Ako trebaju brodovi, treba i brodogradnja

Zbog krize svjetske brodogradnje za očekivati bi bilo gašenje brodogradilišta diljem svijeta, no postoje sasvim suprotni slučajevi poput dogovora Južnokorejaca i Rusa prema kojem će se sagraditi brodogradilište u Rusiji na Dalekom istoku vrijedno 1,55 milijardi dolara.. piše dr. Ivica Tijardović o temi koju najbolje poznaje - brodogradnji - u Vjesniku... Tko god vidi našu obalu i more zaključit će da nam trebaju brodovi, ako ne za drugoga, onda barem za naše potrebe. A ako nam trebaju brodovi, onda nam treba i brodogradnja ...


KRIZA SVJETSKE BRODOGRADNJE


Ako trebaju brodovi, treba i brodogradnja

 
Zbog krize svjetske brodogradnje za očekivati bi bilo gašenje brodogradilišta diljem svijeta, no postoje sasvim suprotni slučajevi poput dogovora Južnokorejaca i Rusa prema kojem će se sagraditi brodogradilište u Rusiji na Dalekom istoku vrijedno 1,55 milijardi dolara
 
 
Piše: Ivica Tijardović
Doktor znanosti, doživotni član Vojno-pomorskog instituta SAD-a
Izvor: Vjesnik

 
 
Jeste li znali da je oko 600 brodova predviđenihIvica Tijardović za gradnju otkazano u svijetu od prošle godine kad je došlo do kolapsa svjetskog tržišta, što je manje od 10 posto od broja svih narudžbi novih brodova. Dvije trećine od toga broja pripalo je brodovima za rasute terete.
 
No koliko je zaista svjetska brodogradnja u krizi može posvjedočiti podatak brodogradilišta STX Europe, čija je vrijednost naručenih novih brodova pala s 9,8 milijardi dolara na ispod pet milijardi (54 broda).
 

Kina
 
Informacije radi, kinesko brodogradilište Yangzijiang Shipbuilding ima narudžbu vrijednu 5,8 milijardi dolara (134 broda), dok drugo kinesko brodogradilište Cosco Shipyard Group ima narudžbu vrijednu 6,3 milijardi dolara. Potrebno je pritom reći da će Kini trebati 60 milijardi dolara pomoći države u sljedeće četiri godine da stabiliziraju stanje u svojoj brodogradnji.
 
Manja brodogradilišta još egzistiraju, jer žive od prihoda od prije naručenih brodova, no mnoga će se zatvoriti sljedeće godine, za razliku od velikih koji imaju izgleda za preživjeti zbog državne pomoći.
 
I uz takvu nesigurnu budućnost jedno od najvećih kineskih državnih brodogradilišta CSSC, tj. Kineska državna brodograđevna korporacija, namjerava 2015. biti najveće brodogradilište svijeta, iako Kina ove godine ima višak brodograđevnog kapaciteta od 16 milijuna tona nosivosti.
 
Narudžba brodograđevne korporacije CSSC koja ima u vlasništvu 16 brodogradilišta je i dalje impresivna, jer iznosi 45 milijuna tona nosivosti s isporukom do 2012., a u ovoj kriznoj godini isporučit će 10 milijuna tona nosivosti novih brodova.

Kina je već prestigla Južnu Koreju i tako postala vodeća brodograđevna sila i po nosivosti naručenih brodova. U prvih devet mjeseci ove vrlo teške godine za cijelu brodograđevnu industriju Kinezi su ipak dobili 16,7 milijuna tona nosivosti u novim narudžbama, tj. oko 70 posto narudžbi cijelog svijeta pripalo je Kinezima, a preostalih 30 posto ostalom svijetu poput J. Koreje, Japana itd.
 
Mjesec dana kasnije Kina je imala oko 19 milijuna tona nosivosti naručenih brodova, a u istom razdoblju prošle godine, tj. u prvih deset mjeseci prošle godine, u Kini je bilo naručenih oko 57 milijuna tona nosivosti novih brodova. Dok je u rujnu 2009. u Kini naručeno 5,9 milijuna tona nosivosti, mjesec dana kasnije naručeno je samo 2,2 milijuna tona nosivosti novih brodova.
 

Južna Koreja
 
Koliko je Južna Koreja pogođena svjetskom krizom svjedoči podatak drugog najvećeg brodogradilišta u svijetu, brodogradilišta Daewoo Shipbuilding & Marine Engineering, koje je u razdoblju od siječnja do rujna ove godine dobilo novih narudžbi u vrijednosti od samo 750 milijuna dolara, što je tek 7,5 posto od planiranih 10 milijardi dolara za 2009. godinu.
 
No, Južna Koreja se ne predaje, pa je tako brodogradilište STX Offshore & Shipbuilding potvrdilo da će graditi osam vrlo velikih brodova za prijevoz željezne rude za svoju pomorsku podružnicu kompaniju STX Pan Ocean.
 
Brodovi od 400.000 tona nosivosti svaki plovit će 25 godina na relaciji Brazil - Kina prema ugovoru sklopljenom u rujnu ove godine s brazilskim proizvođačem željezne rude kompanijom Vale, koja već ima naručenih 29 brodova te vrste. Riječ je o ugovoru vrijednom pet milijardi dolara.
 

Da bi brodogradilište dobilo ugovor za gradnju spomenutih brodova, brodove će graditi po cijeni od oko 110 milijuna dolara svaki, što je znatno niža cijena u odnosu na cijene od prije svega nešto više od godine dana. Naime, da bi privukla brodovlasnike, neka su brodogradilišta spuštala cijene i do 40 posto.

Zanimljivo je pratiti cijene brodova kad se zna da je brazilska tvrtka Vale naručila 12 vrlo velikih brodova za prijevoz željezne rude sredinom 2008. u Kini za 140 milijuna dolara svaki, a godinu dana kasnije tvrtka Oman Shipping ugovorila je tu vrstu brodova u istom brodogradilištu za samo 120 milijuna dolara, da bi u listopadu ove godine Vale dobio ugovor za istu vrstu broda u južnokorejskom brodogradilištu Daewoo Shipbuilding za 115 milijuna dolara, tj. Brazilci su sklopili ugovor s južnokorejskim brodogradilištem vrijedan 460 milijuna dolara za gradnju četiriju divova od po 400.000 tona nosivosti, svaki za prijevoz željezne rude iz Brazila za Kinu.
 

Vijetnam
 
Ništa bolje nije ni u vijetnamskim brodogradilištima u kojima je otkazano 15,7 posto narudžbi, vrijednih 4,1 milijarde dolara (uglavnom brodovi za rasute terete i nešto kontejnerskih brodova), zbog kašnjenja u isporuci i financijskih problema naručitelja brodova.
 
Riječ je o mladoj brodogradnji koja je tek prije pet godine ozbiljnije zakoračila na svjetsko tržište. Od države je 20 vijetnamskih brodogradilišta dobilo 500 milijuna dolara pomoći da nastave s projektima, unatoč krizi.
 
Kolika je kriza svjetske brodogradnje potvrdit će činjenica da je u Vijetnamu moguće sagraditi handymax brod za rasute terete za samo 30 milijuna dolara, što je 17 milijuna manje u odnosu na prošlu godinu.
 

Njemačka
 
Financijski posrnula njemačka brodogradilišta Wadan u Wismaru i Warnemundeu ubuduće će graditi specijalne brodove za rusko tržište sad kad je njihov vlasnik Rus, sin bivšeg ruskog ministra za energiju.

Od 2400 djelatnika pred otkazom, na posao je vraćeno oko 950. Umjesto kontejnerskih brodova sad će graditi ledolomce, tankere, trajekte i brodove za naftnu industriju. Rusi su ta dva brodogradilišta dobili za 40 milijuna eura u kolovozu ove godine.
 

Rusija
 
Zbog krize svjetske brodogradnje, za očekivati bi bilo gašenje brodogradilišta diljem svijeta, no postoje sasvim suprotni slučajevi, poput dogovora Južnokorejaca (Daewoo Shipbuilding and Marine Engineering) i Rusa (United Shipbuilding Corp), prema kojem će se sagraditi brodogradilište u Rusiji na Dalekom istoku (Bolshoy Kamen) vrijedno 1,55 milijardi dolara.
 
U njemu će se graditi brodovi za prijevoz ukapljenog plina, brodovi za plovidbu polarnim područjem, brodovi za bušenje dna za potrebe naftne industrije i LNG plutajući terminali. Prvi brod se očekuje sagraditi 2012.
 

Italija
 
Da bi spasila talijansko brodogradilište Fincantieri, talijanska je vlada odlučila neizravno pomoći brodogradilištu putem talijanske kreditne banke s 1,5 milijardi eura. Zbog krize, to brodogradilište nije već više od dvije godine zabilježilo nijednu značajnu novu narudžbu, a prijeti mu otkazivanje dvaju putničkih brodova.
 
Prošle su godine talijanski brodograditelji isporučili brodova ukupne nosivosti od 684.000 tona, vrijednih oko 2,4 milijarde eura. Dok su 2007. imali 17 narudžbi velikih putničkih brodova, u 2008. samo tri, a u deset mjeseci ove godine niti jedan jedini brod.

Singapur
 
Mudri se ne odriču brodogradnje niti svega onog što je vezano za brodove, pa tako Sembcorp Marine iz Singapura povećava kapacitet svojih dokova s 1,9 milijuna tona nosivosti na 3,1 milijun, a švicarski brodovlasnik Allseas namjerava investirati 1,3 milijarde eura u jedan od najvećih brodova ikad građenih.
 
Riječ je o brodu za prijevoz naftnih platformi do pozicije s koje će se dotrajale platforme potopiti zauvijek u dubine oceana ili na kojoj će se postavljati nove naftne platforme.
 
Gradnja takvog broda, glomaznih dimenzija poput dužine od 382 metra i širine 117 metara s 52 metra širokim otvorom u trupu i s mogućnošću podizanja platformi od 48.000 tona, počet će sredinom sljedeće godine, najvjerojatnije u Kini ili Južnoj Koreji s isporukom krajem 2013. godine.
 

Hrvatska
 
Tko god vidi našu obalu i more zaključit će da nam trebaju brodovi, ako ne za drugoga, onda barem za naše potrebe.
 
A ako nam trebaju brodovi, onda nam treba i brodogradnja.

Povezani članci

Who's Online

We have 307 guests and no members online