti. Dapače, dužnost je i obaveza svih nas da to bude najvažniji društveni cilj i da se tome stvarno doprinese. Ali, prezentirati i tražiti bezuvjetno da se takav projekt ostvari s preduvjetom da se paralelno devastira obala i more u epohalnim razmjerima je naprosto neprihvatljivo svakoj prosječno razumnoj osobi.
- u svrhu manipulacije i obmana zainteresirane javnosti najnegativniju ulogu su preuzeli stručni izrađivači plana - Arhitektonski atelier Deset (gospodin Mucko) i Zeleni servis d.o.o. - svatko u svom području. Arhitektonski biro X prilikom izrade stručnog prijedloga plana nije poštovao minimum kako opće tako i profesionalne etike. Naprosto je žalosno da se takvi kvazi uradci prezentiraju kao stručne podloge temeljem kojih bi se trebala voditi rasprava i na kraju realizacija takvih projekata. Predstavnici arhitektonskog biroa niti u kojem djelu javnog uvida i rasprave nisu mogli dati kompetentne odgovore na postavljena pitanja, nego su dapače nastojali prikrivanjem podataka i manipulacijom u odgovorima skrenuti sa sadržaja teme, a to su:
a) masovno nasipavanje mora,
b) utjecaj tog tektonskog udara na obalu, krajobraz, okoliš, more i sve što uz to ide
c) procjena količine potrebnog materijala kojim bi se nasipalo more za potrebe izgradnje Luke Krilo i proširenja ostalih luka i lučica na području općine
d) sveobuhvatnost zahvata, u prostor obale izgradnjom i proširenjima, koji također traže dodatna nasipavanja i posljedičan utjecaj na obalu obzirom da je planom predviđena izrada i proširenje najmanje 8 luka i lučica kapaciteta 1250 vezova,
e) u diskusiji se od strane stručnog izrađivača pokazao nevjerojatan autizam u sagledavanju cjelovitosti problematike, kojom se isključivo usmjeravalo na obrazloženje o potrebi izgradnje dodatnih vezova, kao da je to 'conditio sine qua non' za opstojnost 7.100 stanovnika općine Dugi Rat. Izrađivač plana nije barato niti jednom egzaktnom brojkom kojom bi se obrazlagala opravdanost projekta. Iznosio je samo površne paušalne zaključke općeg tipa, što je krajnje neetički i neprofesionalno. Da li je namjerno zataškavao pravu istinu o svemu ne želeći da se s bitnim parametrima upozna javnost neka ocjenjuju i prosuđuju druga tijela u Republici Hrvatskoj. Izrađivač plana u svakom trenutku diskusije s namjerom je izbjegavao reći u kojoj se duljini, širini i dubini treba nasipavati obala i more, te koliko je i od kuda potrebno materijala u realizaciji projekta. Poznato je da papir trpi sve što se na njega stavi. Ovime je istrpio pravi armagedon u prostoru.
f) nedugo nakon početka izlaganja predstavnici udruge privatnih brodara uzimaju glavnu ulogu kod pitanja gdje odgovore treba iznositi načelnik općine. Brodari umjesto načelnika općine projekt opravdavaju blagostanjem kojim bi luka doprinijela stanovnicima općine u smislu radnih mjesta, povećanim prihodima lokalnog proračunati i slično. Zauzimaju kategorički stav da se protivljenjem ovom projektu želi rušiti rušenja radi ovaj famozan projekt, tim više što ih velika većina mještana općine svim srcem podržava u provođenju prostornog plana. Na postavljeno pitanje zašto je potrebno trošiti vrijeme organiziranjem javne rasprave i uvida u plan za nešto što ima aklamativnu podršku, ne dobivamo nikakav suvisli odgovor. S takvim idealnim i fenomenalnim projektom za koji se svi zalažu bilo je za očekivati da se svaki dan, mjesecima prije, priča i predstavlja u svakom kutku općine. Ali avaj, prijedlog plana se u najvećoj tajnosti neumorno priprema ne bi li netko od konkurencije ukrao senzacionalnu ideju i njome se proslavio prije nego što bi je naši općinski neimari uspjeli dovesti do savršenstva.
g) kao šećer u diskusiju dolazi predstavljanje strateške studije utjecaja na okoliš od strane djelatnika tvrtke koja ga je izradila, Zeleni servis d.o.o., iz Splita. Napominjemo da Zeleni servis d.o.o. ima ovlaštenje za izradu studije od strane nadležnog ministarstva. Nakon par uvodnih i općenitih rečenica javili su se zainteresirani za pitanja. Odgovori koje su predstavnici Zelenog servisa izložili najkraće moguće se mogu nazvati nebuloznima. Kao da su došli iz sasvim nekog drugog svijeta i profesije, ljudi koji bi minuciozno trebali ispitati svaku stavku koja može utjecati na okoliš u pola glasa izbacuju lakonski odgovore na sva pitanja. Kako to da epohalna invazija i sva sila nasipanog materijala od 750.000 m3 do 1.000.000 (milijun!) m3 neće imati utjecaja na tradicionalni izgled obale i stanje mora nego da će, pazite sada, imati 'umjereno negativan utjecaj', nemaju odgovora. Svoju ocjenu takve aktivnosti ocjenjuju kao umjereno negativnu, ali se ne može zaključiti po kojem priznatom ili potvrđenom kriteriju. Proizlazi da se zaključci utjecaja ovdje donose slobodnom subjektivnom procjenom. Što je najsmješnije potkrepljuju ga činjenicama da im je ronilac napravio neposredni pregled morskog dna 22.veljače 2017.godine u trajanju jednog sata (sic!) i par dana prije zaključivanja same studije 27.veljače 2017.godine. Iz toga možemo zaključiti da se cijela studija napravila u roku od par dana i da se imalo vremena preispitati sve ulazne parametre nakon što se ronilac uvjerio za vrijeme jednosatnog ronjenja kakvo je stanje dna i mora. Lokalni ljudi koji desetljećima rone na tom području mogu vam jednoglasno potvrditi da je cjelokupni pojas kamenog dna uz obalu prekriveno muljem koji se godinama taloži zbog dosadašnjeg nasipavanja, a na području dna na dubinama 15-20 metara gdje prevladava pijesak postoji sloj mora iznad dna visine 2-3 metra potpuno trajno zamućen i apsolutno neproziran. Nadalje se može golim okom primijetiti svaki put kad su jači valovi od maestrala ili juga, more je potpuno zamućeno skoro do pola bračkog kanala i više nalikuje na neku žutosmeđu kaljužu. Riba je odavno pobjegla iz ovih krajeva te se tek tu i tamo može naići na neki zalutali primjerak odrasle jedinke. Nalaz Zelenog servisa d.o.o. je zapravo komičan u dijelu kad pod 3 najvažnija kriterija za ocjenu utjecaja projekta na okoliš, a to su stanje flore, stanje faune i promjena izgleda krajobraza ocjenjuju s umjereno negativnim utjecajem, da bi konačna ocjena utjecaja na okoliš bila pozitivna. Također se upuštaju u ocjenu utjecaja na sveopću kvalitetu života, prosperitet općine i povećanje materijalne vrijednosti dobara, vjerojatno misleći na nekretnine za što uopće nisu kompetentni, niti su dali na uvid metodologiju kojom su došli do takvog rezultata. Dakle, sve u svemu krajnje je neozbiljno i izuzetno štetno da se takve kvazi studije koriste u donošenju dalekosežnih odluka.
h) Predlagatelj plana je ostao bez odgovora zašto za takav kapitalan projekt koji zauzima 10% sveukupnog obalnog prostora općine (!) nije išao na natječaj kojim bi se odabrali najbolji radovi u smislu broja smještaja brodova, organizacije luka i lučica na području općine. Jedini kriterij kojim se rukovodilo je da pod svaku cijenu treba naći gdje će se svi ti brodovi smjestiti ne vodeći računa o drugim elementima na koje realizacija Luke Krilo bitno utječe. U podlogama i polazištima nema nikakve studije utjecaja i isplativosti za općinu i ljude koji tamo žive, bilo kakve smislene metodologije koja numerički može izraziti sve pozitivne ili negativne efekte. Metoda je, ako se tako uopće može nazvati, odokativna odnosno u potpunosti proizvoljna, jednostrana u smjeru kako se baš sviđa naručiteljima i izrađivačima projekta. Nikakva prometna studija nije izrađena u smislu utjecaja količine prometa na tom uskom području, mogućnost izvedbe prometnica koje bi bile pripadne. To se u najvećoj mjeri odnosi na brzu cestu Split - Omiš i spoj na magistralnu cestu D8 na čvorištu Krilo.
O svim tim problemima ocjenu i sud treba dati stručna javnost koja se ni u kojem slučaju ne smije sramotiti, na taj način gubiti vjerodostojnost, i na svaki mogući način oštro se suprotstaviti ovakvoj praksi stavljanju pravila struke isključivo na stranu pojedinačnog interesa.
Rezimiramo da je ovdje očit slučaj udruživanja općine Dugi Rat s udrugom privatnih brodara Krilo, stručnim izrađivačem plana i izrađivačima strateške studije utjecaja na okoliš da bi realizirao uski privatni interes na štetu općeg interesa masovnim uništavanjem krajobraza, obale i mora. Da li 60 obitelji sa 120 brodova koji se i dalje stihijski grade mogu trajno odrediti život i prostor ostalih 7.000 ljudi koji žive u općini Dugi Rat koja je tijesno vezana s građanima Splita, Omiša kao i ljudima koji žive na sjevernoj strani otoka Brača u Supetru, Postirama, Splitskoj i Sutivanu.
Bojimo se da pokretači takvih suludih ideja imaju podršku od nadležnih tijela Republike Hrvatske koja isto tako ne prezaju od toga da ne zaustave trajnu devastaciju obale. Ona se zovu Ministarstvo pomorstva i veza, Ministarstvo zaštite okoliša i energetike, Splitsko dalmatinska županija, Pomorska uprava Split.
Ljudi, ovo je zadnji trenutak da se probudite i aktivno reagirate da se daljnje uništavanje obale zaustavi jer državne institucije ne obavljaju posao za koji ih skupo plaćamo.
Ukoliko se projekti takve vrste odmah ne zaustave imati ćemo situaciju da ćemo uništavanjem prostora omogućiti drugima da stvaraju sebi zaradu, koju paradoksalno, lokalna samouprava i neće imati gdje trošiti jer će ovim nebuloznim projektom uništiti svoj prostor.
Posljedice toga će biti da na tom unakaženom području ljudi neće htjeti živjeti.
Na kraju krajeva ukoliko se ne odupremo postoje i druga mjesta za život na zemaljskoj kugli ali u njima neće više biti naših korijena.
NAPOMENA: Stavovi izneseni u člancima i kolumnama objavljenim na portalu DugiRat.com su osobni stavovi autora i ne odražavaju nužno stav redakcije portala.