DUGI RAT

Ljubav, Dalmacija, dična Poljička kneževina i more kao stalna inspiracija, ispreplelo se i u novoj pjesmi “Da san moru” klape Pasika iz Kostanja. Upravo snimljenoj pjesmi stihovima je dušu dao kostanjski pjesnik s kamena Ante Matijević, autori glazbe i aranžmana su Želimir Škarpona i Dalibor Musap. Ova muška klapa bilježi 15. obljetnicu pjevanja jer Kostanjci željni dobre pjesme okupili su se još 1998. godine, a ime klape objašnjava Ante Amulić: - Pasika je komadić škrte zemlje u kojoj najčešće raste loza, ponekad maslina ili smokva. Time smo željeli sačuvati dio našeg djetinjstva, ali i dio bogate kulturno-povijesne baštine našega kraja, Koštanja i Poljičke kneževine ...

KLAPE 'PASIKA' IZ KOSTANJA UZ 15. OBLJETNICU PJEVANJA

Čuvari pisme i Poljica

Piše: Ojdana Koharević / Slobodna Dalmacija
Izvor: Slobodna Dalmacija

Iza njih su brojni nastupi u zemlji, na pučkim feštama, obljetnicama, festivalima, a za njihove nastupe u inozemstvu uvijek se traži mjesto više. Kako bi sačuvali tradiciju i pjesmu, izdali su i prvi CD znakovitog naziva “Sačuvat ću pismu”, na kojem ima i pučkih napjeva i starih, zaboravljenih pjesama.

- Uživamo pjevajući sve klapske pjesme, ali želimo i dalje čuvati pučke, tradicionalne napjeve iz ovog našeg poljičkog kraja. Po reakcijama publike vidim da smo ih “takli” u dušu i to je nama najveće priznanje - kaže Amulić.

Neočekivanu popularnost doživjela je njihova pjesma “Oprosti, dušo” koja se često čuje na radiopostajama i društvenim mrežama. Za glazbu ovog klapskog hita zaslužan je Nikica Kalođera, stihove je napisao Ivica Krajač, a aranžman potpisuje maestro Jasminko Šetka.

Govoriti s Kostanjcima a ne spomenuti Dane Mile Gojsalić i soparnik, bilo bi nepravedno jer upravo su članovi Pasike s ostalim Kostanjcima i Kostanjkama prošlog tjedna priredili tu tradicionalnu manifestaciju.

- Mi Hrvati imamo prebogatu povijest, a naša Poljička kneževina posebno njeguje uspomenu na drevnu prošlost. Dani Mile Gojsalić je manifestacija za koju svi živimo, naš soparnik je nadaleko poznat i cijenjen, a evo i mi kroz pjesmu nastojimo u ovom brzom modernom svijetu sačuvati komadić prošlosti - kaže na kraju Amulić.

Do novog nastupa momci iz Pasike, poput predaka koji su u pasikama čuvali malo zemlje za lozu ili smokvu, čuvaju pismu, onu staru, za nove nastupe i nove generacije.