Prostor općine Šestanovac je područje koje posljednjih trideset godina bilježi izuzetno negativne demografske trendove. Iako smješten nešto više od 15 kilometara od najljepših sredozemnih plaža i ujedno jednog od najrazvijenijih turističkih područja Hrvatske, ovaj prostor zahvaćen je depopulacijom i propadanjem. To govori i zadnji popis stanovništva po kojem Šestanovčana ima gotovo 20 posto manje u odnosu na deset godina ranije. Svakim popisom sve je manje i manje stanovništva, slike praznih sela postaju sve češće, a emigracija mladih sve izraženija, zapravo bolje reći tipična slika sustavnog propadanja cijele Dalmatinske zagore ...

NEVESELA DEMOGRAFSKA SLIKA NAŠE ZAGORE

Šestanovac: Tijekom deset godina broj stanovnika manji za 20 posto

Nekad je u Šestanovcu oko 300 obitelji živjelo od rada u industriji

Piše: Mladen Nejašmić / Slobodna Dalmacija
Izvor: Slobodna Dalmacija

Takva situacija nalaže detektiranje i definiranje uzroka trenutnog stanja, ali i planiranje budućeg razvoja s težnjom da se, prije svega, zaustave negativni demografski trendovi.

Jedan od modela budućeg razvoja zasigurno je model održivog razvoja. Međutim, i takav model u Šestanovcu nema baš stopostotnu prođu, isključivo iz razloga pada broja stanovništva kao najvažnije sastavnice održivog razvoja koji se temelji na trima komponentama; društvo, ekonomija i okoliš.

Slična stvar je i s ekonomijom koja je doslovno zamrla devedesetih godina prošlog stoljeća. Tih godina kao da se sve urotilo protiv te male zabiokovske općine u kojoj je do prije Domovinskog rata samo u industriji, kruh zarađivalo više od tristo obitelji.

Usporedbe radi, danas taj isti kruh zarađuje tek pedesetak obitelji uglavnom u obućarskoj industriji, uslužnim djelatnostima i građevinarstvu.

Što je zapravo utjecalo naglom preokretu, je li to možda periferni položaj Šestanovca, agrarna prenaseljenost i promjene u poljoprivredi ili možda disperzna naseljenost, ili možda prije nemoć i neznanje lokalnih čelnika koji su, da budemo iskreni, snažno utjecali da se Šestanovac danas nalazi u bezizlaznoj baruštini iz koje će teško isplivati bez jasnih ciljeva mudrih pojedinaca kojima će interes mjesta za promjenu biti, iznad stranačkih i osobnih interesa.

Samo da je malo pameti okoliš koji je nekada ograničavao razvoj, prisiljavajući stanovništvo na emigriranje, on danas postaje resurs koji dobiva sve veću važnost, a sve to zbog izostanka industrijalizacije kao uzroka očuvanja okoliša, koji uz novoizgrađeno čvorište autoceste i blizinu većih turističkih mjesta, otvara mogućnost razvoja svih djelatnosti prije svega sve popularnijeg ruralnog turizma.