Švaljek: Ne učinimo li sada što treba, oporavljat ćemo se dulje od pet godina

Sandra Švaljek, ravnateljica Ekonomskog instituta Zagreb, predvodila je stručnu skupinu kojoj je premijer Sanader povjerio da predloži  Clanak antirecesijske mjere. Odbijene su prije nego što su bile službeno predstavljene. O Vladinim planovima za drugi mirovinski stup čula je na konferenciji za novinare. Večernji donosi intervju sa Švaljek koja smatra da se mirovinska reforma ne smije dovoditi u pitanje te da bi se od loših odluka mogli oporavljati dulje od pet godina. SDP-ovac Ljubo Jurčić ustvrdio je danas da financijsku stabilnost gubimo do ljeta...

MJERE ZA UBLAŽAVANJE POSLJEDICA GOSPODARSKE KRIZE

Ekonomski institut, Zagreb objavljuje „Mjere za ublažavanje posljedica gospodarske krize“ predložene Ekonomskom vijeću i GSV-u.

 Clanak  POGLEDAJ PREZENTACIJU PRIJEDLOGA


Prijedlog sadrži kratkoročne mjere ekonomske politike sastavljene s ciljem ublažavanja posljedica gospodarske krize te daje kratak pregled dugoročnih mjera ekonomske politike usmjerenih na ubrzavanje strukturnih reformi.

 

Sandra Švaljek,
ravnateljica Ekonomskog instituta Zagreb,
ulomci iz razgovora za Večernji list

Sandra Švaljek

Netko je još puno ranije rekao da Hrvatskoj treba kriza kako bi se stvari posložile i sjele na pravo mjesto. Voljela bih da je to ta kriza koja će nas natjerati da razmislimo gdje smo, kako se ponašamo i kakvu politiku vodimo. I da se podigne razina svijesti, da bismo krenuli u drugom smjeru.

Mislim da se i dalje previše živi u uvjerenju da će stvari biti dobre i da nema nužne spremnosti za promjene ponašanja.

Percepcija ekonomista je da Hrvatska ove godine ima puno ozbiljnih problema. Percepcija Vlade je da su to problemi s kojima se može jednostavno suočiti. U realnom sektoru, problemi proizlaze iz manjka narudžbi s inozemnog tržišta, iz manje potražnje za turističkim uslugama.

Sandra ŠvaljekIstodobno, problem je i financiranje. Upozorili smo Vladu da će se priljev kapitala u Hrvatsku znatno smanjiti u odnosu na prethodne godine, a činjenica je da smo stalno, otkad Hrvatska postoji, imali negativnu štednju te da smo morali uvoziti štednju iz inozemstva. Taj je priljev kapitala bio preduvjet za gospodarski rast, a kad priljeva kapitala nema, nema ni tog oslonca rastu.

Naša je ideja bila bitno smanjiti državnu potrošnju. Nužno je smanjenje rashoda proračuna za oko 7 milijardi kuna. To je mnogo novca. Međutim, možemo to gledati i drukčije – s uštedom od npr. 6 milijardi kuna razina rashoda bila bi jednaka prošlogodišnjoj, a to nije mala razina. Naravno, to bi podrazumijevalo određene rezove na strani mase plaća i mirovina – masa plaća i masa mirovina morale bi ostati iste kao prošle godine...

Povezani članci

Who's Online

We have 182 guests and no members online