800-te obljetnica dolaska Franje Asiškog na hrvatsko tlo

800-te obljetnica dolaska Franje Asiškog na hrvatsko tlo

Povodom 800-te obljetnice od dolaska Franje Asiškog na hrvatsko tlo, u nedjelju je u Splitu održana velika procesija koja se kretala zapdanom obalom od crkve Svetog Frane pa do Sustipana. Tamo je održana Sveta misa koju je predvodio monsinjor Marin Barišić. Giovanni Francesco Bernardone ili sveti Frane Asiški, jedan od najznačajnijih likova u povijesti kršćanstva, ali i cjelokupne civilizacije, koji je promovirao skromnost, siromaštvo i jednostavnost kao vrhunsku vrlinu, bio je prije osam stotina godina u Dalmaciji ...

ZAŠTITNIK SIROMAŠNIH

SVETI FRANE ASIŠKI

Brodolom ga doveo u Dalmaciju, a pomogao mu bogati Trogiranin

Piše: Damir Šarac / Slobodna Dalmacija
Izvor: Slobodna Dalmacija, DalmacijaNews

800-te obljetnica dolaska Franje Asiškog na hrvatsko tlo

Već stoljećima Zadar, Trogir, Split, Dubrovnik, Krk i Kotor koji redom imaju franjevačke samostane iz prvih godina osnivanja reda, spominju se kao mjesto dolaska glasovitog sveca, no kako točno mjesto nije zapisano, Vijeće franjevačkih zajednica u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini odlučilo je da se upravo u Splitu danas, održi središnja proslava 800. obljetnice Franina dolaska na hrvatsko tlo. Jer fratri su zauvijek obilježili tkivo hrvatskog naroda u domovini i inozemstvu na vrlo intenzivan način.

A što se u stvari slavi? Svi biografi asiškog siromaška redom spominju kako je 1212. Frane na plovidbi brodom iz Ancone za Svetu zemlju bio u neveri bačen na istočnu jadransku obalu – zemlju Slavena, odnosno Dalmaciju – ne preciziravši u kojem je točno mjestu bio.

800-te obljetnica dolaska Franje Asiškog na hrvatsko tlo

No činjenica je da u dalmatinske gradove nakon toga posjeta redom dolaze fratri i otvaraju samostane, najprije u Trogiru 1214., a zatim u Splitu, Zadru, Dubrovniku, Šibeniku, Kotoru, neki i za Franina života... A tada nastaju i legende o osnivačevu posjetu.

Prigodom velikog jubileja, fra Nikola Mate Roščić u knjizi “Sv. Frane brodolomac” sabrao je izvještaje biografa i legende, te rekonstruirao najlogičniju priču iz davnine.


Teška nevera

- Frane i brat Bernard u listopadu kreću iz Jakina – Ancone u Svetu zemlju nošeni željom za širenje Kristova nauka i mučeništvom. Trebali su slijediti uobičajeni morski put istočnom stranom Jadrana, uzduž hrvatske obale i otoka, zatim niz Albaniju i Grčku do Krete, pa prema Cipru do luke Akon, koju su na obali Svete zemlje držali križari.

Nije nam poznat tip broda, možda je riječ o kakvoj galiji, tartani, sageni, macilijani, opremljenoj jedrima i veslima, a putovanje je u najboljim vremenskim uvjetima trebalo trajati oko mjesec i pol dana – smatra fra Nikola, dodajući kako ih je nakon isplovljavanja snašla teška nevera, otprilike negdje na potezu ispod kornatskih otoka u pravcu Hvara i Visa.

800-te obljetnica dolaska Franje Asiškog na hrvatsko tlo

Lađa je doživjela brodolom, ali nije se nasukala ni potopila, najvjerojatnije joj je bio polomljen jarbol i iskidana jedra, te se nekako dohvatila obale.

Južne struje nosile su ih prema Splitu, tada značajnoj luci, iz koje će pet godina kasnije isploviti pet tisuća križara za peti rat za Svetu zemlju, a zatim je otegljen u Trogir koji je imao sporazume o suradnji s Anconom.

Kako nije bilo broda za povratak, Frane se zadržao na našoj obali kratko vrijeme. Na koncu je trebao krenuti brodom, ali nije imao novca, pa se kriomice ukrcao kao slijepi putnik i sakrio među konje. Biografi bilježe kako ga je do broda dopratio neki građanin i donio mu torbu s hranom.


Splitsko ‘prvorođenče’

- Po mojem sudu bio je to Desa Lučić (Lukin), bogati građanin s posjedima u Trogiru i Splitu. Desa i njegova žena Stana koji nisu imali djece, ostali su zadivljeni njegovom osobnošću i svjedočanstvom svetog čovjeka. Ugostio ga je i obećao mu svesrdnu pomoć.

Nepune dvije godine nakon toga, 1214. godine, u Trogir stižu prvi franjevci izvan Italije, a Desa im podiže na svom imanju prvo boravište i crkvu Gospe od Anđela, te im oporukom ostavlja svu imovinu – zaključuje fra Nikola.

800-te obljetnica dolaska Franje Asiškog na hrvatsko tlo

Splitska legenda također je prastara, a potvrda je i gradnja samostana fratara pokraj crkve svetog Feliksa na Matejuški, čija je prisutnost u gradu zapisana prvi put 1237., pa je vjerojatno da su došli i prije toga.

To prije što je splitski samostan bio i prvo sjedište fratarskog provincijala, a u dovratniku samostana je latinski natpis: “Frane, ovdje opstoji tvoj red Male braće, ovdje čuvaš i hraniš svoje prvorođenče”, što bi značilo da je najstariji samostan upravo taj.

Toma Arhiđakon susreo je svetoga Franu dok je studirao u Bologni 1222. i bio oduševljen njime. Zadarska tradicija govori da su ga fratri naselili 1236., dubrovačka spominje 1230. godinu, a šibenska 1221. godinu.


Odijevao se u vreću i služio gubavce

Sveti Frane Asiški (1181.–1226.), pravim imenom Giovanni Francesco Bernardone, bio je sin bogatog trgovca iz Assisija i francuske plemkinje, po čemu je i dobio ime “Francuzić”.

U mladosti je vodio bezbrižan, bonvivanski život i maštao o viteškoj karijeri, u ratu svoga grada s Peruggiom je zarobljen, a nakon razmjene se teško razbolio.

Tijekom bolesti je doživio duboke psihološke promjene, koje nalaze svoj izraz u novom viđenju religioznosti.

Povlači se u samoću i prirodu, druži se sa siromasima i, odjeven u vreću opasanu konopcem, služi prezrene gubavce.
Sugrađani su ga ispočetka smatrali čudakom, pa i luđakom, pred cijelim gradom odriče se očeva bogatstva, ali njegovo propovijedanje o apsolutnom evanđeoskom siromaštvu u doba velikih klasno-ekonomskih razlika u feudalnom društvu nalazi pristaše među narodom i siromašnim slojevima građanstva, pa se broj njegovih sljedbenika širi poput požara, najprije u Italiji, a zatim po cijeloj Europi.

Od pape 1209. godine dobiva potvrdu pravila i nastaje red manje braće, a 1212. s Klarom Skifi osniva i ženski red, klarise.

Frane je na svom tijelu dobio Kristove rane, priredio je prve jaslice, misionario, bio protivnik bogatstva, zanosno propovijedao o ljubavi prema prirodi, pa je i zaštitnik ekologa, imao je mistična iskustva, dar propovijedanja i mirenja zavađenih strana, a iz poniznosti je ostao đakon.

Samo dvije godine nakon smrti proglašen je svecem, a redovnici i redovnice koji slijede njegov put najrašireniji su redovi Katoličke crkve.

800-te obljetnica dolaska Franje Asiškog na hrvatsko tlo

Povezani članci

Who's Online

We have 473 guests and no members online