DUGI RAT

Poljički Parnas je strukovna monografija poljičkog literarnog genija, kritički prikaz rada i života pisaca koji su, tijekom dvaju posljednjih stoljeća, značajni ne samo za Poljica nego mnogo šire, posebno u književnosti i historiografiji. Sastoji se od 36 tematskih jedinica, s kratkim autorskim napomenama i kazalom imena. Svaka je jedinica, u biti, mala monografija... U utorak, 27. srpnja 2010. u 21 sat u starom selu Duće, ispred crkve sv. Ante , u okviru ovogodišnjeg Dugoratskog Ljeta, održati će se promocija knjige "Poljički Parnas II" autora Nediljka Mihanovića. U sklopu ove kulturne večeri održati će se i projekcija 30-minutnog dokumentarnog filma o poljičkoj heroini Mili Gojsalić. U nastavku teksta pročitajte više o Poljičkom Parnasu ...

Poljički Parnas

Piše: Drago Šimundža / Slobodna Dalmacija
Izvor: Slobodna Dalmacija

Uz mnoge povijesne dokumente, knjige i zavičajne zbornike, ovih su dana dobili i monografiju Poljičkog Parnasa. Djelo je višestruko značajno, ne samo za Poljica, stručno je, sustavno i pregledno. Autor mu je književnik i znanstvenik Nedjeljko Mihanović, pisac brojnih knjiga i studija o hrvatskoj književnosti i kulturi.

Poljički Parnas je strukovna monografija poljičkog literarnog genija, kritički prikaz rada i života pisaca koji su, tijekom dvaju posljednjih stoljeća, značajni ne samo za Poljica nego mnogo šire, posebno u književnosti i historiografiji. Sastoji se od 36 tematskih jedinica, s kratkim autorskim napomenama i kazalom imena. Svaka je jedinica, u biti, mala monografija.

Prva govori o Poljičkoj republici, njezinu zemljopisnom, duhovnom i kulturnom naslijeđu, dok su sljedeće posvećene kulturnim djelatnicima s poljičkog terena. Ima ih gotovo iz svih poljičkih sela. Različitih su humanističkih struka: književnici, povjesnici, preporoditelji, filololozi, filozofi, kritičari, pisci, novinari, esejisti i teolozi.

Većina ih je, iz najstarije generacije, odgajana u starom glagoljaškom sjemeništu na Priku, a iz mlađih u splitskom sjemenišnom zavodu i gimnaziji. Najbrojniji su i najpoznatiji književnici pjesnici, zbog čega je monografija slikovito naslovljena Poljičkim Parnasom.

Najstariji je među uvrštenim piscima malo poznati a vrlo značajni jezikoslovac i preporoditelj Andrija Stazić, rođen u Docu Donjem 1801. Slijedi ga prvi povjesničar stare Republike pl. Alfons Pavić, potpredsjednik austrijskog Dalmatinskog namjesništva. Nakon njih se redaju pisci starije generacije, rođeni sredinom 19. stoljeća. Prvi je pučki pjesnik Juraj Kapić, zatim veliki poljički etnograf don Frane Ivanišević te autor Povijesti Poljica don Ivan Pivčević.

Njima se, u kronološkom slijedu 19. stoljeća, pridružuje don Stipe Kaštelan, pisac triju dramskih tekstova: Počelo Poljica, Prodana djevojka i Rasulo Poljica.

Dvadeseto je stoljeće veoma plodno. U njemu se javlja čitav niz znamenitih hrvatskih pjesnika, Poljičana. Neki su višestruko značajni, primjerice: Drago Ivanišević, Srećko Karaman, Branko Klarić, Jakša Ercegović, Jure Kaštelan, Nikola Milićević i Josip Pupačić.

Naravno, prate ih vršnjaci iz drugih struka. Među njima je vrlo ugledni tumač hrvatske književnosti u Americi Ante Kadić, zatim njegov plemenjak pisac emigrant Branko Kadić.

Uz njih se priključuje novi niz svećenika pisaca i povjesničara: Ante Škobalj, Juraj Božidar Marušić, Danko Vlašić, Rudolf Brajčić i Frane Mihanović.

U nešto mlađu generaciju, u novu skupinu, ulaze Ante Klarić Kleme, svjedok bleiburškog Hoda sa smrću, i sam autor knjige, književni kritičar, Nedjeljko Mihanović povjesnik i esejist, savjetnik prvog Predsjednika i predsjednik Hrvatskog državnog sabora (u knjizi ga je obradio Antun Pavešković).

Njima se pridružuje pisac i filozof Edo Pivčević, profesor na njemačkim i engleskim sveučilištima, zatim pravnik Milan Vuković, odvjetnik Sudskih progona hrvatstva u komunističkom režimu i ugledna znanstvenica i dugogodišnja ravnateljica Staroslavenskog instituta, akademistica Anica Nazor.

Kronološkim redom potom dolazi mlađa generacija pisaca, novinara, teologa i pjesnika: pripovjedač i scenarist Jozo Vrljić, refleksivni pjesnik Ivan Šarolić, pjesnikinja i novinarka Ðurđica Ivanišević, dugogodišnji tajnik Društva hrvatskih književnika, pjesnik Anđelko Novaković, teolog i dokumentarist Marko Mišerda, književni povjesnik i kritičar Antun Pavešković, novinar i društveno-politički analitičar Ivan Ugrin, intimistički pjesnik Zoran Jurišić i dvije mlade književnice Hrvojka Mihanović-Salopek, povjesničarka hrvatske književnosti i crkvenih himana, glazbenica i esejistica, te Milana Vuković-Runjić, postmoderna pjesnikinja i autorica niza pripovijesti i romana.

Ugledni je autor cjelovito prikazao spomenute djelatnike, monografski. Temeljnu mu okosnicu u svakoj studiji čine tri bitna elementa: biografski, bibliografski i analitičko-kritički, u kojemu su, uz širu literaturu, valorizirani pojedini radovi i cjelokupni doprinos svakog autora.

Sve je reljefno obrađeno, u širokom suodnosu hrvatske i europske povijesti, kulture i književnosti, na što, između ostaloga, upućuje i Kazalo (s više od tisuću) imena.

Uz povijesno značenje, Parnas je, u biti, i književno djelo. Pisan je stručno, znanstveno i literarno, naprosto majstorski. Stil mu je jasan i privlačan.

Kao takav predstavlja izvrstan poticaj za budući Poljički leksikon u koji bi ušli odličnici različitih razdoblja i zanimanja s poljičkog povijesnog teritorija.