DUGI RAT

Supetar je Od 24. do 26. listopada bio domaćin 35. Susreta umirovljenika Dalmacije, na kojem je sudjelovalo više od 1.100 umirovljenika iz Zadarske, Šibensko-kninske, Dubrovačko-Neretvanske i naše Splitsko-dalmatinske županije. Ovo je bila prilika da umirovljenici, kojima je ovo bila jedinstvena prilika da dođu na otok Brač, posjete i razgledaju brojna kulturno-povijesna i turistička mjesta na ovom našem otoku, sa kojega su skoro svi ponijeli prekrasne i nezaboravne utiske. Tako su i omiški, odnosno dugoratski umirovljenici bili aktivni na Okruglom stolu na kome se raspravljalo o važnim pitanjima koja se tiču umirovljeničke populacije ali i cijelog društva, a posjetili su i veći dio najbližeg nam otoka. Zadnjeg dana posjetili su Vidovu Goru i Donji Humac, a kada se rastanak primakao pred stotinjka Dubrovčana zapjevali su i našu omiljenu pjesmu "Jesenice, Jesenice.." i dobili veliki aplauz...

SUPETAR

35. Susreti umirovljenika Dalmacije

Tekst i foto: Davor Grgat

Skupu umirovljenika, čiji je organizator Žarko Belošević, predsjednik Matice umirovljenika Splitsko-dalmatinske županije i predsjednik Matice umirovljenika Omiš, nazočili su i saborski zastupnik Silvano Hrelja, Josip Kovačić i Ivan Banek, predsjednik i tajnik Matice umirovljenika Hrvatske, Ante Jukić, savjetnik za soc. partnerstvo Splitsko-dalmatinske Županije, Veseljko Gabričević, predsjednik HSUda je  Splitsko-dalmatinske Županije, prof. Ivica Glavan, gradonačelnik grada Sinja, Ivana Marković, gradonačelnica grada domačina te predstavnici TZ  i Gradskog resora za kulturu i brojni drugi.

Na Okruglom stolu, kojeg je otvorio Žarko Belošević, predsjednik Matice umirovljenika SDŽ pozdravio je sve nazočne, i za govornicu pozvao predsjednika MUH gosp. Josipa Kovačića, koji je pozdravio ugledni skup i nastavio:

- "Pored nas umirovljenika, ovdje je nazočno i onih gostiju, koji još nisu umirovljenici, ali i oni će jednoga dana doći u poziciju u kojoj smo mi sada. Ja sam stvarno presretran i zadovoljan da  mogu prisustvovati ovakvom skupu, ne samo danas, na  okruglom stolu, nego inače. Kad sam jučer vidio mnoštvo naših umirovljenika, koji su sa veseljem došli ovdje, družili se, izmjenjivali prva iskustva, a navečer sa  muzikom i plesom, do ranih jutarnjih sati. To znači da naši umirovljenici vole zajedništvo, vole se družiti. Mislim da je ovo jedinstven slučaj da se četiri Županije nađu svake godine, otprilike u isto vrijeme (krajem listopada) na ovakvom slupu. Prošle godine to je bilo u Šibeniku.  Mislim da je ovo danas  nadmašilo sve dosadašnje, pa  organizacijskom odbori treba odati priznanje, sa gosp. Miloševićem. Ovaj skup danas je zaista veličanstven i sa veseljem, ćemo ga se sjećati....“ - kazao je predsjednik MUH-a.

Potom je za govornicu došao Silvano Hrelja, predsjednik saborskog odbora za rad, mirovinski sustav i socijalno partnerstvo, koji je kazao kako je tijekom posljednjih pet godina četiri puta nazočan Susretima dalmatinskih umirovljenika.

- "Ovo je dobro druženje, zato što je to razmjena misli i iskustava, a nema drugog načina stjecanja povjerenja nego kada se ljudi u oči gledaju i razgovaraju. Niti ja vas, niti vi mene ne možetre doživjeti ako me gledate putem  televizije i ako se ne vidimo.  Taj vizuelni kontakt je nezamjenjiv. Ne treba vam puno govoriti, dosta toga znate, mudri ste, pa znate da su vremena dosta teška" - rekao je Hrelja.  

Govoreći o osiguravanju mirovina po sustavu međugeneracijske solidarnosti, gosp. Silvano Hrelja je pored ostaloga rekao i sljedeće:

- "Danas pak imamo 5000 ljudi koji čekaju na mirovinu. Dakle imaju uvjete ili zastarosnu mirovinu ili prijevremenu mirovinu. Međutim u prijevremenu ne iđu zbog penalizacije, a u starosnu ne iđu jer moraju raditi do 65 godina, a imaju 62 godine, naročito žene i svaka godina će im donijet malo veću mirovinu. Rekli smo da Institut, možete njima ponuditi, bez tehnoloških viškova,  bez sudskih sporova. Ako njih 5000 rješi na taj način, Država će u tri godine uštedjeti milijardu u državnom proračunu. Taj fond koji je sada u krizi će biti vaš – državni i narasti će na 500 milijuna kn i neće biti nikakvih problema, da to dalje održavati. Oni kažu – ali čovjek mora, kad se počme baviti osiguranjem , za prvog osiguranika mora imati osiguranje do kraja života. Ali, gospodo draga, nije vam to tako.  Nitko ne ide osnivati Osiguravajuće društvo  radi jednog osiguranika  nego jesvatko ukalkulirao kritićnu masu. Da li tisuću, dvije ili pet tisuće ljudi na temelju čega sustav može postojati samodostatan.  

Dolazimo do pozicije da se moraju donositi političke odluke, u kojima se mora jamčiti da određena razina mirovina ne može pasti, odnosno ne smije se ugroziti standard umirovljenika, pa će se i ubuduće,  nedostatak sredstava iz doprinosa kompenzirat isplatom mirovina iz dijela poreznih prihoda.  Iznio je što se sve čini da se poboljša položaj umurovljenika.

Iznio je i podatak po kojem u Hrvatskoj  ima 1,2 milijuna umirovljenika, što znači da na jednog umirovljenika dolazi svega 1,18 radnika, situaciju čine sve težom. Umirovljenicima će se povisiti mirovine onog trenutka kada parametri  koji su ugrađeni u zakon budu povoljni, kada se dogodi povečanje plača ili prekomjerni rast potrošačkih cijena. Iznimno mi je drago biti među 1100 umirovljenika iz cijele Dalmacije, biti na ovom prekrasnom otoku. Čestitam vam što se odlučili da se sastanete na otoku, jer otoci zaslužuju našu veću pažnju, nego što je u ovom trenutku imaju, i oduševljen san time što tako krasno čuvaju našu starinu. Ovdje je naša starina, ovdje su naši korijeni. Na svakom koraku vidljivo očuvani“ - kazao je Hrelja.

Potom je skup pozdravila Luce Gvozden, predsjednica MU Dubrovačko-Neretvanske Županije koja se  zahvalila na odličnoj organizaciji, te nastavila:

- "Moji prethodnici su vam rekli dosta toga, ja vjerujem da nemam što nadodat, osim što konstantiram da s njima radim, surađujem,  pošto sam i u Predsjedništvu Matice umirovljenika u Zagreb, i u Izvršnom odboru. I na kraju svih vas srdačno pozdravljam, želim Vam puno uspjeha u radu i veselim se da sam predsjednica jedne predivne regije u Hrvatskoj, a ta regije se proteže od Zadra do Dubrovnika. Jučer su me ljudi na ovom otoku zaustavljali, zahvaljivali mi se i obračali mi se dostojanstveno. „Dobar dan, gđa Luce, kako ste?Kad sam došla u sobu, sjela na krevet i tada mi je potekla suza.Toliko me to dirnulo, i rekla sam sama sebi „Luce, neznam čime sam to zaslužila“. Ali sigurno sam to zaslužila jer me toliko ljudi od Zadra do Dubrovnika zna, pa sam sebi rekla: „Ja sam zaista bogata žena, jer oko sebe imam ljude, moje umirovljenike za koje ću se zalagat, boriti se i sve što je u mojoj moči učinit ću, tu sam na raspolaganju, a sve to u suradnji naših županijskih predsjednika Matica umirovljenika, iznosit ću sve vaše probleme, i ja se nadam za dobrobit svih nas  da će dogovor biti rješen u našu korist...“ - kazala je Gvozden.

U ime Matice umirovljenika Zadarske županije, nazočnima se obratio Milivoj Dujela, predsjednik i rekao:

- "Kad smo se spremali za ove susrete, ja sam mislio da čemo mi  četiri dalmatinske županije, raspravljati ovdje na način da poboljšamo životne uvjete naših umirovljenika u bazama, a onda na nivou regije raspravljati i donositi određene zakljućke, koje ćemo prezentirati prema MUH-u, što i radimo, mi koji smo članovi Izvršnog odbora, i moja uvažena prijateljica i kolegica  Luca Gvozden, kao članica Predsjedništva, da poboljšamo život umirovljenika u bazi. To su te stvari koje bole nas umirovljenike, pogotovo one s malim mirovinama. I to je suština rasprave i razmišljanja u zadarskoj županiji.  Dalje, imamo potpisane Ugovore sa određenim trgovačkim društvima, sa Toplicama, sa prijevoznicima i to funkcionira. Ondje gdje nemamo tu suradnju MUH odlično „pokriva“ to područje. Ja uvažavam gosp. Jukića, koji je govorio.  Izvrsno je elaborirao, ali možda za ovaj skup i preteška tema, ali rekao je dosta toga  s čine se svi skupa moramo složit. Što se tiće ovih susreta na otoku, kazao je  Dujela, Većina diskutanata su konstantirali da smo pogodili pravu stavr što smo se konačno  sastali na otoku, i odlično je to što se je ovop dogodilo na otoku, da promoviramo i taj dio naše obale.  Jučer je napravljkena i milenijska slika, što potvrđuje da će i ta slika obići svijet i promovirati Supetar i otok Brač u cjelini, da se u svaka doba može ovdje doći i uživati, u Bračkom kamenu i maslinama“ - rekao je Dujela.

Za govornicom je govorio i Ante Jukić, savjetnika župana SDŽ inače i mjegov savjetnik za socijalnu politiku, koji je nestranački vezan  ugo je djelovao kao „usamljeni jahač Sahare“, kako to on voli reči, govorio je o sve lošijem stanju umirovljenika, a kad je riječ o monetizaciji naših cesta je rekao:

- "Četiri mirovinska fonda u drugom stupu uložili su dosad 58 milijardi prinosa za 12 godina u državne obveznice, koje je vlada zakonom prisiljavala ranijih godina. To je naša realnost. Ovih dalje 18 milijardi u prinosu do 58 poslovodstvo četiri mirovinska fonda iza kojih stoje naše 4 poznate banke  mešetare s ovim drugim dijelom do 58 milijardi kn i nisu u funkciji ni deficita Republike Hrvatske  niti u razvoju gospodarstva Hrvatske. Naša Vlada dok traži koncesionara za naše ceste izvana, a sredstva Drugog mirovinskog stupa  postoje u Hrvatskoj pod regulatorom Zakona Republike Hrvatske...“ - kazao je Jukić i upitao se, čija je to nesposobnost? Pa jasno vladajuće strukture!

Uzevši riječ za govornicom, prof. Ivica Glavan, sinjski gradonačelnik je pored ostaloga kazao:

- "Dragi prijatelji, dozvolite da Vas svih skupa pozdravim,jer moj boravak s vama je moje veliko novo iskustvo. Ja sam prije šest godina imao priliku preuzeti izvršnu funkciju vlasti u gradu Sinju,  kao nazavisni kandidat, i to ponovio. Jedini oblik koji poznajem za dobrobit ljudi-građana je uvijek razgovor, kako je ntko spomenuo ovdje, uživo. Međutim, puno dublje sam imao priliku kroz ovo iskustvo dočarati priću gosp. Jukića, koju sam ovdje po prvi put čuo, i jesu to teške teme, ali zapravo su bit problema. Sve ostalo je prića koja neće završiti dobro. 

Kad krenemo naopakim slijedom, negdje u sredini je gosp. Hrelja, predstavnik zakonodavne  vlasti rekao, a gosp. iz Dubrovnika rekao je neke stvari koje sam ovdje čuo, koje su skoro temelj za izgradnju našeg boljeg sustava. Jer ja priznam, riječ sustav , Mi možemo sada reči da je u Sinju bolje, ili lošije. Ali ako država kroz zakon osuđuje, sve nas koji radimo humanitarno da tako kažem. Dakle, mi koji radimo humanitarno smo kažnjeni, a oni koji ubiru honporare zajedno s nama oni su slobodni ljudi ove zemlje. To je nevjerovatno.

Mislim da bi iz ovoga svega mogao izvlačiti pouku. Ja sam rekao da sam  počašćen samo zato što sam čuo što vas tišti. Neznam da li će to u budućnosti značiti i što može jedan političar na lokalnom nivou. Možda može, organizirati grad mnogo bolje nego brojni drugi, ali to neće biti dovoljno da rješi naše zajedničke probleme. Zato sam pobornik rješenja konkretnih problema,  kroz institucije i kroz sustav. Ja imam čast jer sam oplemenio život, kad sam shvatio kolika je vrijednost ljudi treće životne dobi. Neznam koliko vam je poznato da u Sinju planiramo velike investicije,  vezano za treću životnu dob...“ - kazao je sinjski gradonačelnik.   

Za okruglim stolom, a i iz diskusije da se zaključiti da su postavljena  brojna aktualna pitanja, na koje su odgovore dali Silvano Hrelja i Josip Kovačić, dok je Ivan  Benek, tajnik Matice  ogovorio o lošoj pretplati HUL-a, te o novom Statustu Matice, u ćiji rad se moraju uključiti sve umiroljeničke udruge, jer će uskoro dobiti primjerak Statuta, po kojem će prilagoditi Statut svoje udruge. Bilo je riječi i o članskim iskaznicama.

I na kraju, jasno, upitali smo i tajnika Matice, gosp. Ivana Baneka, da nam kaže kako se je osječao među dalmatinskim umirovljenicima,  posebice kada je rijeć o ovolikom skupu koji se po prvi put održava na ovom dalmatinskom otoku.

- „Zahvaljujem se domaćinima na pozivu, i mogu reči da mi je neobično zadovoljstvo da mogu prisustvovati ovakvom lijepom druženju umirovljenika. Sve pohvale upućujem organizatorima,  Zadarskoj,  Šibensko-Kninskoj, Dubrovačko-Neretvanskoj i Splitsko-dalmatinskoj županiji.  Svi predsjednici županijskih udruga, vrlo kvalitetno su odradili ovaj posao i mogu biti ponosni i svojim članovima, za sve što su danas napravili. Što se pak tiće dolaska na Brač, stvarno je pohvalno.

Međutim, što je nas ovdje danas puno, oko 1100 umirovljenika, malo je nezgodno što svi nismo zajedno u jednom prostoru. Međutim tijekom večerašnjih programa obišli smo sve tri lokacije,  i primijetili smo da su ljudi vrlo zadovoljni, vrlo pohvalno se izjašnjavaju. Mislim da ubuduće bi trebali razmišljati  kako da se Susreti održavaju na jednom mjestu,  da smo zajedno, gdje bi bilo mnogo svečanije, lijepše i ugodnije. To će biti bogatiji doživljaj za nas umirovljenike  cijele Lijepe naše. Što se tiče organizacije, iskreno kažem da mogu biti  za primjer svim ostalim Županijama, da se ljudi druže, da ljudi žele međusobni kontakt i zabavu...“ - kazao je glavni tajnik MUH-a  Ivan Benek.

I na kraju kažimo i to, da su čitav posao oko organizacije ovih Susreta, odigrale skoro samo pet osoba, i to: Žarko Belošević, predsjednik, te gđa Hilda Jadrijević, dopredsjednica Matice umirovljenika Splitsko-dalmatinske Županije i predsjednica Udruge Sinj, a kao domaćini Slobodan Lukšić, predsjednik i Boris Krstulović tajnik Matice umirovljenika Brač.

Na kraju programa, nazočnima se obratio Slobodan Lukšić, predsjednik MU otoka Brača, i kazao:

"Dragi prijatelji – umirovljenici. Neobično smo počašćeni što je naša Matica umirovljenika bila domaćin 35. Susreta umirovljenika Dalmacij. Znam da ste svatko na svoj način doživjeli protekla tri dana, pa vas molim ukoliko je nešto bilo loše, nemojte zamjetriti, i to zaboravite, a sver one lijerpe trenutke ponesite sa sobom. Evo, kao jedan od suorganizatora, otok Brač, prvi put na otoku, i mislim da smo učinili sve što smo mogli da se ugodno osječate u našoj sredini. „Otok kamena i masline, zato vas molim prenesite  sve ono pozitivno tako da Brač je takav da prihvača dobronamjerne ljude svim srcem. A sada, obzirom da smo Matica umirovljenika kao suorganizator  ovih 35. Susreta, molio bi moga tajnika Borisa Krstulovića da dođe i donese pet  Monografije otoka Brača, autora našega Rendića, koje ćemo uručiti predsjednicima naših Matica Županija i predsjedniku Matice umirovljenika Hrvatske, kao uspomenu na ove Susrete.

Primivši Monografiju otoka Brača kao uspomenu na ove Susrete, Josip Kovačić, je pored ostaloga kazao: „Poštovane dame i gospodo, dragi umirovljenici!  Evo, na klraju ovog našeg susreta, nemam riječi zahvale i zadovoljstva , s mojom ekipom koja je ovdje došla, koliko zadovoljstvo, kolika prijatnost. Iznenađen san, ne mogu puno ni govoriti, i sa sigurnošću mogu kazati da su ovi Susreti prekrasni, da smo se družili, razgovartali ali i zabavljali. Sve u svemu – događaj za pamčenje, te hvala svima koji su u tome učestvovali, posebice organizatoru...“ - kazao je predsjednik Kovačić.    

Riječ-dvije o večernjem zabavnom programu, koji se je paralelno odvijao na tri lokacije (jer nije bilo moguće toliki broj umirovljenika smjestiti na jedno mjesto) bio je koncipiran da uz večeru i bogat kulturni program, skoro svaki umirovljenik zaboravi svakodnevne brige i probleme i da se opuste uz muziku i ples, uživajući do kasnih jutarnjih sati.

Ovo je bila prilika da umirovljenici, kojima je ovo bila jedinstvena prilika da dođu na otok Brač, posjete i razgledaju brojna kulturno-povijesna i turistička mjesta na ovom našem otoku, sa kojega su skoro svi ponijeli prekrasne i nezaboravne utiske.

Tako su i omiški, odnosno dugoratski umirovljenici  bili aktivni na Okruglom stolu, a posjetili su i veći dio otoka. Zadnjeg dana posjetili suVidovu Goru i Donji Humac, klada se na rastanku pred stotinjkak Dubovčana zapjevali našu omiljenu "Jesenice, Jesenice..." i dobili veliki aplauz.

Slijedeći 36. Susreti Matice umirovljenika  četiriju dalmatinskih Županije, održat će se krajem listopada 2015. godine u Dubrovniku.