DUGI RAT

U ovoj globalnoj ekonomskoj krizi mnoge europske obitelji srednjeg društvenog sloja neće se odreći godišnjeg odmora, već će tražiti najracionalnije rješenje. Ponuda hrvatskog obiteljskog smještaja iznimno je konkurentna, posebice za obitelji koje se odluče krenuti na odmor svojim vozilom, a u radijusu od 500 kilometara od naše zemlje. U prilog svemu tome ide i vrlo dobra cestovna povezanost Hrvatske s Europom. Hrvatska u obiteljskom smještaju ima oko 600.000 ležajeva, a svake godine taj broj raste za nekoliko posto, pa je konkurencija među privatnim iznajmljivačima sve veća, što ih prisiljava da podižu kvalitetu smještaja, odnosno svoje cjelokupne usluge ...

 TURIZAM
 
 Ove sezone procvat obiteljskih hotela
 
Obiteljskim iznajmljivačima u posljednje vrijeme nastoji se izaći u susret povoljnijim kreditima za uređenje i opremanje smještajnih kapaciteta
 
Piše: Damir Herceg / Vjesnik
Izvor: Vjesnik
 
"Uspješnost hrvatskog turizma u 2009. u mnogome će ovisiti o ponudi obiteljskog smještaja, koja je traženija nego prethodnih godina, a što potvrđuju i dosad održani turistički sajmovi u Europi, uključujući upravo završeni sajam u Münchenu", rekao je Vjesniku Nedo Pinezić, predsjednik Udruženja iznajmljivača privatnog smještaja pri HGK-u.

Kako je pojasnio, u ovoj globalnoj ekonomskoj krizi mnoge europske obitelji srednjeg društvenog sloja neće se odreći godišnjeg odmora, već će tražiti najracionalnije rješenje.
 
Ponuda hrvatskog obiteljskog smještaja iznimno je konkurentna, posebice za obitelji koje se odluče krenuti na odmor svojim vozilom, a u radijusu od 500 kilometara od naše zemlje. U prilog svemu tome, kako je dodao Pinezić, ide i vrlo dobra cestovna povezanost Hrvatske s Europom, te se tako sada iz Budimpešte do Rijeke osobnim vozilom dolazi za četiri i pol sata, a donedavno se putovalo osam sati.
 
Hrvatska u obiteljskom smještaju ima oko 600.000 ležajeva, a svake godine taj broj raste za nekoliko posto, pa je konkurencija među privatnim iznajmljivačima sve veća, što ih prisiljava da podižu kvalitetu smještaja, odnosno svoje cjelokupne usluge.
 
Sve više privatnih smještajnih kapaciteta, soba i apartmana, s četiri i pet zvjezdica, opravdava povećanje cijene.
 
Pinezić napominje kako iznajmljivači žele da se njihov potencijal prepozna od mjerodavnih kao komparativna turistička vrijednost našega gospodarstva, te smatra da bi o tom vidu ponude trebalo govoriti afirmativno, što bi mnoge koji danas "iz hobija" iznajmljuju sobe i apartmane navelo da se tomu u potpunosti posvete.
 
Pinezić navodi primjer Primorsko-goranske županije koja je u 2008. kroz tu djelatnost ostvarila bruto prihod od milijardu kuna, od čega 600 milijuna neposredno od iznajmljivanja smještajnih jedinica, a ostalo kroz druge djelatnosti, od prodaje benzina i hrane do pružanja ostalih usluga koje gosti traže. Gosti koji dolaze automobilima neusporedivo su mobilniji od onih koji dolaze zrakoplovima i autobusima.
 
U Hrvatskoj ima oko 250.000 kuća za odmor u kojima je oko milijun postelja koje bi trebalo prekontrolirati i legalizirati, te navesti njihove vlasnike da taj potencijal stave u sklop hrvatske turističke ponude.
 
Pinezić napominje da bi se apartmane i kuće moglo iznajmljivati preko turističkih agencija kao što se to čini s čarter brodovima; odnosno, agencija vodi u potpunosti brigu o apartmanu, od iznajmljivanja do njegova čišćenja, te pritom pruža sve potrebne usluge gostima. Na taj bi se način zaposlio znatan broj lokalnog stanovništva.
 
Obiteljskim iznajmljivačima u posljednje vrijeme nastoji se izaći u susret povoljnijim kreditima za uređenje i opremanje smještajnih kapaciteta, a Pinezić smatra da bi država trebala više pozornosti posvetiti razvoju obiteljskog smještaja, koji je sve traženiji u odnosu na hotelski, s obzirom na to da su hoteli ipak samo turistička industrija.
 
Doduše, mali obiteljski hoteli sve su važniji segment naše turističke ponude, iako se u takvu "avanturu" ne odlučuje veliki broj ljudi, jer je kod nas turizam još uvijek uglavnom sezonskoga karaktera.
 
Privatni iznajmljivači napominju da su gosti danas sve zahtjevniji, pa je više nezamislivo ponuditi apartman bez klimatizacijskog uređaja, satelitske TV, pa i interneta, a takva investicija teško se može vratiti kroz rad samo u ljetnim mjesecima.
 
Prosječna iskorištenost privatnog smještaja u Hrvatskoj je 41 dan na godinu, a taj segment naše turističke ponude ostvari 32 posto naših turističkih prihoda.