Pročitajte i nešto drugačije o ulasku Hrvatske u EU

ulazak Hrvatske u EUHrvatska je već godinama uvjeravana da ne postoji alternativa Europskoj uniji, a da se ondje ne događa ništa osim protoka rijeka meda i mlijeka, dojam je koji smo mogli steći i zahvaljujući propagandi koju direktno plaćamo novcem od poreza - putem kampanja Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija ili iz fondova EU. Početkom ove godine ta kampanja će se dodatno zaoštriti budući da je u interesu i novoizabrane Vlade, kao i onih prethodnih pod ravnanjem HDZ-a, da se hrvatski građani izjasne za ulazak u EU kada izađu na referendum 22. siječnja 2012. godine. - "Europom uglavnom upravljaju neizabrani birokrati na koje građani imaju zanemariv utjecaj. Hrvatska će, kao mala zemlja, imati vrlo slab utjecaj u EU, a još će manji utjecaj imati njezini građani", navode autori svježe pokrenutog portala www.protiv-eu.org koji se izjašnjavaju protiv ulaska Hrvatske u EU, informirajući sve zainteresirane "o realnoj političko-ekonomskoj situaciji u svijetu općenito, pa tako i o stvarnoj slici EU", potrkepljujući to člancima vezanim za gospodarstvo i politiku u Uniji ...


DEMOKRATSKA INICIJATIVA PROTIV ULASKA HRVATSKE U EUROPSKU UNIJU

Pročitajte i nešto drugačije

Izvor: H-Alter.hr

Premda je i udruga GONG upozoravala Vladu da na europske običaje koji nalažu da se jednaka sredstva troše jednako na oba odgovora referendumskog pitanja, ništa se nije dogodilo i odgode referenduma do trenutka kada se smanji broj građana koji se osjećaju neinformirani o EU, neće biti.

"Iako je prema svim anketama velik dio građana Hrvatske protiv ulaska u EU, takav stav ne zastupa nijedna parlamentarna stranka ni suvisla politička opcija. To je samo još jedan dokaz nefunkcioniranja 'demokracije' u kojoj, navodno, živimo. Neophodno je EU kritizirati iz objektivnog ekonomskog i demokratskog gledišta - da bi se išta moglo poduzeti, prvo je potrebno biti svjestan realne političko-ekonomske situacije u svijetu općenito, pa tako i stvarne slike o EU", navode autori stranice protiv-eu.org, koja sadrži brojne članke vezane za gospodarstvo i politiku u Uniji. No, evo glavnog prigovora:

HR i EU

Europska unija i neoliberalizam

"EU je institucionalni okvir neoliberalne ekonomske politike u Europi, tj. ekonomske politike čiji je isključivi smisao pogodovanje kapitalu i političko-gospodarskoj eliti, a ne običnim ljudima. EU bi nam, navodno, trebala donijeti med i mlijeko, no Hrvatska će, zajedno s drugim novim zemljama-članicama, samo (p)ostati dijelom europske periferije izložene na milost i nemilost velikim zapadnoeuropskim korporacijama i interesima", upozoravaju.

Od ulaska u EU, navode, "profitirat će samo hrvatska politička i kapitalistička elita nastala u privatizaciji koja je upropastila nekoć perspektivnu hrvatsku industriju i gospodarstvo. Hrvatska brodogradilišta su pred gašenjem među ostalim i zbog zahtjeva EU, a posebno teška situacija u Europi čeka hrvatske seljake".

Europska unija i deficit ljudskih prava

Nakon ekonomije, glavna zamjerka je da je za EU "suprotno javno proklamiranim neutemeljenim tvrdnjama, tipičan izrazit nedostatak demokracije".

"Europom uglavnom upravljaju neizabrani birokrati na koje građani imaju zanemariv utjecaj. Hrvatska će, kao mala zemlja, imati vrlo slab utjecaj u EU, a još će manji utjecaj imati njezini građani", navode u obrazloženju svježe pokrenutog portala www.protiv-eu.org .


Josipović: Skepticizam u mladih posljedica je neinformiranosti

"Skepticizam u mladih posljedica je neinformiranosti. Zadaća je onih koji vode proces ulaska Hrvatske u EU, ne samo državnog vrha nego i ostalih institucija, da pokažu sve one dobre strane kojih je svakako puno više od nedostataka ulaska naše zemlje u EU. Važno je da mladi ljudi shvate da je EU za njih jedna važna prilika, ne samo na osobnoj razini nego iza cijelu Hrvatsku, a o nama ovisi koliko ćemo iskoristiti te velike mogućnosti koje nam pruža EU", kazao je predsjednik Ivo Josipović u svibnju 2011. tijeom obilježavanjem Europskog tjedna mladih.

HR i EU

 


A što smo potpisali s EU?

Pregovaračka stajališta i Dodaci na Pregovaračka stajališta Republike Hrvatske za pojedina poglavlja pregovora te Izvješća o ispunjavanju obveza iz pojedinih poglavlja pregovora, koje možete naći na internetskim stranicama vlade RH, i to na donjem linku

http://vlada.hr/hr/tu_pripadamo


 

Što nas čeka nakon potpisivanja pristupnog ugovora o članstvu u EU?

Piše: Irena Frlan / Novi List
Izvor:
Novi List

Na novoj je vladi da Hrvate uvjeri kako je članstvo u EU poticaj za daljnji politički i ekonomski razvoj zemlje jer postajemo dio najvećega svjetskog gospodarstva. Građanima treba reći Hrvatsku u EU očekuje bolja poslovna klima, da može očekivati veća strana ulaganja što bi trebala donijeti i nova radna mjesta. Zemlja se može nadati novcu iz europskih fondova što bi trebalo pomoći ravnomjernom razvoju regija, modernizaciji poljoprivredi i ribarstva, očuvanju okoliša, razvoju infrastrukture, kvalitetnijem obrazovanju. Konačno, članstvo bi trebalo donijeti i visoke standarde vladavine prava i kvalitetnije propise.

Naravno, ulazak Hrvatske u zajednicu europskih naroda još na referendumu moraju potvrditi birači, koji će na vlastitoj koži morati osjetiti što to u stvari znači biti građanima Europske unije. Dotad, građane treba potpuno i detaljno informirati o svemu što članstvo donosi, navesti sve ono dobro ali i ono loše, te i dalje provoditi reforme na koje se Hrvatska obvezala.


CARINA

Ulaskom u EU ukidaju se carinske kontrole prema Sloveniji i Mađarskoj, što znači da nema ni straha od carinjenja robe kupljene preko granice. Druga strana te medalje je ukidanje prava na povrat PDV-a prilikom kupovine u, primjerice, Sloveniji ili Italiji. Dosad su hrvatski građani, kupujući u talijanskim trgovinama, računali na povrat plaćene IVA-e ako im je račun prelazio određenu svotu, no ulaskom u EU ta povlastica nestaje.   

JEFTINIJI PROIZVODI

Nakon pristupanja EU, hrvatski će građani moći kupiti kvalitetnije proizvode iz bilo koje države članice Unije i to po znatno nižim cijenama nego danas, tvrdi brošura Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija. Finski mobilni telefon, objašnjavaju, može biti isporučen u Hrvatsku bez obračuna carine i primjene bilo kakve carinske kontrole. U isto vrijeme, primjerice, carina na uvezeni televizor iz Južne Koreje kao treće zemlje (ne-članice EU) plaća se po njegovom prvom ulasku u EU, a nakon toga više nema dodatnih carina ili dodatnih provjera unutar Unije.   

NULTA STOPA PDV-a

Kako je već puno puta istaknuto, nulta stopa PDV-a nije u skladu s europskom regulativom, pa najkasnije danom ulaska u EU Hrvatska mora uvesti PDV na kruh, mlijeko, knjige, znanstvene časopise, lijekove i medicinske implantate. No, osim najmanje stope od pet posto, druge stope EU ne propisuje, pa Vlada može, primjerice, kao svojevrsnu kompenzaciju, uvesti stopu PDV-a manju od 23 posto na druge proizvode, poput mesa i slično.   

CIJENE ROAMINGA

Od 2014. godine mobilni operateri smjet će pozive unutar EU-a (pozive u drugu članicu, tzv. roaming) naplaćivati najviše 0,24 eura bez PDV-a. Kada bi se na tu cijenu uračunao hrvatski PDV, pozivi bi stajali 0,29 eura, odnosno nešto više od dvije kune. Hrvatski potrošači trenutno plaćaju znatno više cijene za roaming – iznos po minuti može se kretati od sedam pa i više od 12 kuna, ovisno u kojoj se zemlji Europske unije nalaze.   

ZAŠTITA POTROŠAČA

Bruxelles je dosad izglasovao niz odredbi koje jamče veću zaštitu prava potrošača. Primjerice, Europski je parlament prihvatio uredbu prema kojoj od 2012. godine svi koji putuju na brodovima s više od 12 putnika, trajektima ili kruzerima imaju pravo na odštetu u slučaju da brodarska kompanija otkaže putovanje ili isplovljavanje kasni više od 90 minuta. Prijevoznici će moći izbjeći tu obvezu jedino ako brod kasni zbog loših vremenskih prilika ili nekih drugih okolnosti koje su izvan kontrole brodara. U slučaju da putnici ostanu »zarobljeni»u luci, mogu tražiti da im brodarska kompanija plati tri noćenja u hotelu po cijeni od najviše 80 eura na noć.      

OTPADNE VODE, PITKA VODA, KVALITETA ZRAKA

Do kraja 2023. godine Hrvatska će izgraditi sustav odvodnje i pročišćavanja otpadnih voda koji je u skladu s europskim pravilima. Pet godina ranije trebala bi nadograditi sustav javne vodoopskrbe kako bi potrošači imali kvalitetniju vodu namijenjenu za piće, ali je moguće da će zatražiti dodatne tri godine za prilagodbu. Puna primjena europskih direktiva o kakvoći zraka (dopuštenoj količini određenih onečišćujućih tvari u zraku) u Zagrebu, Rijeci, Sisku i Kutini počinje 2018. godine.   

SLOBODA KRETANJA RADNIKA

Svaka zemlja članica ima pravo uvesti prijelazno razdoblje za hrvatske državljane tijekom kojeg se oni neće tretirati kao radnici iz EU-a, nego iz tzv. trećih zemalja (odnosno, kao sada), a to može trajati najkraće dvije i najduže sedam godina. Dosad su Italija i Austrija u neslužbenim kontaktima najavile uvođenje takvog ograničenja. Hrvatska burza rada postat će dio Euresa, najveće svjetske burze rada koja u ovom trenutku nudi 1,2 milijuna oglasa za razne poslove.   

PRODAJA POLJOPRIVREDNOG ZEMLJIŠTA

Najviše sedam godina od pristupanja Uniji zabranjena je prodaja poljoprivrednog zemljišta državljanima EU-a. O tom će se ograničenju ponovno raspravljati već tri godine nakon ulaska u EU, točnije 2016., ali Vijeće EU-a će o tome donositi odluku jednoglasno. Drugim riječima, za ukidanje zabrane potreban će biti i glas Hrvatske jer će njezin predstavnik tada sjediti u Vijeću.      

OSOBNE ISPRAVE

Postupno će se mijenjati registarske oznake na vozilima. Nove »registracije« dobit će, vjerojatno, i znak EU-a (žute zvjezdice na plavoj podlozi). Do 2013. bit će uvedena vozačka dozvola u kartičnom obliku, ali je rok za povlačenje starih vozačkih dozvola tek 2033. godina. Putovnice ostaju iste, dok se osobne iskaznice zasad neće mijenjati, mada će s vremenom, radi razvoja elektroničkog poslovanja, biti zamijenjene elektroničkim osobnim iskaznicama.   

INSTITUCIJE

Hrvatski građani birat će 12 zastupnika u Europskom parlamentu. Vlada će odrediti jednog povjerenika u Europskoj komisiji. Hrvatska dobiva jednog suca u Europskom sudu pravde te Općem i Revizorskom sudu. U Vijeću EU-a imamo sedam glasova.kraj teksta

Povezani članci

Who's Online

We have 251 guests and no members online