Osigurajte milijun kuna za svoju školu

Europski socijalni fond raspisao je natječaj 'Unaprjeđenje pismenosti – temelj cjeloživotnog učenja', koji je otvoren do 27. ožujka ove godine. Poziv na dostavu projektnih prijedloga usmjeren je na razvoj ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje podizanjem razine informacijske pismenosti učenika osnovnih i srednjih škola. Prijaviti se mogu osnovne i srednje škole. Da, i naša! Provedbom različitih aktivnosti koje uključuju razvoj i provedbu novih kurikuluma s područja informacijske pismenosti, izvođenje projekata i projektne nastave, opremanje školskih knjižnica, stručno usavršavanje odgojno-obrazovnih djelatnika, uz intenzivan rad s učenicima, unaprijedit će se razvojni potencijali škola. Specifično, škole će projektnim aktivnostima podići razinu kompetencija svojih djelatnika za inovativne pristupe poučavanju te razviti i uvesti nove kurikulume koji će dovesti do razvoja ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje. Ukupni iznos Poziva je 26.775.000 kuna, a po projektu se može dobiti od 500 tisuća kuna do milijun i 500 tisuća kuna..

UNAPRJEĐENJE PISMENOSTI – TEMELJ CJELOŽIVOTNOG UČENJA

Izvor: SkolskiPortal.hr

Maksimalna stopa sufinanciranja je 85 posto ukupnih prihvatljivih troškova i osigurana je iz sredstava Europskog socijalnog fonda (ESF-a), dok će se obavezni udio nacionalnog sufinanciranja od 15 posto osigurati iz Državnog proračuna Republike Hrvatske.

Opći je cilj Poziva unaprijediti različite vrste pismenosti kao temelj stjecanja ključnih kompetencija za cjeloživotno učenje. Specifični je cilj povećati kapacitete odgojno-obrazovnih ustanova za provedbu aktivnosti u okviru školskog kurikuluma usmjerenih na razvoj jedne ili više vrsta pismenosti. Ciljane skupine su učenici osnovnih i srednjih škola te odgojno-obrazovni radnici.

učenici

Istraživanja su pokazala da hrvatski učenici pokazuju prosječne i ispodprosječne rezultate u jezičnoj, matematičkoj, financijskoj, digitalnoj, medijskoj i prirodoslovnoj pismenosti. Naglašeno niže rezultate postižu učenici s teškoćama i učenici iz obitelji nižeg ekonomskog, socijalnog i kulturološkog statusa te učenici iz škola slabije opremljenih IKT-om i slabije opremljenih knjižnica, što je često povezano s nerazvijenim i ruralnim sredinama. Provedena ispitivanja također pokazuju da djeca slabije obrazovanih roditelja imaju niža obrazovna postignuća, bez obzira na njihove stvarne sposobnosti.

Evo prilike da se to počne pomalo i mijenjati. Nabolje.

Povezani članci

Who's Online

We have 182 guests and no members online