Zanimljivosti..

Dalmatinac nosi draču oko vrata

GrdovićMilo HrnićDražen Žanko vratio se na scenu u velikom stilu nastupom na nedavnoj Dori, koja je do Eurosonga lansirala autorski bračni par Huljić i još jednog Dalmatinca, mladog Igora Cukrova. Žankov imenjak Zečić najavljuje ukoričavanje svojih pjesama, očito uvjeren i u njihovu literarnu vrijednost. Reaktivirani Milo Hrnić baca u delirij publiku koja je u vrijeme nastanka njegovih najvećih hitova jedva bila stasala za vrtić, a sve je više i klapa s estradnim ambicijama... Drugim riječima, dalmatinska zabavna glazba pokazuje znakove živosti, istina, ne kao turbo folk na istom tom prostoru, no prvi hitovi dolazećeg ljeta “s okusom soli” već se mogu naslutiti. Na svu sreću – turisti baš i ne razumiju o čemu se u tim pjesmama koje će ih zapljuskivati s terasa kafića i restorana zapravo govori, jer bi i to, uz aktualnu krizu, moglo ugroziti uspješnost sezone. Naime, najveći dio stihova – čast iznimkama - pisan je u najboljoj tradiciji amaterskog stihoklepstva koje, istina, lako ulazi u uho, ali još lakše ide - na jetra ...

KAKO VEĆINA AUTORA DALMATINSKE ZABAVNE GLAZBE UPORNO VRIJEÐA ZDRAVU PAMET I NA TOME UREDNO ZARAÐUJE

Dalmatinac nosi draču oko vrata

Izlizani stihovi ne vode dalje od motiva soli i maslina. No turisti to srećom ne razumiju ...

Piše: Hrvoje Prnjak / Slobodna Dalmacija
Izvor: Slobodna Dalmacija

Skrivanje iza šarma i melodioznosti čakavice i arhaizama kojima se prečesto pokušava zasjeniti tekstualna bezidejnost, glavna je karakteristika pjesama u dalmatinskom radijskom eteru, pri čemu se tekstopisci već natječu tko će “iskopati” davniji lokalizam.

Milo Hrnić
Milo Hrnić

Uz to idu stereotipi o moru, lavandi, srcu koje se već rutinski “dili na dva dila”, pa o kamenu i soli, kulama pustim, zatim maslinama, mandolinama, gitarama, pokidanim mrežama, zatim motivi vjernosti obećanoj po mogućnosti ispod križa, sve kako bi stvorili dimnu zavjesu pseudotradicionalizma koji se nameće kao glavno obilježje ovog glazbenog smjera, pri čemu je neosporno da se radi i o posljedici politički diktirane retradicionalizacije koja je početkom devedesetih zahvatila sva društva u potrazi za svojim “drevnijim identitetom” na tlu nekadašnjih socijalističkih zemalja.

Nenad Kero u svojoj pjesmi “Dalmacijo, ti i ja” bez krzmanja “odaje” najvažnije sastojke za prokušanu kombinaciju:Malo cvića, more, drača, sol. Dodajte još malo slomljenih srca, malo vegete i hit je spreman za (radijsko) posluživanje...

Netko neupućen bi na temelju tih tekstova mogao pomisliti da Dalmatinci još žive okruženi scenografijom iz meksičkih sapunica povijesne tematike; tj. da žive isključivo od ribarstva i motike te da ni mobiteli ni kompjuteri još nisu došli u ovaj dio svijeta, pa se umjesto oko Facebooka ili TV-ekrana ljudi još svake večeri okupljaju oko komina.

Umjesto automobila, reklo bi se po tekstovima, koriste se tovari, a puno je i onih koji suzama zalijevaju draču ispod maslina”, ili pak s otvorenim prijelomima srca i duše hodaju na koljenima zbog teških jada. I što je najzanimljivije, iako sve to upućuje na otvoreno podcjenjivanje inteligencije publike, nitko se ne buni!

Pa tako kao najnormalnije slušamo kako “od mora ljubavi osta samo sol”, zatim kako draga “suze u pamuk pretvara, umorne oči odmara”, a ima i gotovo čudotvornih iskustava, kao u stihu koji kaže vodu u vino pretvaraš”.

Dakako, nije riječ o Božjem sinu nego o voljenoj ženi iz pjesme Vjekoslave Huljić koja će predstavljati Hrvatsku na Eurosongu. Ali, to nije kraj čudesa etera s okusom soli, poznati stihovi iz jednog dueta glase: “Na komad karte ja san srce stavija, ka da san ga rukon iščupa”.

O težini ljubavnih jada vrlo uvjerljivo govore i sljedeći stihovi koje znamo po glasu Jole Čaglja: Jole Čagalj

“Ne bi mravi, ne bi mravi
nosili, nosili teret ljubavi
Što si na me, što si na me
Stavila nevjerna da me pregaziš”.

Crne slutnje Joli slijeću doslovno na rame, pa kaže:

“Što to ptice gavrani
Stalno vide u meni
Ja sam takav kakav sam
Tu na mojim granama
Nije mjesto vranama
Ljudi, bolje da sam sam”.

Petar Dragojević svoje ljubavne boli definira ovako, jednostavno, ali odlučno:

“Za njenu ljubav krv bih prolio
nikoga nisam tako volio”.

Pati i Jasmin Stavros, koji u duetu s Jolom pjeva:

“Crna kava mene pije
Mjesecima gorka mi je
Jutrima, jutrima
Teško mi je”.

Kofeinski motiv ide uz ljubavnu patnju i u stihovima Magazina:

“Sad hladna voda turska kava
Ne pomaže - boli glava”.

Mladen Grdović pak teško pati iz istog razloga, pa zaključuje:

“Od male barke i ljubavi žarke
Malo je ostalo
Bacit ću mandolinu u more jadransko
razbit ću je o stinu da nikada više
o ljubavi ne svira njoj”.

Mladen Grdović i Bepo Matešić
Mladen Grdović i Bepo Matešić

Patetike i velikih riječi barem Grdoviću ne nedostaje:

“I onda san doša prid vrata
na kolina pa
Da budeš zauvik moja
Ja sve bi ti da
Na kruvu i vodi
Za tebe bi živija
Da ispod križa
Zauvik kažeš mi Da”.

Grdovićeve su pjesme, uostalom, bez konkurencije kada je riječ o koncentraciji velikog broja “dobitnih” simbola na malom prostoru:

“Evo mene moji ljudi
doša san van na bevandu
još je živa naša loza
još se penje uz verandu

Evo mene, lipi moji
Bili galeb neka leti
Oduvik je bila pisma
Dalmaciji zakon sveti...

Čuvaj sine moj maslinu i škoje
Kada zaspen ja – pamti riči moje”

Dakle, sve je tu: galeb, vino (doduše, razvodnjeno), maslina i škoji... Fali možda tek gitara, “bila” boja ili trobojnica... No, Grdoviću se takvi “propusti” rijetko događaju.

Po riječima kolege Ivice Ivaniševića, neke od pjesama zapravo vape za reakcijom pučkog pravobranitelja za djecu, i to po službenoj dužnosti. Naime, iako u osnovi nema ništa protiv domoljubne note u odgoju, Ivaniševića su na tu izjavu ponukali stihovi kojima se proslavila zadarska klapa Intrade:

“Nek te rani kora kruva
Kaplja vina, zrno soli
Nek ti kušin bude stina
Al’ Hrvatsku sine voli”.

No, kada je riječ o patetici, toliki bi mogli učiti od Vjekoslave Huljić, koja u pjesmi “Slatko ljuto kiselo” kaže:

“Sada pogledaj me, znam te
Sad smo sami ja i Dante
I ova komedija što smo bili mi”.

A već i ptice na grani znaju da je upravo ona autorica legendarnih stihova koji glase:

“Trebam te ja, nije način da
Okrećeš mi leđa zato jer smo razlika
Ko minus i plus, ko Amer i Rus
U mom svijetu ti si korov, a ja hibiskus”.


Dražen Zečić: ‘Zora’

“ (...) Ja ti, majko, zoru za nevjestu vodim
ko mladenci se grlimo u struku
jedino me zora ko najvjernija žena
svako jutro čeka raširenih ruku”


Jasmin Stavros: ‘Guraj Staki’

Jasmin Stavros“Još uvijek umoran budim se mamuran
Cijela kuća, svi na nogama
Baš mira nemaju, pa što ne drijemaju
Dan je ionako dosadan

Stvarno bih dao sve da me ne bude, ne,
- dijamante i briljante

A moja sina dva pasa su donijela
Kaže žena zove se k’o ja (opa)

A meni stalno govore
Bit će bolje ne daj se
Guraj Staki, nemoj stati
Samo jednom živi se
I ne biraj, pjevaj sviraj
gdje god stigneš ti osvježi se

Crno ili bijelo,
vino, vino je.

Muči glavobolja, stegla zubobolja
Kosti bole da ne spominjem
K’o da su avion, što je na Pentagon S
rušio se sred Amerike”


Mladen Grdović:Anđel’

“(...) Na zemlju pa je
jedan anđel iz visina
slađi od vina, slađi od vina
i zato neće više plakat
mandolina, mandolina, mandolina”


Vinko Coce: ’Izliči mi dušo pismo’

Vinko Coce“ (...) Da iman srca dva
Da bi obadva

Da još jednon stara klapa
Na rivi zapiva
Otkad nisan ubra ja ružu u đardinu
Otkad nisan taknija rukon mandolinu
Otkad nisan nosija veštit od nedije
I prid oltar kleknija da odrišin grije”(...)

Cili život svoj
Sve za jubav
Sve za jubav
Da bi njoj
Barku i gitaru
I sinje more ja
Sve za jubav bi da”


Petar Grašo:Još uvik slipo virujen’

“Ti nisi moja ne mo’š krit
jer zakon šutnje tu ne važi
srce se ne da privarit
i bez da kažeš rič, vatan te u laži”


Pino & Denis:Oči boje lavande’

“Kažu da ljubiš nekog boema
Skitnicu neku, da druga si žena
A ja sam skoro lud od tvoga otrova
I molim se pred ikonom svetom, ljubavi moja
(...) Mjesec sa srebrom i sunca sjaj
tuga i bol ne idu u raj
sanjao sam kako letiš u krilu anđela,
sad je i Bog na tvojoj strani, ljubavi moja”


Danijela Martinović: ’Kruh i pašteta’

“(...) Pazi, sve vrvi od ljudi i puna je plaža
mršavih, debelih, ljepotica i raža
Bugari, Rumunji, Ukrajinci i Česi
Svoje obroke nose na plažu u kesi
Pa se kupaju, viču, plivaju i tope
A ja se osjećam ka u srcu Europe”

Danijela Martinović



Maliganske

“Čaša vina”
“Hej, da si vino”
“Opiti nikad se neću”
“Troši i uživaj”


Viša matematika

“Minus i plus”
“Jednina i množina”
“Nitko nema dva života”
“Glava ili pismo”
“Dao bih sto Amerika”
“Jedan život imamo”
“Oči moje suze broje”
“Idu seke”
“Dani su bez broja”
“Dva zrna grožđa”


Putne

“Dio puta tvog”
“Evo mene opet”
“Još jednu putnu daj”
“Kad preko mora”


Prirodne ljepote

“Mjesečina”
“Slovenke”
“Plavo me more budilo”
“Gdje Neretva hladna teče”


Egzotične

“Mravi”
“Gavran”
“Čudna klima”
“Čovik i tovar”
“Da sam često trijezan”
“Duša od papira”
“Adios Amerika”
“Duki Buzuki”
“Ljuta”
“Ljuta guja”
“Slatko ljuto kiselo”

Grdović
 


Naročito ljubavne

“Tovare jedan”
“Sorit’ ću se u te”
“Boli”
“Da je sreće bilo”
“Dođi mi praznih ruku”
“Još me boli ista rana” “Nesretna bila u ljubavi”


Kardiološki odjel

“Srce veliko”
“Srce slomljeno”
“Ako mi ikad slomiš srce”
“Plači, srce, plači”
“Stani srce”
“Srce moje, nemoj zaplakati”


Afektirajmo najbolje!

Damir Duplančić, voditelj splitskog Radija KL, dobro naslušan po službenoj dužnosti, napisao je pjesmu o trendovima na dalmatinskoj estradnoj pozornici.

Naziv je   Pisma koja nije primljena na Splitski festival: Afektiram spli’sko-dalmatinski”:

S čime sam započet pismu tija?
aaaaaaaa - Dalmacija.
I šta ću stavit sada?
Moga bi stavit - šentada.

Šentada, šentada, šentada,
To još nije na splitskom festivalu bilo,
Šentada, šentada, šentada,
i tvoje divičansko tilo.
Šentada, tamo smo se jubili,
Šentada, pipali, ćakulali.

Za festival odluka je stilski,
Afektirat spli’sko-dalmatinski.

Di si bija, ća si reka,
Tunje, mriže, stara keka,
Ća si to u obid meka,
Uje, ružmarin i peka(...)”

Povezani članci

Who's Online

We have 265 guests and no members online