DUGI RAT

Tehnologija za morske vjetroelektrane već je zavladala brodogradilištima na sjeveru Europe koja su se u nedostatku posla na gradnji brodova okrenula sve traženijim vjetroagregatima, turbinama i drugim pomorskim objektima. Novi poslovi upošljavaju brodograđevne kapacitete i zapošljavaju radnike, a profit ostvaruju i prateće industrije. Unazad 30-ak godina proizvodnja energije iz vjetroelektrana na kopnu povećana je za više od 500 puta, a sudeći prema aktualnoj gradnji i planovima, struja dobivena iz vjetroelektrana u sljedećim će godinama predstavljati još važniji dio ukupnih potreba, piše Jadranka Klisović na stranicama Vjesnika ...

PROJEKTI

Višenamjenske vjetroelektrane na Jadranu zaposlile bi 30.000 radnika

Piše: Jadranka Klisović / Vjesnik
Izvor: Vjesnik

Hrvatska ima umjerene vjetropotencijale na kopnu i na moru koje su dostatne za njene potrebe. U Hrvatskoj zasad nema ni jedne vjetroelektrane na moru, a skroman je i njihov broj na kopnu, točnije u dalmatinskom priobalju. Međutim, gradnja dijelova za vjetroelektrane na moru može uposliti dio brodograđevnih kapaciteta.

Prof. dr. sc. Branko Klarin, voditelj laboratorija za aero i hibridne energetske sustave splitskog FESB-a, predstavio je projekt višenamjenskog pučinskog objekta kakav je, vjeruje, moguće instalirati na Jadranskom moru.

Kako budući energetski izazovi traže održiva rješenja koja podrazumijevaju ekološku prihvatljivost, modularnost, polifunkcionalnost i na kraju izvodljivost, došao je do rješenja čijom bi se realizacijom nesumnjivo napravio velik gospodarski iskorak.

Osim toga, ističe Klarin, njegov koncept vjetroturbina može imati proizvoljno veliku snagu, dok bi istodobno ona bila jednostavnija za postavljanje što znači da bi bila i jeftinija. Tvrdi da može zamijeniti kompletnu nuklearku i to za manje novca.

Uskoro koncept broda na kruta jedra

Ušteda energije na svim razinama već se godinama nameće kao imperativ jer smanjenje potrošnje goriva znači i manje troškove. Važan korak u tom smjeru predstavlja nov koncept dopunskog pogona brodova uz pomoć krutih jedara koji se već neko vrijeme razvija u spomenutom laboratoriju na FESB-u.

Već je dokumentirana mogućnost uštede fosilnog goriva na trajektnoj plovidbi u Hrvatskoj većoj od 30 posto. Naravno, u jednakoj mjeri smanjile bi se emisije štetnih i stakleničkih plinova. Osim tog pogona, korištenjem postojećih rješenja propulzije, osmišljena je i posebna propulzija - simultana vektorska propulzija i balansiranje broda, tj. motornog jedrenjaka.

Sustav istodobno i pogoni i balansira jedrenjak tijekom plovidbe ili jedrenja, smanjuje ljuljanje broda, može okrenuti brod u mjestu, kontrolirati kut nagiba pri naglim manevrima itd. Planira se skora realizacija i prototipna izvedba na 23-metarskom motornom jedrenjaku.

Plutajući nosači solarnih panela i valobrani

U laboratoriju na FESB-u razmatra se i mogućnost izrade plutajućih nosača fleksibilnih solarnih panela. Radi se i na projektu izuzetno jednostavnih i jeftinih valobrana koji ne razbijaju nego prihvaćaju valove, tj. jednostavnim trikom njihovu prividnu kinetičku energiju transformiraju u potencijalnu te ih tako u najvećoj mjeri umire.

Valobrani bi se koristili za višenamjenske pučinske objekte.

PROČITAJTE VIŠE...