DUGI RAT

Vijest da 'Hrvatske ceste' za sada odustaju od gradnje brze ceste Split - Omiš iznenadila je stanovnike općina Podstrana i Dugi Rat. Nije im jasno kako je moguće da se olako dižu ruke od prometnice koja je u svim dosadašnjim projekcijama označena kao građevinski prioritet. - Svjesni smo krize i pomanjkanja novca, ali nikako ne možemo prihvatiti ishitrenu odluku da se odustane od ceste koja našem kraju život znači. S jedne strane se ogroman novac potrošio i još uvijek se troši na izgradnju kaštelanske obilaznice, pa su tako Kaštelani sa Splitom sada povezani preko čak četiri prometnice, a uz to imaju i željezničku prugu, dok s druge strane mi ostajemo slijepo crijevo iako je mjerenjima dokazano da je 25 kilometara duga dionica 'magistrale' od Splita do Omiša najzagušeniji prometni pravac u Hrvatskoj - kaže nam Jerko Roglić, načelnik općine Dugi Rat, a s njime se slaže i Miran Tomasović, prvi čovjek Podstrane ...

OPĆINAMA PODSTRANA I DUGI RAT HVATSKE CESTE SU PLATILE DOPRINOS ZA NEPOSTOJEĆU BRZU CESTU OD KOJE SE IZGLEDA ZBOG NEDOSTATKA NOVCA ODUSTALO

DA VRATIMO 14 MILIJUNA KUNA?

Ne može, već smo ih potrošili!

Piše: Vinko Vuković / Slobodna Dalmacija
Izvor: Slobodna Dalmacija

Prema negdašnjem planu, brza cesta Split - Omiš, kao nastavak ceste Trogir - Solin, trasirana je južnom padinom Mosora te bi prolazila iznad Podstrane, Jesenica, Dugog Rata i Duća, a s tim mjestima, kao i s Dugim Ratom, spajala bi je četiri čvorišta. Dosadašnja državna cesta D8 postala bi pak županijska cesta što bi, tvrdi Jerko Roglić, sasvim promijenilo karakter ne samo te prometnice, nego i sudionika u prometu.

- Sadašnje stanje je naprosto neodrživo, poglavito tijekom ljetnih mjeseci. Zbog činjenice da je riječ o državnoj cesti, mi ne smijemo intervenirati u promet, niti smijemo postaviti  signalizaciju koja bi bila primjerena stvarnom stanju. Mnoge kuće u našoj općini nalaze se doslovno uz sam rub ceste, sigurnost je ispod svake dopuštene razine, o čemu svjedoči i broj prometnih nesreća od kojih su, na žalost, mnoge i s ljudskim žrtvama. Sve to bismo izbjegli s novom cestom te bismo uz ovu staru, spuštenu na županijsku razinu, mogli kvalitetnije i sigurnije živjeti - objašnjava Roglić.

Poseban problem jest zemljište koje je Županijskim prostornim planom određeno za  četverotračnu cestu, a koje sada ostaje ne samo neiskorišteno, nego i blokirano. S obzirom da bi nova cesta bila duga 15 kilometara, a široka najmanje 25 metara, okvirno je riječ o 375.000 'kvadrata' s kojima njihovi vlasnici, a najčešće je riječ o privatnicima, neće moći nesmetano gospodariti, niti će novca od otkupa vidjeti. A zemljište, dokle god je na snazi postojeći Županijski prostorni plan, neće moći ni prenamijeniti.

S obzirom da prosječna cijena metra četvornog na tom potezu nije ispod 50 eura, možemo zaključiti kako se najnovijom odlukom 'Hrvatskih cesta' pod crvenim svjetlom nalazi najmanje 18.750.000 eura.

No, baš kao u u reklami, to nije sve.

Općine Podstrana i Dugi Rat na ime komunalnog doprinosa od 'Hrvatskih cesta' su već naplatile ukupno 13,8 milijuna kuna. Točnije, taj im je iznos uplaćen u prosincu prošle godine, iako je nejasno kako je odobrenje te uplate uopće bilo moguće s obzirom da se radi o trasi za koju još uvijek nije izrađena, ni izvađena sva potrebna dokumentacija.

- Istina je da smo novac dobili, a vratiti ga nećemo jer smo ga potrošili. Nama je pripalo 3.300.000 kuna jer se doprinos odnosio na dionicu od Bajnica do Maloga Rata, dok je Podstrana dobila više jer je njihova komunalna naknada tri puta veća od naše, a i njima je isplaćen novac za ukupnu dužinu ceste koja prolazi njihovim teritorijem - objašnjava Roglić.

Na upit o eventualnom povratu novca 'Hrvatskim cestama' načelnik općine Podstrana Miran Tomasović samo se smiješi.

- Nisam baš siguran da bi to sada bilo moguće - zaključuje Tomasović.

Novca za otkup zemljišta država trenutačno nema

Načelnik općine Podstrana smatra kako do prosinačkih izbora ne bi trebalo dizati veliku buku oko brze ceste jer će tek nova Vlada odlučiti što će biti s tim projektom.

  Dio trase kroz Podstranu buduće ceste ...

- Novca za otkup zemljišta država trenutačno nema, a, prema mojim informacijama, Europska banka ne želi kreditirati nastavak gradnje sve dok se ne završi dionica kroz Kaštela što znači da smo, barem kad je eventualni kredit u pitanju, na čekanju još dvije godine. Čujem da se spominje i varijanta brze ceste koja bi išla iza brda, no nije mi jasno kome bi ona išta dobroga donijela. U svakom slučaju, ajmo se još malo strpiti, pa čuti što će nova Vlada o našoj brzoj cesti reći - kaže Miran Tomasović.