Njemačka mami talente s juga

radnicaDok se veći dio južne Europe muči s vrtoglavo rastućom stopom nezaposlenosti, jakoj Njemačkoj očajnički su potrebni kvalificirani radnici, pa ih traži na jugu. U posljednjih 18 mjeseci u živopisnim gradićima Baden Württemberga i mnogima drugima uposlilo se na tisuće najperspektivnijih radnika s cijelog kontinenta, cijela vojska visoko kvalificiranih mladih ljudi koji bi svojim postupkom mogli gurnuti europske posrnule države u još dublji ponor, a istodobno Njemačkoj omogućiti još veću prednost. Suzanne Daly i Nicholas Kulish imaju priču za The New York Times koju možete pročitati i na stranicama Poslovnog dnevnika ...

Izvor: Poslovni dnevnik

PROČITAJTE VIŠE...



VISOKA CIJENA USPJEHA

Milijuni izostavljeni iz "njemačkog čuda"

Izvori: Spiegel, M.Koštro / Banka magazin

Zemlje diljem svijeta zavide Njemačkoj na ekonomskom uspjehu i gledaju je kao uzor. No, dublji pogled otkriva drugačiju sliku: samo nekolicina ima koristi od buma, a milijuni ljudi jedva spajaju kraj s krajem, plaće im stagniraju i posao im je neizvjestan, pišu Spiegelovi novinari Sven Boel, Markus Dettmer, Catalina Schroeder, Janko Tietz i Florian Zerfass u specijalu o njemačkom tržištu rada, pobjednicima i gubitnicima te na kraju daju preporuke za poboljšanja.

I njemački primjer pokazuje da se svijet rada dezintegrira: na jednoj strani su menadžeri, specijalisti i članovi osnovne radne snage, koji profitiraju od činjenice da su dobro izučeni radnici deficitarni.

Na drugoj strani je rezervna radna snaga, koju se može koristiti po potrebi i onda otpustiti, kao što su to ugovorni radnici, radnici na posebnim ugovorima prema zadatku, part-time radnici i privremeni radnici. Mnogi od njih nemaju koristi od pogodnosti ispregovaranih kolektivnim ugovorima.
 
Stručnjaci tržišta rada ovu rastuću fleksibilnost vide kao cijenu uspjeha, nužno zlo koje je stvorilo rast njemačke ekonomije; od „europskog bolesnika“ do uzora.

Većina radnika nema koristi od njemačkog gospodarskog čuda. Desetljećima su se plaće smanjivale ili stagnirale, gledajući ih kao udio u agregatnog nacionalnom dohotku.

"Ni u jednoj drugoj europskoj zemlji društvena nejednakost nije tako snažno porasla kao u Njemačkoj", tvrdi Gerhard Bosche, specijalist u industrijskoj sociologiji.

Sindikati su, zapravo, u dilemi: slabo su zastupljeni među privremenim radnicima, koji ih najviše trebaju. Oni bolje plaćeni su bolje i organizirani, sa sve snažnijim malih sindikatima u raznim nišama, poput pilota ili vozača vlakova.
 
Paradoksalno je da se ekonomske elite SAD-a i Velike Britanije okreću njemačkom industrijskom modelu uspjeha, a istovremeno se socijalna struktura u Njemačkoj sve više raslojava na tri dijela: menadžeri, potom dobro obučeni i obrazovani radnici te već spomenuti privremeni i slabo obrazovani radnici, ali i kuhari, konobari, trgovci i učitelji, koji često sada zarađuju manje nego prije desetljeća.
 
Novinari postavljaju pitanje kako mogu svi zaposlenici sudjelovati u rastućem prosperitetu. Sada u Njemačkoj ima oko milijun privremenih radnika, a 2003., kada je počela deregulacija privremenog rada, bilo ih je 300 tisuća.
 
"Privremeni rad je najvidljiviji znak brutalizacije radnog zakonodavstva“, kaže Detlef Wetzel iz sindikata IG Metall.

Privremeni radnici su, međutim, samo dio slabo plaćenog sektora. Oko 8 milijuna ljudi u Njemačkoj zarađuje manje od 9,15 eura po satu, od čega njih 1,4 milijuna manje od 5 eura. Stoga je jedno od glavnih područja borbe sindikata povećanje minimalnih plaća.
 
Ako se nešto ne promijeni, raskorak između onih koji participiraju u rastućem prosperitetu i onih koji su zaboravljeni samo će rasti. 

Taj jaz raste u Njemačkoj, ali i u mnogim zemljama diljem svijeta, što stručnjaci vide kao prijetnju dugoročnom ekonomskom rastu.
 
Očito su reforme od prije deset godina dale rezultate, ali sada su potrebne fundamentalne promjene na tržištu rada i u poreznom i socijalnom sustavu kako bi se smanjio jaz između bogatih i siromašnih.

PROČITAJTE VIŠE...

Povezani članci

Who's Online

We have 360 guests and no members online