DUGI RAT

Ponuda roba i usluga putem Interneta u nadolazećem će razdoblju postajati sve značajnijom i unosnijom komponentom trgovine. Spoj virtualizirane trgovine i digitaliziranog novca jedan je od glavnih infrastrukturnih pokretača porasta prihvaćenosti kupovine putem Interneta, budući da osigurava temeljne pretpostavke praktičnosti i prednosti u odnosu na klasičnu trgovinu. Ove će godine u Hrvatskoj Internetu pristupati blizu dva milijuna korisnika, od kojih će više od 300 tisuća to raditi putem neke od dostupnih širokopojasnih tehnologija. To je domaća ciljana publika za čiju će se pozornost boriti trgovine, putničke agencije, banke, osiguravajuća društva i marketinške agencije. Iako hrvatski korisnici možda nisu toliko brojni, ili pak tehnološki opremljeni poput zapadnih susjeda, prilično uspješno prate svjetske trendove korištenja pojedinih online opcija i usluga ...

INTERNETSKA TRGOVINA U 2008.
 
Nove prilike i novi pristupi
 
Piše: Igor Križevan / Meritor Media
Izvor: Meritor Media
 
Ponuda roba i usluga putem Interneta u nadolazećem će razdoblju postajati sve značajnijom i unosnijom komponentom trgovine. O tome ne bi trebalo biti sumnje, dijelom zbog činjenice kako su sve eminentne analitičke kuće (iako podijeljene u vezi ocjene njene ukupne vrijednosti) postigle konsenzus u vezi prognoze strelovitog rasta e-trgovine i nastavka takvog trenda u nadolazećim godinama, a dijelom zbog činjenice kako internetski korisnici diljem svijeta svoje financije i prateće usluge u sve većoj mjeri sele u sferu globalnog „digitalnog oblaka“.
 
Ovakav spoj virtualizirane trgovine i digitaliziranog novca jedan je od glavnih infrastrukturnih pokretača porasta prihvaćenosti kupovine putem Interneta, budući da osigurava temeljne pretpostavke praktičnosti i prednosti u odnosu na klasičnu trgovinu.

 
Iako prognoze tvrtke IDC iz proteklih godina tržište elektroničke trgovine u Hrvatskoj za 2007. godinu svrstavaju u daleko skromniji okvir od oko 600 milijuna USD, predviđena godišnja stopa rasta od oko 20 posto trebala bi biti dovoljna da do 2010. godine i Hrvatska uđe u klub milijardera, odnosno dostigne promet online trgovine u razini milijarde američkih dolara.
 
Prema procjenama tvrtke Forrester, globalna elektronička trgovina (koja uključuje veleprodajnu „B2B“ i maloprodajnu „B2C“ komponentu), od 2000. godine raste prosječnom godišnjom stopom od oko 60 posto, što bi ju za proteklu godinu svrstalo u red veličine 20-ak tisuća milijardi američkih dolara.
 

Dva milijuna hrvatskih korisnika
 
Ove će godine u Hrvatskoj Internetu pristupati blizu dva milijuna korisnika, od kojih će više od 300 tisuća to raditi putem neke od dostupnih širokopojasnih tehnologija.
 
To je domaća ciljana publika za čiju će se pozornost boriti trgovine, putničke agencije, banke, osiguravajuća društva marketinške agencije. Iako hrvatski korisnici možda nisu toliko brojni, ili pak tehnološki opremljeni poput zapadnih susjeda, prilično uspješno prate svjetske trendove korištenja pojedinih online opcija i usluga.
 
Tako je, primjerice, uz nastavak stabilnog rasta potražnje za proizvodima i uslugama uobičajenih segmenata e-trgovine – turističkih agencija (koje su u nas posebno jake), online trgovina mješovite robe, potrošačke elektronike i računala, online knjižara – elektroničko bankarstvo u posljednjih nekoliko godina doživjelo pravi bum.
 
Hrvatske banke danas imaju više od 600 tisuća korisnika koji godišnje, putem Interneta, izvrše više od milijardu financijskih transakcija. Osiguravajuća društva se također sve više okreću izravnim kanalima u kojima Internet zauzima ključnu poziciju distribucijskog i komunikacijskog sredstva.
 

Rast hrane korisnici s velikih i još nezasićenih tržišta
 
S obzirom na navedeno, očito je kako su prilike za internetsku trgovinu izuzetno dobre. Ipak, rast u najvećoj mjeri i dalje hrane novi korisnici s velikih i još uvijek nezasićenih tržišta, a koji su prerasli inicijalnu fazu korištenja osnovnih usluga i sada se postupno okreću naprednijoj ponudi.
 
Takav proces u pravilu osigurava dodatni razvojni moment, uvjetovan prednostima novih tehnologija, a što se u konačnici ogleda kao razina percipiranog (i stvarnog) komoditeta kojeg osiguravaju svojim korisnicima.
Internet u određenim segmentima osigurava znatno veću razinu komoditeta u odnosu na klasične trgovine.
 
Primjerice, turističke je aranžmane nedvojbeno jednostavnije pregledati, filtrirati, naručiti pa i platiti putem Interneta – desetke agencija umjesto napornih telefonskih poziva ili cjelodnevne vožnje automobilom dijeli samo nekoliko klikova mišem.
 
O izuzetno dobroj prihvaćenosti ovakve ponude mogu posvjedočiti brojne agencije diljem svijeta, uključujući i najveću hrvatsku online turističku agenciju Adriatica.net (www.adriatica.net).
 
Bankarske usluge i usluge osiguranja također su sve prisutnije na Internetu.
 
Uza to što su prednosti internetskog bankarstva i osiguranja očite za klijente – mogućnost izrade i izvršavanja naloga u bilo koje vrijeme, danju ili noću, nepostojeće ili minimalne transakcijske naknade, povećana sigurnost korištenjem suvremenih identifikacijskih i enkripcijskih protokola te izbjegavanje čekanja u redovima u osiguravajućem društvu, bankama i poštanskim uredima – ukupna cijena usluge može biti znatno niža, budući da internetski servis ne zahtjeva opsežnu prateću infrastrukturu kao što je to slučaj s klasičnim uredom.
 
Tu je zatim naručivanje manjih artikala, poput knjiga, CD-ova ili DVD-ova. Obaviti takvo što putem Interneta je nedvojbeno ugodnije. Osim mogućnosti pretrage po ključnim riječima te dostave na kućnu adresu, dobre online knjižare na svojim će stranicama osigurati uzorke glazbe, filmova i tekstova.
 
Hrvatska internetska knjižara Superknjižara (www.superknjizara.hr) dobro ilustrira takav pristup. No, što kada se fokus s navedenih razlika između klasične i internetske trgovine premjesti na razliku između ponuda u isključivoj online sferi? Kako, sa stanovišta kupca, izabrati bolji proizvod ili uslugu? Kako, sa stanovišta prodavača, bolje plasirati vlastiti proizvod ili uslugu?
 
Odgovor je – društvenom komponentom, kao što se to i inače radi u klasičnoj trgovini.
 
Pasivnu mogućnost jednosmjernog izbora robe ili usluge valja zamijeniti aktivnim dvosmjernim procesom, budući je to ono što će korisnici sve više zahtijevati na Internetu. Tvrtke koje ponude takvu mogućnost nedvojbeno mogu očekivati znatno pozitivnije poslovne rezultate
 

Važnost mišljenja korisnika
 
Koncept je posve isti, a jedina je razlika u komunikacijskom mediju. Jednako kao što se kupci u supermarketu znaju spontano skupiti u prolazu između polica i raspravljati o prednostima ili manama pojedinog proizvoda, tako se i internetski kupci skupljaju na online forumima i društvenim mrežama i dijele svoja iskustva s pripadnicima istovjetnih interesnih skupina.
 
Takve poruke i informacije su izuzetno snažnog karaktera te u velikoj mjeri utječu na to koliko će se kupaca i kojom dinamikom odlučiti na kupovinu ili bojkot pojedinog proizvoda.
 
Ono što kupci žele, i što bi im prodavači svakako trebali omogućiti, jest mogućnost iznošenja mišljenja i prijedloga o proizvodima, kao i mogućnost jednostavne međusobne usporedbe karakteristika pojedinih artikala/usluga.
 
Drugim riječima, pasivnu mogućnost jednosmjernog izbora robe ili usluge valja zamijeniti aktivnim dvosmjernim procesom, budući je to ono što će korisnici sve više zahtijevati na Internetu.
 
Tvrtke koje ponude takvu mogućnost nedvojbeno mogu očekivati znatno pozitivnije poslovne rezultate.
 

Moć internetskih foruma
 
Da su mišljenja kupaca doista važna potvrđuje se iz dana u dan. Iako bi se internetskim trgovcima i pružateljima online usluga ovakav društveni kontakt „kupac-prodavač“ mogao učiniti kao dvosjekli mač kojeg pošto-poto valja izbjeći, takav se izbor ni u kojem slučaju ne bi mogao savjetovati.
 
Naime, kupci koji mogu iznijeti svoje stavove i usporediti iskustva (bilo pozitivna bilo negativna) u vezi proizvoda i usluga, požaliti se prodavaču te ostvariti zadovoljavajuću kompenzaciju ipak čine aktivnu skupinu. A mišljenje i dojam aktivne skupine, iako to nije uvijek jednostavno, ipak se može promijeniti i poboljšati.
 
Štetnu tampon zonu anonimnosti, potencijalne poslovne neodgovornosti i neizravnog kontakta između kupca i prodavača na suvremenom Internetu valja pošto-poto ukloniti i online trgovine po ugođaju učiniti što sličnijima današnjim najboljim klasičnim trgovinama.
 
Jer, za obje je strane najgore kada kupac iz trgovine izađe bez riječi i više se nikada ne vrati. I to samo zato jer trgovac nije imao ime i imalo smisla za dijalog.