Završen 33. Interliber - posjetitelja više nego ikad

interliberTridesettreći međunarodni sajam knjiga i učila - Interliber, na kojemu je tijekom pet sajamskih dana u 5. i 6. paviljonu Zagrebačkog velesajma (ZV) knjige izlagalo 250 domaćih i stranih nakladnika, završen je u nedjelju navečer. I ove su se godine izdavači orijentirali na prodaju knjiga kako bi pokrili slabiju prodaju u knjižarama. Iako nema previše predstavljanja noviteta, s upadljivim nedostatkom gostovanja inozemnih autora, izdavači ugodnu atmosferu kreiraju i organiziranim druženjima svojih autora na štandovima. Na Interliberu su objavljene nominacije za ovogodišnju nagradu Kiklop. Kiklop za životno djelo dodjeljen je izdavaču, uredniku i publicistu Slavku Goldsteinu. Dobitnici Kiklopa u ostalim kategorijama bit će proglašeni na 16. pulskom sajmu "Sa(n)jam knjige u Istri" početkom prosinca ...

SAJAM KNJIGA

Završen 33. Interliber - posjetitelja više nego ikad

Piše: Neven Svilar / Vjesnik
Izvor: Vjesnik


Voditelj projekta Zoran Ušurić izjavio je kako je zadovoljan organizacijom i održavanjem ovogodišnjeg Interlibera. "Ponuda knjiga ove godine bila je izuzetna", rekao je Ušurić koji procjenjuje da je međunarodni sajam knjiga i učila, Interliber, posjetilo oko 100 tisuća ljudi.

knjigeNa Interliberu svoje su knjige izlagali nakladnici iz Austrije, BiH, Irana, Njemačke, SAD-a, Srbije, Velike Britanije i Sjeverne Irske te Hrvatske. Veći hrvatski izdavači zadovoljni su prodajom knjiga na Sajmu, koji je i ove godine, uz besplatan ulaz, nudio sniženja i veća od 80 posto.

Također, održane su brojne prezentacije knjiga, nastupi pisaca i nakladnika te niz stručnih i popratnih događanja.

Usprkos bojazni prije početka sajma da će broj posjetitelja i posebno broj kupaca na Interliberu biti manji zbog teške gospodarske situacije u zemlji, izdavači su prilično zadovoljni prodajom knjiga.

Štoviše, neki izdavači te posjetitelji koji godinama dolaze na najveći hrvatski sajam knjiga tvrde kako je ove godine sajam posjetio možda i najveći broj ljudi dosad.

Već smo pisali o različitim strategijama kojima se nakladnici služe kako bi prodali kupcima svoj proizvod, no zanimljiva je i sama strategija izdavača u pogledu tiskanja novih naslova u razdoblju recesije. Nakladnici često kukaju kako im je teško, i to s razlogom.

knjigeNo, ima i suprotnih primjera, među kojima je posebno zanimljiv slučaj izdavačke kuće Fraktura koja je u nekoliko godina iz malene izdavačke kuće s vrlo kvalitetnim naslovima za ljubitelje uglavnom suvremene književnosti, izrasla u jednu od najpropulzivnijih nakladničkih kuća u Hrvatskoj, koja je u 2010. godini objavila čak 50 naslova, dakle, više od jedne knjige tjedno.

"Mi se protiv recesije borimo tako što objavljujemo još više nego što smo činili u razdoblju prije krize. Radimo zaista mnogo, no rezultati sve govore", kaže Seid Serdarević, direktor Frakture, čiji štand i ove godine privlači velik broj kupaca, što samo po sebi govori u prilog strategiji toga izdavača.

No, činjenica jest da su se ove i godine izdavači orijentirali na prodaju knjiga kako bi pokrili slabiju prodaju u knjižarama. Iako nema previše predstavljanja noviteta, s upadljivim nedostatkom gostovanja inozemnih autora, izdavači ugodnu atmosferu kreiraju i organiziranim druženjima svojih autora na štandovima.

Tako su, primjerice, na Profilovu štandu gostovali Mani Gotovac i Kornelija Benyovsky Šoštarić, a svoje knjige su predstavili i Ivana Simić Bodrožić i Mirjana Krizmanić.

Mani Gotovac, autorica hit knjige "Fališ mi", autobiografskog romana u izdanju Profila, najavila je na ovogodišnjem Interliberu mogućnost njegova nastavka.

Školska knjiga je na Interliberu obilježila 60. godina svoga postojanja. Predstavljena je zanimljiva knjiga Ivana Meštrovića o Michelangelu te prvo kolo biblioteke "Djela Ivana Aralice" koje je uredila Miroslava Vučić.

knjigePrema riječima urednice, taj golemi projekt trebao bi imati šest kola odnosno tridesetak knjiga Ivana Aralice. U upravo predstavljenom prvom kolu ove biblioteke uvršteni su knjiga pripovijesti "Carske kočije", kojoj je pogovor napisao Cvjetko Milanja, roman "Psi u trgovištu" s pogovorom akademika Krešimira Nemeca te romani morlačke trilogije - "Put bez sna", "Duše robova" s pogovorima Marine Protrka te "Asmodejev šal" s pogovorom akademika Dubravka Jelčića. Upravo je to glavna karakteristika ove biblioteke kritičko-znanstveni pristup romanima i pripovijestima.

"Školska knjiga" predstavila je i Hrvatski pravopis autora Stjepana Babića i Milana Moguša. Autori pravopisa upozorili su da novo izdanje ne znači i novu normu jer norma više nije mijenjana, već su samo pojedina rješenja usklađena sa zaključcima Vijeća za normu hrvatskoga standardnoga jezika.


Kiklop za životno djelo Slavku Goldsteinu

Na Interliberu su objavljene nominacije za ovogodišnju nagradu Kiklop. Kiklop za životno djelo dodjeljen je izdavaču, uredniku i publicistu Slavku Goldsteinu. Dobitnici Kiklopa u ostalim kategorijama bit će proglašeni na 16. pulskom sajmu "Sa(n)jam knjige u Istri" početkom prosinca.

knjigeZa najbolje prozno djelo godine nominirani su "Adio kauboju" Olje Savičević Ivančević, u izdanju Algoritma, "Hotel Zagorje" Ivane Simić Bodrožić, u izdanju kuće Profil multimedia, te "Čudo u Poskokovoj Dragi" Ante Tomića, u izdanju Naklade Ljevak.

Nagradu za pjesničku zbirku mogli bi dobiti Drago Glamuzina za "Je li to sve" (V.B.Z.), Predrag Lucić za "Bezgaća povijesne zbiljnosti; čitanka za ponavljače povijesti u drugim razredima domoljubnih, poslovnih i trgovačkih škola, sv.1: Prvo polugodište i sv.2: Drugo polugodište" (Algoritam) i Ivica Prtenjača za "Okrutnost" (Profil multimedia, DHK).

Za knjigu eseja nominirani su Zoran Kravar za "Uljanice i duhovi" (Profil), Delimir Rešicki za "Demoni u tranzicijskoj špilji: ogledi, polemike i kritike" (Fraktura) i Viktor Žmegač za "SMS eseji: zapisi 2007-2009" (Profil).

Za publicističku knjigu nominirani Srećko Horvat i Igor Štiks "Pravo na pobunu: uvod u anatomiju građanskog otpora" (Fraktura), Irena Lukšić za "Sedamdesete" (Hrvatsko filološko društvo) i Ivo Žanić za "Kako bi trebali govoriti hrvatski magarci: o sociolingvistici animiranih filmova" (Algoritam).

Za debitantsku knjigu godine nominirani su "Može i kaktus, samo neka bode" Asje Bakić (Aora komunikacije), "Pobjeđuje onaj kojem je manje stalo" Maje Hrgović (Profil multimedia) i "Profesija: Passenger" Nele Milijić (Lunapark).

Za Kiklopa za urednika godine nominirani su Krunoslav Jajetić (Šareni dućan), Marinko Koščec (SysPrint) i Irena Lukšić (Hrvatsko filološko društvo i Disput).

knjigeIzmeđu ostalog, za najbolju znanstvenu knjigu nominirani su Natka Badurina za "Nezakonite kćeri Ilirije: hrvatska književnost i ideologija u 19. i 20. stoljeću" (Centar za ženske studije), Igor Duda za "Pronađeno blagostanje: svakodnevni život i potrošačka kultura u Hrvatskoj 1970-ih i 1980-ih" (Srednja Europa) i Nikola Petković za "Identitet i granica: hibridnost i jezik, kultura i građanstvo 21. stoljeća" (Jesenski i Turk).

Ove godine je 39 izdavača prijavilo svoja najbolja izdanja, najistaknutije autore i urednike u 13 kategorija, a 355, glasača je u prvom krugu glasalo za najviše tri kandidata, izdanja, izdavača, autora i prevodioca, u svakoj od 12 kategorija u kojima se nagrada dodjeljuje na osnovi njihovih glasova. Drugi krug glasovanja bit će 22. studenoga.

Biračko tijelo čine članovi hrvatskih udruga književnika, izdavača, prevodilaca, Hrvatskog PEN centra, sveučilišni profesori, direktori i urednici izdavačkih kuća, novinari u kulturnim rubrikama, književni kritičari, dok su u Upravnom odboru Bruno Kragić (Leksikografski zavod Miroslav Krleža, predsjednik), Seid Serdarević (Fraktura), Miroslava Vučić (Školska knjiga), Zoran Simić (V.B.Z.), Mišo Nejašmić (Jesenski i Turk), Kruno Lokotar (Algoritam) i Tea Grujić (u ime Sajma).

Povezani članci

Who's Online

We have 207 guests and no members online