DUGI RAT

Izmjene Zakona o radu donose niz novina u uređenju pojedinih prava i obveza iz radnih odnosa. Između ostaloga, jasnije se definira pojam plaće, sprječava neopravdano uzastopno sklapanje ugovora o radu na određeno te povećava satnica za rad nedjeljom na 50 posto iznad redovne satnice.
Potpunije se uređuje rad na izdvojenom mjestu. Rad od kuće bit će moguć samo ako zaštita na radu procijeni da postoji mali rizik od ozljeda. Postojat će i mogućnost stalnog i povremenog rada. Ako radnik od kuće radi duže od sedam dana, poslodavac mu je dužan odrediti i nadoknaditi režijske troškove.
Uređuje se i dodatni rad za drugog poslodavca bez suglasnosti matičnog poslodavca, što dosad nije bio slučaj. Uvodi se izostanak prava na otkazni rok i otpremninu radnicima koji ostvaruju uvjete za starosnu mirovinu (65 godina starosti, 15 godina mirovinskog staža) radi poticanja poslodavaca na zadržavanje starijih radnika u radnom odnosu. Također, uvodi se mogućnost da članovi sindikata koji su pregovarali o kolektivnom ugovoru urede za sebe određena povoljnija materijalna prava. Uvodi se neplaćeni dopust na zahtjev radnika u svrhu pružanja osobne skrbi u obitelji. Za tu svrhu radnik ima pravo na neplaćeni dopust u ukupnom trajanju od pet radnih dana godišnje. Zakonom se uređuje i novi oblik rada preko digitalnih radnih platformi (npr. Glovo, Bolt, Uber itd.) s ciljem zaštite takvih radnika, pri čemu ovaj dio zakona, zbog potrebnog roka za prilagodbu, stupa na snagu početkom 2024.

Izvor: Hina

Paralelno s izmijenjenim Zakonom o radu, na snagu stupa novi ZAKON O SUZBIJANJU NEPRIJAVLJENOGA RADA. Zakonom se definira neprijavljeni rad u užem i širem smislu, odnosno nepostojanje prijave na obvezna osiguranja, ali i situacija u kojoj radnik ima formalno zasnovan radni odnos, ali se dio rada koji obavlja ne evidentira i ne plaća (neprijavljeni rad u širem smislu).

Najvažnija novost koju uvodi zakon odnosi se na prijelaz iz neprijavljenog u prijavljeni rad. Stoga se pored oštrih kazni za nesavjesne poslodavce uvode instrumenti priznavanja prava iz radnog odnosa za neprijavljene radnike.

Kada nadležni inspektor utvrdi postojanje neprijavljenoga rada, a ne može se sa sigurnošću utvrditi njegovo točno trajanje, smatrat će se da je radnik koji je obavljao takav rad neprekidno bio u radnom odnosu u punom radnom vremenu kod poslodavca u trajanju od šest mjeseci, osim ako iz podataka kojima inspektor raspolaže u nadzoru nedvojbeno proizlazi da je prethodno trajanje radnog odnosa bilo kraće ili duže.

Zakonom se predviđa javna objava dviju listi poslodavaca s rezultatima inspekcijskog nadzora. Na 'listi srama' našli bi se poslodavci kod kojih je utvrđeno postojanje neprijavljenoga rada. Na 'bijeloj listi' nalazit će se poslodavci kod kojih inspekcijskim nadzorom nisu utvrđena kršenja prava iz radnih odnosa.

Jedna od novosti je i uvođenje jedinstvene elektroničke evidencije rada za samozaposlene i druge osobe koje rade putem digitalnih platformi.