Cetina – ni približno iskorišteni hidroenergetski div

HE ZakučacRijeka Cetina je hrvatski energetski div čiji potencijal još ni približno nije iskorišten kada su u pitanju mogućnosti izgradnje reverzibilnih elektrana. Na slijevu Cetine u proizvodnji su hidroelektrane Peruča (60 MW instalirane snage), Orlovac (240 MW), Đale (40 MW), Zakučac (480 MW izvorno, uskoro završetak revitalizacije na 538 MW) i Kraljevac (50 MW). Ovih pet HE u 2013. godini proizvelo je četiri milijarde i 640 milijuna kWh električne energije. Cijela NE Krško proizvede godišnje 5,5 milijardi kilovat sati. Pola od toga pripada Hrvatskoj i zadovoljava 16 posto strujnih potreba.vCetinu energetskim divom čine akumulacije Buško Blato i Peruča ...

KAKO DO JEFTIN(IJ)E ENERGIJE

Piše: Toni Paštar / Slobodna Dalmacija
Izvor: Slobodna Dalmacija

U vrijeme dok se Europa okreće obnovljivim izvorima, pa su ulaganja u solarne i vjetroelektrane najpropulzivnije gospodarske grane, radi poravnanja proizvodnje i potrošnje izuzetno su vrijedne reverzibilne hidroelektrane (RHE), koje u vrijeme viška energije iz vjetra i solara rade kao pumpe, a u vršnim opterećenjima i prijetnji veće potrošnje od raspoložive proizvodnje spašavaju elektroenergetske sustave. Ulogu vršnih u HEP-u uspješno ostvaruju Orlovac, pa i Zakučac.

Dvije nove RHE planiraju se graditi na slijevu Cetine. Jedna snage 500-600 MW s bazenom od oko 20 milijuna kubika na Vrdovu, 650 metara višem od razine vode na jezeru Peruča. Druga bi bila slične snage, imala bi bazen sa sjeverne strane Kamešnice ili na planini Tušnici, a koristila bi vodu iz Buškog Blata.

U Dalmaciji su, inače, posljednje redukcije električne energije bile u vrijeme Domovinskog rata, kad je Peruča bila pod okupacijom, a dalekovodi jug-sjever presječeni.

Dalmacija između dvije termoelektrane na ugljen

Dalmacija bi se mogla naći u svojevrsnom vrlo zagađivačkom 'ugljenarskom sendviču', budući da se gura projekte izgradnje dviju termoelektrana koje bi na zagađenje utjecale – one od 1600 (2 x 800) MW u Pločama, te termoelektrane na lignit (smeđi ugljen) od 550 MW koju se namjerava graditi na području Tomislavgrada u BiH.

Upozorava na to Vjeran Piršić, predsjednik Udruge Eko-Kvarner kojoj su se 'zeleni' s juga obratili za pomoć nakon što je reaktualizirana priča o gradnji termoelektrane na ugljen u Pločama.

Na primjedbu kako stručnjaci upozoravaju da je Dalmaciji za rastuće elektroenergetske potrebe nužno imati upravo stabilan izvor energije, te da bi TE Ploče bile privredni zamašnjak za cijelu Dalmaciju, Piršić kaže da je točno da obnovljivi izvori imaju svoje oscilacije, ali i da je TE nedovoljno fleksibilna...

PROČITAJTE VIŠE...

Povezani članci

Who's Online

We have 96 guests and no members online