Predstavljena monografija 'Nima vaki tesamenta'

U četvrtak, 16. srpnja održana je uvertira u zbivanja na 54. Festivalu dalmatinskih klapa Omiš 2020. U jedinstvenom ambijentu Svetišta svetog Leopolda Bogdana Mandića u Zakučcu održano je predstavljanje monografije autorice Herci Ganza: Nima vaki testamenta - biografija Ljube Stipišića Delmate. Knjigu su predstavili ravnatelj Zaklade Delmata Ivan Pehar, recenzent Vlado Sunko, klapski pjevač Mirko Barišić i sama autorica. Na početku predstavljanja prisutnima se obratio gradonačelnik Grada Omiša Ivo Tomasović. Program je upotpunila klapa Vinčace iz Novog Vinodolskog, a prikazan je i ulomak iz dokumentarnog filma Matka Petrića o Ljubi Stipišiću Delmati. Među brojnim prisutnima promociji je prisustvovala i Nataša Stipišić, supruga pok. maestra. Moderator večeri bio je ravnatelj FDK Omiš Mijo Stanić. U nadahnutom izlaganju autorica knjige Herci Ganza rekla je i sljedeće: "Biografija Nima vaki testamenta stvarana je čistog srca i s iskrenom namjerom da bude dostojna barba Ljubinog djela, njegovog kozmopolitskog duha, njegove životne energije i neosporne karizme". Svi koji su zainteresirani ovo vrijedno djelo mogu kupiti u suvenirnici FDK na adresi Petra Preradovića 6 u Omišu.
U nastavku članka pročitajte ulomke iz govora Herci Ganza s predstavljanja monografije ...

NIMA VAKI TESTAMENTA

Izvor: FDK.hr

Postoji li svestraniji? Postoji li kompleksniji? Postoji li produktivniji umjetnik na ovim prostorima?

Postoji li osoba koja reprezentativnije utjelovljuje baštinske vrijednosti taložene stoljećima i očuvane požrtvovnošću koja za mene predstavlja najviši oblik domoljublja?

Postoji li renesansnije i karizmatičnije biće koje je notama, riječju, kistom i ljubavlju tisućljetnom rodu Delmatskom dalo prepoznatljiviji imidž, uglazbilo nove identifikacijske isprave koje će joj osigurati očuvanje identiteta unutar hrvatskih i europskih granica za budućnost?

Nakon godinu i po dana neprekidnog i intenzivnog „druženja“ s Ljubom, osluškujući njegove klapske klasike i mise od Lepanta do Uskrsnuća; vizualizirajući žive slike Postaja križnih puka našega koje bjehu lajtmotiv ne samo njegovog stvaranja već i življenja; probijajući se kroz teško prohodnu hermetičku poeziju; nadahnjujući se njegovim arhaizmima koji su svojevrsni dalmatinski esperanto iznikao iz raspucale crljenice; otkrivajući u njegovim crtežima i slikama odraz njegovih životnih zrenja i emotivnih vrenja, ja mogu samo jedno bez dvojbi ustvrditi:

NIMA VAKI TESTAMENTA!

Uopće se ne čudim skeptičnosti mnogih koji su, dobro poznajući ovog genija, otvoreno sumnjali u mogućnost sveobuhvatnosti Ljubine svestranosti i slojevitosti, u vjerodostojno opisivanje tog čudesno bogatog životopisa koji vrvi ne samo djelima, nego i ljudima, i mjestima, i vjerom i emocijama, i usponima i padovima, i trudima i razočarenjima. Ponosna sam i sretna što smo se okupili ovdje kako bismo ovaj testament čovika koji nije bija rojen ić niz dlaku kripeć savist moćneg svita zajedno učinili valjanim na putu u svevremenost – tamo gdje mu je mjesto!

Ljubini prijatelji i poštovatelji, fala van ča smo se okupili na ovom nadahnjujućem mistu kako bismo još jednom odali počast čoviku koji nas je svih zadužija, bez kojega povist ovog našeg podneblja, umjetnička ali i etnološka i etička karta našeg plemenitog patriotizma ne bi imala ucrtane tako jasne kote; sigurna bitva koja nas veže čvrsto za vale i kale didovine.

Omiški Festival Ljubino je dite!

Uz Omišane Franu Frankovića i Rina Franceschija davne 1967., a posredstvom Lea Pivčevića, upravo ga je Ljubo Stipišić vizionarski kreirao, udarivši mu temelje baštinske autohtonosti i etnomuzikološkog dostojanstva na kojima je revitalizirana tada izumiruća dalmatinska pjesma doživjela neslućenu renesansu i ovjenčala se u konačnici UNESCO-ovom lentom.

I baš kao šta svaki roditelj u svom odnosu s ditetom ima uspone i padove, predivne trenutke i krizne godine, tako su se čača Ljubo i sin Festival pazili, volili, svađali, mirili, rastajali, sastajali, i zajedno starili… do kraja Ljubinog života. Sin je nadživija čaču, baš ka' šta bi svaki roditelj poželija da ga dite nadživi i svojon slavon nastavi ostvarivati čačine snove.

I izbor ovog predivnog ambijenta svetišta uz kanjon Cetine nije slučajan!
Pročitat ću vam izvadak iz knjige koji će vam otkriti Ljubine spone sa svetim Leopoldom Bogdanom Mandićem, franjevcem kapucinom, porijeklom iz Zakučca koji je svojim životom svjedočio Božje milosrđe i ljubav, promičući jedinstvo kršćana u jednoj Kristovoj Crkvi: „Ljubo je bio zavjetnik sv. Leopoldu Mandiću koji mu je bio prisutan u mislima i srcu svakoga dana, svakoga trenutka te u svakoj njegovoj aktivnosti.

Njegove sličice držao je posvuda – na klaviru, pokraj kreveta, njima je označavao mjesto u knjizi dokle je stigao s čitanjem. Donekle je i nalikovao tom sitnom, krhkom, ali tako moćnom i postojanom svecu kojemu se boležljivi Ljubo redovito obraćao ufajući se u njegove riječi: „Imajte vjeru! Bog je lijek i liječnik!“  

I nerijetko je zapisivao svoje molitve nadahnute njegovim uzoritim životom. Ljubo je uvijek na umu imao misli svojega sveca zaštitnika: „Čudim se svakog časa kako čovjek može staviti na kocku spas svoje duše zbog sasvim ništavnih i prolaznih razloga.“

Zato smo tu danas, na ovom posvećenom mjestu za koje sam sigurna da bi bio i Ljubin izbor, baš kao i prije 15 godina kad se odlučio da Gradski zbor Brodosplit pod ravnanjem maestra Vlade Sunka u istom ozračju izvede njegov oratorij Uskrsnuće.

Biografija NIMA VAKI TESTAMENTA stvarana je čistog srca i s iskrenom namjerom da bude dostojna barba Ljubinog djela, njegovog kozmopolitskog duha, njegove životne energije i neosporne karizme. Ako smo to moji suradnici i ja postigli, onda je sav trud imao smisla, a vi ste ti koji ćete čitajući ovu knjigu, oživljavajući vlastita sjećanja, čuvati spomen na jedinstvenog, svestranog genija koji je promijenio, preusmjerio povijest Omiša, a koji ga je prošle godine proglasio počasnim građaninom.

Zahvaljujem svima koji su tome doprinijeli u nadi da je došlo vrime da se poklonimo veličinama koje su nas ugravirale u vlastiti identitet i dale mu prepoznatljiv timbar!

Povezani članci

Who's Online

We have 149 guests and no members online