DUGI RAT

Dugoratsko Ljeto: Četvrtak, 15.07.2010. - Staro selo Jesenice, Dom kulture "Blagajna", 21:00 sat
Promocija knjige don Frane Ivaniševića: "50 godina školstva u Jesenicama"
Organizator: Udruga "Jesenice" - Jesenice

Život i djelo don Frane Ivaniševića

Svećenik, narodni prosvjetitelj i politički djelatnik (narodni zastupnik Jesenica, a kasnije Poljica, u Carskom vijeću Austro-Ugarske monarhije), koji se jednakom snagom posvetio svećeničkom i etnografskom djelovanju, prosvjećivanju svog naroda i razvijanju njegova nacionalnog osjećaja u suprotstavljanju u to vrijeme agresivnom talijanaštvu, don Frano Ivanišević (1863-1947) jedan od najznačajnih osoba koja je živjela i radila na ovom našem području primorskih Poljica. Njegova knjiga "Poljica, narodni život i običaji" prema mišljenju stručnjaka jedna je od najvrednijih etnografskih monografija koje ima Hrvatska. Don Frane Ivanišević napisao je i knjigu o Pučkoj školi u Jesenicama povodom njene 50-godišnjice (1867. - 1917.). Udruga za očuvanje i uređenje starih sela "Jesenice" iz Jesenica priredila je pretisak originalnog izdanja iz 1917., čija će se promocija upriličiti večeras u starom selu Jesenice. U nastavku teksta pročitajte još par redaka o životu i djelu ovog usitinu velikog čovjeka našeg kraja ...

DON FRANO IVANIŠEVIĆ

Narodni prosvjetitelj i zastupnik

Priredio iz raznih izvora: Mladen Banović

Veliki poljički etnograf don Frano Ivanišević (1863-1947) istakao se i u skupljanju građe o narodnom životu i običajima.

Ivaniševićevi zapisi o životu Poljičana su od 1903. do 1905. godine izlazili tiskani u nastavcima u Akademijinu Zborniku za narodni život i običaje, a 1906. godine građa je objavljena u cjelini, kao knjiga "Poljica, narodni život i običaji".

Poljički etnograf

Monografija "Poljica, narodni život i običaji" don Frane Ivaniševića 2007. je objavljena i u izdanju Društva Poljičana "Sveti Jure" - Priko, a prema mišljenju stručnjaka jedna je od najvrednijih etnografskih monografija koje ima Hrvatska.

Ta monografija je danas temeljni kamen u proučavanju života i običaja poljičkoga kraja, ali i komparativni materijal za proučavanja drugih etnografskih i zemljopisnih područja.

Iznimnu vrijednost djela predstavlja činjenica da je pisano prema Radićevoj "Osnovi", na dijalektu lokalnog stanovništva, što djelu daje izniman značaj.

Don Frane Ivanišević se strogo pridržavao današnjih stručnih norma rada te je njegovo djelo vjerodostojan dokument o tradicijskoj kulturi Poljica i autora svrstava među najplodnije etnografe svoga vremena u nas.

Dalekovidni narodni političar

Don Frano Ivanišević je i već prije izbora za narodnog zastupnika uživao ugled dalekovidnog političara široke naobrazbe, jer je ekonomski i kulturno podigao selo Jesenice.

On je u tom selu već 1899. godine osnovao seosku štedionicu i time na suvremen način uz jeftine kredite, omogućio kupovinu jedrenjaka i ostalu trgovačku djelatnost ljudima ovog kraja.

Po njegovom savjetu Jeseničani su vlastitim sredstvima kupili manji parobrod  koji je svakog radnog dana vozio ujutro iz Omiša - Malog Rata - Krila - Sv.Martina do Splita, a istim putem se poslije podne vraćao u Omiš.

To je bio poznati mali parabrod "Knez", kojega su Splićani, od dragosti, zvali "Knez Poljički".
 

Otac dalmatinskog zadrugarstva

Don Frane Ivanišević odigrao je važnu ulogu i u razvoju zadrugrastva u Dalmaciji, te se smatra najzaslužnijim za osnivanje Zadružnog saveza Dalmacije.

Izabran s takvim ugledom, čim je postao narodni zastupnik u Beču, uspio je zauzimanjem i zakonski formirati novu općinu Poljica u granicama stare Poljičke republike sa svim poljičkim selima, koja su dotad bila po splitskom, sinjskom i omiškom općinom.

Time su se ujedinili u jednu općinu sela Duće i Jesenice, pa je nestala nametnuta granica između dviju općina kod Orija. Tako je općina Poljica postala politički i ekonomski činilac pri rješavanju svih problema na terenu budućeg Dugog Rata.
 

Prepoznao trend industrijalizacije

Kad je talijanska firma "Sufid" (S.u.f.i.d.) Societa per utilizzazione delle forze idrauliche della Dalmazia tj. Društvo za korištenje vodenih snaga Dalmacije, tražila mjesto za gradnju hidroelektrane na "Gubavici" i za izgradnju tvornice karbida i cijanamida, općina Poljica i njezin politički protektor, narodni zastupnik Ivanišević imali su glavnu riječ pri određivanju terena za tvornicu.

Tvornicu je trebalo sagraditi na takvom mjestu, gdje ima dovoljno ravnog terena uz more, te da bude na cesti i lako pristupačna s kopna, i da bude uz dosta duboko more, da bi se mogla izgraditi luka za velike parobrode.

U čitavom kraju blizu hidroelektrane "Gubavica - Kraljevac" jedino takvo mjesto bilo je "Polje — Dugi Rat".

Većina težaka na tom polju, određenom za izgradnju tvornice, bili su Jeseničani, koji se nisu lako htjeli lišiti svojih vinograda.
 

Narodni prosvjetitelj

Narodni zastupnik don Frano Ivanišević, kao Jeseničanin, uložio je sav svoj ugled da im dokaže da od prodaje zemlje za izgradnju tvornice neće imati štete, već koristi.

Neće im se uzeti čitavo "Polje", već samo njegov manji dio "Dugi Rat", dok će im daleko plodniji dio "Naplovine" ostati i dalje za vinograde.

Uvjeravao ih je da su nastala nova vremena, kad se ne može živjeti samo od zemlje, nego da se treba baviti i drugim poslovima.

A za te druge poslove treba osposobiti djecu, što se može postići jedino ako se djecu pošalje na daljnje školovanje.

I na kraju, kad im je rekao da ta tvornica treba zaposliti i njihovu djecu, pa da, zapravo, ne prodaju zemlju strancima, već da time stvaraju radna mjesta svojoj djeci, onda su svi pristali na prodaju zemlje.

I, odjednom, počela su poljička djeca u daleko većem broju pohađati raznovrsne škole.

Naskoro, na prostoru od rta Dugog Rata, te omeđeno cestom Omiš - Split do potoka, koji dolazi iz Mrte, i dalje tokom potoka do mora, počela je izgradnja tvorničkih zgrada, upravnih zgrada i kuća za stanovanje, sve to ograđeno betonskim zidom. Tako je postao prvobitni Dugi Rat.

Pučka škola u Jesenicama

"Pučka škola u Jesenicama kroz 50 godina svoga djelovanja (1867. - 1917.) dala je selu 70% pismenih ljudi, odgojila je novi mladi naraštaj sposoban za daljni razvitak i napredak. Kada su mladi učenici podrasli do zrele dobe. okućili se i stupili na upravu svoje imovine, nisu se htjeli držati one: "pleti kotac ko i otac" već su poletili u svijet, na novi rad, na obrt i trgovinu..."

Kako drukčije doli riječim samog don Frane Ivaniševića privesti kraju ovaj kratki osvrt na život i djelovanje istinskog narodnog zastupnika, tako drukčijeg od ovih današnjih.

Sve one koji žele više saznati o povijesti školstva u primorskim Poljicima pozivamo večeras u 21 sat u  "Blagajnu" u  starom selu Jesenice, na promociju pretiska knjige "50 godina školstva u Jesenicama".
 

IZVORI:

Dr. Marin Brničević: "Kako je nastao Dugi Rat?"
Dugi Rat, 21. ožujka 1978., Tvornički list "Dalmacija", Arhiva Dugirat.com

"Običaji poljičkoga kraja"
Autor: M.A.
Izvor: Glas Koncila

Biblioteka HAZU

Arhiva DugiRat.com