Knjige: 'Velebni plan' Stephena Hawkinga

knjigaProšlo je tek nekoliko tjedana od trenutka kad je na policama knjižara u svijetu osvanula nova knjiga fizičara Stephena Hawkinga i Leonarda Mlodinowa, a već imamo prilike čitati je u hrvatskom prijevodu Damira Mikuličića. Knjiga "Velebni plan" (Izvori Zagreb, 160 kn, internet cijena 144 kn) pokušava dokučiti neka od temeljnih pitanja koja čovječanstvo nastoji proniknuti. Što je zapravo stvarnost? Imaju li ljudi slobodnu volju? Trebamo li se pozivati na neko više postojanje kako bismo objasnili prirodne zakone - kakvi su zapravo zakoni koji određuju ponašanje čovjeka i svemira? Hawking plete vrlo finu mrežu povijesnih činjenica oko najnovijih otkrića fizike i matematike, a koja se tiču napora da se cijeli svemir objasni pomoću jedne jedine jedinstvene teorije koja bi nam napokon odgovorila na najvažnije pitanje: kojim je spletom zbivanja i zašto došlo do nastanka života, pa u konačnici i do nas, ljudi? ...


NOVO U KNJIŽARAMA

'Velebni plan' u hrvatskim knjižarama

Izvor: Superknjizara.hr

Razmišljanja Stephena Hawkinga duboko su ukorijenjena u znanstvenom determinizmu, no knjiga se ipak bazira na pitanju postoji li uopće neka objektivna stvarnost i imamo li uistinu priliku vidjeti jednu neizobličenu sliku te iste stvarnosti?

Hawking plete vrlo finu mrežu povijesnih činjenica oko najnovijih otkrića fizike i matematike, a koja se tiču napora da se cijeli svemir objasni pomoću jedne jedine jedinstvene teorije koja bi nam napokon odgovorila na najvažnije pitanje: kojim je spletom zbivanja i zašto došlo do nastanka života, pa u konačnici i do nas, ljudi?

Newton je dao jedno viđenje pojavnosti, onda nas je Maxwell zadužio elektromagnetizmom, da bi nas Einstein zaprepastio teorijom gravitacije, nakon čega smo došli i do kvantne teorije.

I što dobijemo? Kvantne i klasične zakone u srazu s četiri sile prirode koje nas sve određuju, htjeli mi to ili ne: gravitacija, elektromagnetizam, slaba i jaka nuklearna sila.

Hawking

Hawking postavlja hipoteze i pita se je li moguće da je znanstvena zajednica nadomak rješenju te zagonetke objašnjavanja čovjeka, prirode i svemira: može li jedna teorija - koja se sastoji od mnoštva teorija nižeg reda koje opisuju tek određeni opseg pojavnih situacija - uključiti sve sile i naposljetku pojasniti i objasniti svako moguće događanje koje smo u stanju opaziti?

Što se zbivalo s dimenzijom vremena u počecima svemira, kad je on bio tako sićušan da je mogao ugostiti i teoriju relativnosti i kvantnu teoriju? Zašto simetrija ima tako važnu ulogu u odnosu materije i sile? Što su to sklupčane dimenzije i koji su eksponenti mogućih svemira opravdani?

Možemo li biti zahvalni na sretnim podudarnostima postojanja helija i litija koji su pak zaslužni za gradivne niti ugljika bez kojeg čovjek ne bi imao priliku udahnuti dah život? Je li Einstein pogriješio izbacivši kozmološku konsta ntu iz svojih izračuna? I na kraju krajeva - zašto postoji nešto umjesto ništa? ...

Povezani članci

Who's Online

We have 273 guests and no members online