I Europljani izlaze na izbore

I dok Hrvatsku 'trese' drugi krug lokalnih izbora, 375 milijuna birača iz zemalja EU bira novi saziv Europskog parlamenta. U Bruxellesu ne kriju razočaranje što su mediji ostali po strani i gotovo bojkotirali izbore, koji će se održavati od 4. do 7. lipnja, činjenicom da o njima izvještavaju malo ili ništa. Ipak, internet je mjesto gdje se vodi ogorčena borba za mjesta u Europarlamentu i gdje kandidati predstavljaju svoje programe i kontaktiraju svoje birače. Najčešće se izborna kampanja vodi na Facebooku, ali tu je i Youtube, te posebni portali koji se bave samo i isključivo izborima. Neki od tih portala, priznaju i oni koji su ih pokrenuli, su posve amaterski rađeni, a neki su do kraja profesionalizirani i mogu stati uz bok "pravih" portala. Pročitajte više koje teme tište EU birače u članku Jurice Körblera, novinara Vjesnika ...

EU IZBORI
 
Svemoćni internet određuje europske izbore
 

375 milijuna birača bira novi saziv Europskog parlamenta. U Bruxellesu ne kriju razočaranje što su mediji ostali po strani i gotovo bojkotirali sadašnje izbore činjenicom da o njima izvještavaju malo ili ništa
 

 Piše: Jurica Körbler / Vjesnik
 Izvor: Vjesnik

 

Iako za tjedan dana započinju izbori za Europski parlament, koji će se održavati od 4. do 7. lipnja, mediji malo izvještavaju o pripremama za najveće izbore koje je Europa do sada imala. Na birališta širom dvadesetsedam zemalja Unije izaći će 375 milijuna birača, koji će izabrati novi saziv Europskog parlamenta.
 
U Bruxellesu ne kriju razočaranje što su mediji ostali po strani i gotovo bojkotirali sadašnje izbore činjenicom da o njima izvještavaju malo ili ništa. Izražava se i kritika politici, koja također nije u dovoljnoj mjeri promovirala izbore, pa se oni dočekuju bez posebne euforije i uz saznanje da velik broj glasača neće izaći na birališta.
 
Ipak, internet je mjesto gdje se vodi ogorčena borba za mjesta u Europarlamentu i gdje kandidati predstavljaju svoje programe i kontaktiraju svoje birače. Najčešće se izborna kampanja vodi na Facebooku, ali tu je i Youtube, te posebni portali koji se bave samo i isključivo izborima. Neki od tih portala, priznaju i oni koji su ih pokrenuli, su posve amaterski rađeni, a neki su do kraja profesionalizirani i mogu stati uz bok »pravih« portala.
 
Osnovna poruka koju potencijalni zastupnici upućuju građanima Europe je da su izbori izrazito važni jer će na neki način odrediti sudbinu gotovo petsto milijuna Europljana.
 
»Tko ne glasa, neka se i ne buni«, poručuju budući zastupnici, ali, kako sada ankete pokazuju, u mnogim zemljama ipak neće izaći velik broj građana na izbore.
 
Izbori se predstavljaju i uz slogan »27 zemalja, jedni izbori«, a prava je istina da svaka od zemalja članica Unije ima svoja izborna pravila i da su izbori u svakoj zemlji drukčiji. Jedinstvena izborna pravila nisu moguća, tvrde stručnjaci, pa se tolerira različit i ponekad posve drukčiji izborni sustav.
 
U prošlom sazivu Europskog parlamenta bilo je 783 zastupnika, najviše iz redova europskih pučana, 288. Socijalisti su imali 216 zastupnika, a kako sada ankete pokazuju, i u novom sazivu Europskog parlamenta pučani bi mogli sačuvati većinu. To znači da će imati utjecaj i na izbor novog predsjednika Europske komisije, a mjesto je već rezervirano za Joséa Manuela Barrosa.
 
Posebno zadovoljstvo pučani pokazuju što su i neke zemlje članice u kojima su na vlasti socijalisti, poput Španjolske, podržale Barrosa. I mnogi europski povjerenici, pa tako i Olli Rehn, nadaju se da će zadržati sadašnje pozicije, ali ipak će tek izbori pokazati pravi odnos snaga i buduće kadrovske križaljke.
 
U Bruxellesu su svi svjesni da je mnogo važnije da i Parlament i Komisija profunkcioniraju što brže, jer je izazova pred ujedinjenom Europom zaista mnogo pa nema vremena za neko dugo uhodavanje.
 
Najveći izazov je svakako ekonomska kriza, a parlamentarci dokazuju da su i do sada upravo dolazili i mnogi konkretni prijedlozi iz njihovih redova.
 
Tako je iniciran prijedlog da se osiguraju sredstva za radnike koji ostanu bez posla zbog ekonomske krize, a parlamentarci su se vrlo aktivno uključili i u rasprave o jamstvu bankovnih uloga tvrdeći da je 20.000 eura premalo i da bi realno bilo da se štedišama jamči isplata 50.000 do 100.000 eura. Mnogi od tih prijedloga ušli su i u redovnu proceduru i nakon intervencije Parlamenta i usvojeni su na europskoj razini.
 
Ipak, najveći izazov je kako kroz budući saziv Europarlamenta pokrenuti inicijative da se zaustavi sve veći broj nezaposlenih širom Europe. To je i jedan od argumenata zbog kojih budući zastupnici pozivaju Europljane da izađu na izbore jer oni određuju i njihovu sudbinu i nitko ne bi smio ostati po strani.

Europarlament

Međutim, u većini europskih zemalja ipak se predizborna kampanja svela na domaće teme, koje su samo obojene europskim štihom. Kao i do sada, najviše sredstava imaju jake i velike stranke i njihovi kandidati, ali su brojni i nezavisni kandidati koji imaju podršku u svojoj sredini.
 
Uz gospodarsku krizu, mnoge teme zaokupljaju kandidate za Parlament, a među ženskim kandidatima posebno je žestoka rasprava o porodiljskom dopustu, koji traje u europskim državama od 14 do 28 tjedana, a u nekim i do dvije godine.
 
Traži se jedinstveno zakonodavstvo koje bi omogućilo svima u EU isti porodiljni dopust od 20 tjedana. Brojne su i rasprave oko buduće politike EU-a prema selu i seljacima, te o uštedi energije i zaštiti okoline.

Povezani članci

Who's Online

We have 192 guests and no members online