Mjesec hrvatske knjige u znaku poezije

mjesec knjigePočinje popularna knjižna manifestacija Mjesec knjige koja ove godine stavlja naglasak na poeziju. Manifestacija Mjesec hrvatske knjige 2011. godine posvećena je pjesništvu i nosi naziv Čitajmo pjesnike. Svečanost otvaranja manifestacije održala se 14. listopada 2011. godine u 20,00 sati u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu. Knjižnice u Omišu i Splitu pripremile su i objavile program obilježavanja mjeseca knjige (15.10 - 15.11.) ...

MJESEC HRVATSKE KNJIGE

Aktivnosti u knjižnicama povodom Mjeseca knjige

Izvor: Knjizare.hr

OMIŠ, 

Narodna knjižnica Omiš

knjige- Akcija Vratite zaboravljene knjige bez naplate zakasnine (1.11. - 15.11.) Odjel za djecu

- Edukativni posjet predškolaca Upoznajmo knjižnicu uz čitanje poučne priče (15.10. - 30.10.)

- Kazališni sat - predstava Gradskog kazališta mladih, Split, o tome kako nastaje predstava (25.10.)

- Moja knjižnica - edukacija učenika prvih razreda osnovne škole o korištenju Knjižnice (1.11. - 15.11.)

Odjel za odrasle

- Književni susret s Ivanom Simić Bodrožić uz predstavljanje romana Hotel Zagorje (27.10.)

-  Predstavljanje knjige Ljubavologija Brune Šimleše uz razgovor o vrlo čitanoj knjizi Škola života (4.11. - 5.11.)

- Književna večer Čitajmo pjesnike u izvođenju Gradskog teatra mladih „Mali princ“, Omiš, s posebnim dijelom posvećenim Josipu Pupačiću u povodu obilježavanja 40 godina od smrti (15.11.)


SPLIT,  

Gradska knjižnica Marka Marulića

-  Otvaranje Mjeseca hrvatske knjige čitanjem poezije u Gradskom perivoju (17.10.)

-  Izložba bookmarkera (18.10. u 19,00 sati)

poezija-  Pjevamo i govorimo poeziju hrvatskih pjesnika (20.10. u 18,00 sati)

-  Mala škola haiku poezije (22.10. i 5.11. u 10,00 sati)

-  Recital čakavske poezije Hvarske pjesnikinje (28.10. u 18,00 sati)

-  Recital poezije hrvatskih pjesnikinja u izvođenju Ksenije Prohaske, glumice splitskog HNK (1.11. u 17,00)

-  Recital poezije viških pjesnika po izboru Jakše Fiamenga (4.11. u 18,00 sati)

-  Najljepše pjesme svijeta u izvedbi Ksenije Prohaske (8. 11. u 19,00 sati)

-  Okrugli stol Čakavica - jučer, danas, a sutra? (10.11. u 18,00 sati)

-  Korisnici knjižnice i osobe iz splitskog javnog života svakodnevno čitaju pjesme po osobnom izboru na razglas

-  Promocije knjiga

-  Projekcije filmova nastalih na temelju književnih predložaka

Odjel za djecu i mlade

-  Čitamo i ilustriramo poeziju Grigora Viteza (19. i 26.10. u 18,00 sati, 9.11. u 10,00 sati)

-  Izložba radova nastalih na likovnim radionicama i recital poezije Grigora Viteza u izvođenju učenika splitskih škola (10.11.)

-  Recital poezije šoltanskih i bračkih pjesnika (11.11. u 18,00 sati)


MJESEC KNJIGE

Čitajmo pjesnike

Piše: Branimir Bošnjak / kgz.hr
Izvor:
kgz.hr

Hrvatska tradicionalno obilježava važan mjesec u godini: to je Mjesec hrvatske knjige koji ove godine pogađa u same temelje hrvatske kulture, a suvremenog čitatelja zaokupljenog tolikim medijskim ponudama s pravom upućuje na ono izuzetno važno: ČITAJMO PJESNIKE!

pjesniciOvaj proslov o čitanju poezije stoga ukazuje na ono što svi već potajno znamo: čitači pjesama zapravo su i sami pjesnici, istraživači svijeta ili svijeta vlastita života, tako da smo, kako bi rekao naš neumrli pjesnik Jure Kaštelan, na svoj način „zaduženi“ za opstojnost, razumljivost i tajnu čitavog našeg univerzuma.

Jer naš svijet i jest pjesma ili jednostavnije rečeno - to je naš zgusnuti, značenjima i melodijama protkan jezik!

O svakom djeliću našega svijeta nastaje pjesma oblikujući ga jezikom čuđenja ili jezikom otkrića, stoga veliki hrvatski pjesnik Antun Branko Šimić stihotvorce i prepoznaje po „čuđenju u svijetu“, ali i po šutnji svijeta koja ih „okružuje i muči“ i stoga prislonivši unutarnje uho nastoje učiniti razgovorljivim i ono što nas same još nije izreklo!

Ako se prisjetimo samo nekih imena i pjesama Antuna Gustava Matoša, Miroslava Krleže, Augustina Ujevića, Janka Polića Kamova, Antuna Branka Šimića, Marina Franičevića, Grigora Viteza, koji dijelom nastavljaju tegobnu pjesničku ispovijest Silvija Strahimira Kranjčevića, vidimo kako se njihov svijet otkrića nastavlja i u pjesmama Vesne Parun, Vesne Krmpotić, Josipa Pupačića, Miroslava Mađera, Antuna Šoljana, Bore Pavlovića, Ivana Slamniga, Danijela Dragojevića, Josipa Severa, Zvonimira Mrkonjića, Borbena Vladovića, Sonje Manojlović, Milorada Stojevića, Anke Žagar, Delimira Rešickog…

A svi spomenuti otkrivaju još nizove vrhunskih pjesnika čije su knjige pored nas i u nama, tako da čitajući pjesnike uvijek na nov način otkrivamo istinski osjećaj vlastita svijeta, njegovu beskrajnost koja se često skriva u najmanjem djeliću svijeta, djeliću koji biva u svemu, pa tako i u nama, čitačima pjesama!

Mogli bismo reći, pomalo sukladno našem tehnološkom dobu, kako je pjesma u stvari „stroj istraživanja beskraja svijeta“, jer ono što nas osobno često čini nemoćnim pred vlastitim životom - kao da se iznenada otvara i nudi, otkrivajući kako pjesmom čitatelj ne samo učvršćuje i provjerava vlastiti životni put, nego mnoštvom načina otkriva istinu svijeta! Ta svi mi, čitatelji pjesnika važni smo i nezaobilazni, čak i nemjerljivi djelići svemira.

Sjetimo se Ujevićevih zapisa iz 1922. godine, kada naš pjesnik gubi mnoge nade u dolazeći svijet, a kao šesnaestogodišnjak bio je uvjeren kako je upravo on prvi „izumio vasionu, sunce, zvijezde, mjesec, zemlju, druge ljude, i napokon nadodao Boga“! Umjetnost je svojevrsna sreća u životu, bez obzira kolika razočaranja donosi.

Pjesnik, kao i čitatelj koji traži i nalazi tragove vlastita svijeta u pjesmi, često se osjećaju njegovim vladarima i tumačima, ali valja znati kako nas stvarni svijet koji nas okružuje, isto tako nastoji razvlastiti od tih moći i učiniti svijet i za nas same - nevidljivim!

No, kao i pjesnik i čitatelj koji ponovno stvara pjesmu čitajući, uvijek otkriva kako i u najcrnjoj zloći svijeta sama pjesma uspijeva vlastitom jasnoćom i dubinom opažaja nadvladati mrak. Pjesma čini vidnim svijet oko nas i u nama!

Sjetimo se Domovinskog rata kada su u predahu okršaja i uzbuna stotine mladih i starih na ratištu i u skloništima pisali pjesme i slali ih urednicima u medije kako bi izvorni glas patnje i bunta stigao do onih s kojima se dijelilo prkosnu nadu u slobodu! Izvorni glas dolazeće slobode osvajao se oružjem, ali njezin dolazak najavljivala je i pjesma nastala u samoj patnji i suočenju sa smrću.

Čitatelji i pjesnici nastoje otvoriti putove svijetu slobode i stoga je riječ važan medij spoznaje i prepoznavanja svijeta. Mogli bismo ustvrditi kako je poezija i danas zapravo jedina slobodna, čak i kada nastoji opisati tešku ili prijeteću zbilju.

Stoga su i pjesnici najčešće u samom središtu svijeta, kako bi nekom naizgled jednostavnom, ljekovitom pjesmom stigli do čitatelja kao glasnici radosti: stih pronalazi unutarnju strukturu svijeta i onda kada se naizgled odijeva u vanjski privid lakoće i blistavosti!

Pjesma ne otkriva samo ono što su u vlastitoj mladosti civilizacije otkrili stari Grci, stvorivši pjesme koje iskazuju štovanje svijetu koga su bogovi učinili „tako savršenim, da se čovjek mora diviti takvom skladu i ljepoti“.

pjesniciPjesma i pjesnik otkrivaju nam danas i drugu stranu nesporne savršenosti svijeta: ona je često skrivena tegobnim mukama svakidašnjeg preživljavanja, ratovima i strahom od propasti. Čitatelj je, kao i njegov pjesnik, dijelom svjedokom raspada negdašnje skladne slike svijeta, ali isto tako stvaranja neumorne matice znanstvenih i često začudnih inovacija i otkrića.

Sve to stvara osjećaj nade u buduće tehnološke novosti, ali istovremeno i strepnju od onoga što pjesnik i pjesma vide u nastajućem svijetu globalizacije, gdje uz značajne tehnološke novosti raste i strah od njihove zlosretne primjene.

Danas smo pred knjigom, našom knjigom pjesama, suočeni i s njenim tehnološkim inačicama: elektroničkom knjigom, kompjutorskim izborima, medijskom raznovrsnošću predstavljanja pjesničke riječi…

Pjesništvo se pokazuje sposobnim ostvarivati najsuptilnije vlastite ciljeve u različitim medijima! Ma koliko se pjesmi nudilo tek puko svjedočenje o „stvarnosti svijeta“, postaje vidljiva sve dramatičnija sposobnost stiha da svijetom iz koga nastaje osnaži svoje neuništive moći!

Pjesniku stvaralački eros pomaže u spoznaji izvora samih korijena svijeta, ali i njegove nastajuće i nestajuće cjelovitosti, stoga čitajući pjesnike jačamo i vlastitu izdržljivost !

Moramo podsjetiti kako pjesma nije tek puka evidencija „stvarnosne zbilje“, ona je na složeniji način, dapače vlastitim činom, spoznaja o okupljenosti svijeta, svijeta koji uvijek čezne biti i nešto veće i bolje.

Čitajući pjesnike otkrivamo kako pjesma zapravo crpi na neuništivom izvoru: stoga je čitanje pjesnika na neki način okupljanje i vlastite obnoviteljske energije. Današnji čitatelj knjiga mnogih pjesnika sudjeluje u stvaranju uvijek novog svijeta, svijeta novog dana koji se može izgovoriti i tako sačuvati njegovu istinu.

Ako čitamo pjesnike i pjesnikinje, ostaju li nam njihovi stihovi u pamćenju ili ne, oni postaju dio i naše vlastite spoznajne matrice. Dovoljno je i prisjećanje, prelistavanje knjige da bi nam pjesma ponudila snagu i učinila vidljivim put kojim idemo.

Stihom dostižemo slobodnu i prepoznatljivu zbilju!



2011. godine obilježavamo:

550 godina rođenja - Džore Držić
160 godina smrti - Stanko Vraz
150 godina smrti - Antun Mihanović
150 godina rođenja - August Harambašić
125 godina rođenja - Janko Polić Kamov
120 godina rođenja - Tin Ujević
100 godina rođenja - Marin Franičević
100 godina rođenja i 70 godina smrti - Ivo Kozarčanin
100 godina rođenja i 45 godina smrti - Grigor Vitez
60 godina smrti - Ljubo Weisner
40 godina smrti - Josip Pupačić
30 godina smrti - Miroslav Krleža
20 godina smrti - Zvane (Ivan) Črnja
70 godina rođenja i 20 godina smrti - Željko Sabol
10 godina smrti - Ivan Slamnig

Svijete, čitaju te pjesnici!
Stoga, čitajmo pjesnike.

Povezani članci

Who's Online

We have 181 guests and no members online