Večer s Tinom u petak u Dugom Ratu

Povodom obilježavanja godišnjice smrti velikog hrvatskog pjesnika Tina Ujevića, udruga "Tvornica" Dugi Rat priređuje poetsko-kazališnu večer koja će se održati u petak, 12.11.2021. s početkom u 19:30 h u dvorani nekadašnjeg kina "Dalmacija" u Dugom Ratu. U neposrednoj blizini nekadašnje gostionice ("Kadić") u koju je Tin rado svraćao, po svjedočenju starih dugoraćana (i pjesmama na pozadini računa nerjetko plaćao svoj bucun vina, kako kruži legenda o kojoj nešto više ispod), održati će se kazališna monodrama "Malena mjesta srca moga - Priča o Tinu Ujeviću" Gradskog kazališta "Mali Princ" Omiš. Monodramu posvećenu Tinu igra Marijan Grbavac Mirić. Redatelj je Petar Buljević.

Zanimljiva legenda o Tinu kruži među dugoraćanima. Tin je na svojim putešestvijama često svraćao i u Dugi Rat, poglavito u gostionicu obitelji Kadić nasuprot tvornice Le Dalmatienne, tada jedno od rjetkih mjesta u mistu gdje se moglo lijepo družiti, dobro jesti i popiti, a gdje je nerjetko račun plaćao, kako legenda kaže, stihovima. Umjesto "Ajde Ivane, zapiši me, platit ću kasnije..", Tin je, legenda kaže, na poleđini papirića računa ostavio Kadićima brojne svoje "brzopotezne" pjesme...
Eh da najmladi Ivan iz roda Kadića na tavanu stare obiteljske kuće među odbačenim starinama umjesto prastarog usisivača (kojeg sam lani dobio za rođendanski poklon) uspije pronaći neke javnosti još nepoznate Tinove pjesme, vrijedile bi one danas.. neprocijenivo! Ili da to preračunamo u omiljenu Tinovu "valutu", po sadašnjem "tečaju" hrvatske poezije vrijedilo bi to barenko nekoliko stolitarskih bačvi zlatnom medaljom i na ovoj Sabatini ovjenčanog vina iz Kadića vinograda! Eh, što ti je... inflacija...

KAZALIŠTE

MALENA MJESTA SRCA MOGA - priča o Tinu Ujeviću

U slutnji, u čežnji daljine, daljine,
U srcu, u dahu planine, planine.

Malena mjesta srca moga,
Spomenak Brača, Imotskoga.

I blijesak slavna šestopera,
I miris (miris) kalopera.

Tamo, tamo da putujem,
Tamo, tamo da tugujem.

Da čujem one stare basne,
Da mlijeko plave bajke sasnem.

Da više ne znam sebe sama,
Ni dima bola u maglama.

 

MALENA MJESTA SRCA MOGA - priča o Tinu Ujeviću
Marijan Grbavac Mirić u monodrami "Malena mjesta srca moga - Priča o Tinu Ujeviću"
 

Crtica o Tinu

Izvor: Dalmatinski portal

Tin Ujević je rođen 5. srpnja 1891. u Vrgorcu. Prva tri razreda osnovne škole polazio je u Imotskom, a ostatak u Makarskoj. U Splitu upisuje klasičnu gimnaziju i neko vrijeme boravi u bogoslovnom sjemeništu. Zatim odlazi u Zagreb na studij hrvatskog jezika i književnosti, klasične filologije i filozofije na Filozofskom fakultetu.

Tin je kao Matošev učenik pripadao buntovnom naraštaju  hrvatskih intelektualaca, a zbog svojih vatrenih govora i članaka nekoliko je mjeseci proveo i u zatvoru. U ranoj studentskoj fazi bio je pravaš, a zatim se okreće Beogradu i borbi za ujedinjenje južnoslavenskih naroda. 1913. odlazi u Pariz, a nakon šest godina se vraća u domovinu.

U Beogradu je boravio nekoliko puta, a 1925. je bio protjeran. Nakon progonstva, od 1929. godine nastupa njegova boemska faza kada prekida sve političke veze s Beogradom i potpuno se posvećuje pjesništvu. Ubojstvo hrvatskih zastupnika u Skupštini 1928. i šestojanuarska diktatura 1929. zasigurno su prethodile takvoj odluci.

tin ujević

Ovdje ćemo spomenuti njegovu plodnu splitsku godinu 1930., kada je u Jadranskoj pošti objavio oko 125 kritičkih tekstova, podlistaka i eseja. Tijekom boravka u Splitu objavio je dvije knjige eseja 'Ljudi na vratima gostionice' i 'Skalpel kaosa'.

Nakon uspostavljanja Nezavisne Države Hrvatske radio je neko vrijeme kao prevoditelj u Ministarstvu vanjskih poslova. Po završetku rata  komunistička vlast ga je potisnula iz javnog života i tek je 1954. godine objavljena njegova zbirka pjesama 'Žedan kamen na studencu', iako je za tisak bila pripremljena već 1945. godine.

Tin Ujević je umro u Zagrebu 12. studenog 1955. godine.

Većinu svojih književnih pogleda objavio je u esejima 'Oroz pred Endimionom' te 'Sumrak poezije'. Neke od najpoznatijih njegovih zbirki su: 'Lelek sebra', 'Kolajna', 'Auto na korzu', 'Ojađeno zvono', 'Skalpel kaosa', 'Ljudi za vratima gostionice' i 'Žedan kamen na studencu'.

Iako za života nije dobio nijednu književnu nagradu, danas se mnoge književne nagrade zovu njegovim imenom. O Tinu Ujeviću snimljeno je nekoliko filmova. Njegovim pjesničkim opusom bio je inspiriran Arsen Dedić, bard zagrebačke škole šansone (1938.-2015.).

Povezani članci

Who's Online

We have 153 guests and no members online