Evo što Hrvatska može financirati iz Kohezijskog fonda EU

eu fondoviKao punopravna članica Europske unije Hrvatska će od 1. srpnja 2013. godine imati pravo na korištenje novca iz Kohezijskog fonda jer pripada krugu siromašnijih članica s BDP-om po stanovniku manjim od 90 posto europskog prosjeka. U bližoj nas budućnosti tako očekuju projekti koji se odnose na sljedeće prioritete ...

HR I EU

Evo što Hrvatska može financirati iz Kohezijskog fonda

Piše: Ariana Vela / Business.hr

U bližoj nas budućnosti tako očekuju projekti koji se odnose na sljedeće prioritete:

- obnova željezničke mreže i daljnji razvoj sustava unutarnje plovidbe (povezano s TEN-T koridorom),
- gradnja autocesta, državnih i regionalnih cesta, morskih i zračnih luka,
- razvoj čistih prometnih sustava u urbanim područjima,
- povećanje integriranosti i povezanosti ukupnog prometnog sustava,
- uklanjanje teretnog prometa s cesta,
- zauzimanje udjela u tržištu za željeznice u sektoru prijevoza tereta,
- poboljšanje uvjeta za plovidbu u unutrašnjim vodama i uređenje plovidbe riječkim koritima,
- opremanje međunarodnih luka unutarnjih voda objektima za prihvat i obradu otpada s plovila i uklanjanje mulja te poboljšanje sustava nadzora u lukama,
- razvoj infrastrukture kroz gradnju novih i dogradnju postojeće vodoopskrbne mreže te sustava za prikupljanje komunalnih otpadnih voda i uređaja za pročišćavanje otpadnih voda,
- pružanje podrške u zaštiti od štetnih utjecaja vode kroz pomoć u izradi studija za zaštitu od nepogoda (poplava i suša).


Upravo zato možemo očekivati projekte gradnje željeznica, centara za odlaganje otpada i druge komunalne infrastrukture, a prioriteti u financiranju u sljedećoj financijskoj perspektivi (2014.- 2020.) upravo su u pripremi kroz različite operativne programe od kojih je najvažnije spomenuti onaj za promet i okoliš.

Iako su očekivani korisnici primarno tijela javne vlasti, kao što su Hrvatske željeznice, Agencija za vodne plovne putove, lučke kapetanije unutarnjih voda, pomorske lučke kapetanije, uprave zračnih luka, Hrvatske ceste d.o.o. i Hrvatske autoceste d.o.o., Hrvatske vode d.o.o., JLRS i nadležna ministarstva, privatni sektor odigrat će važnu ulogu u pružanju savjetodavnih usluga, nabavi opreme i obavljanju radova.

Tako će svoj kruh iz tog instrumenta zarađivati projektanti, arhitekti, građevinske tvrtke, tvrtke koje nabavljaju opremu i uređuju prometnice, konzultanti i brojni drugi pripadnici poslovnoga sektora koji će se pravodobno javljati na javne nabave koje će raspisivati nadležna tijela.

Povezani članci

Who's Online

We have 327 guests and no members online