Hrvatska: Pet regija i stotinjak gradova i općina?
- Details
- Rubrika: Iz Medija
- Datum: 15 Prosinac 2009
- Čitanja: 3684
Svaki grad i općina u Hrvatskoj, a ukupno ih je 556, imaju neku zajedničku priču, priču u kojoj stranački šefovi moraju zbrinjavati svoje stranačke aktiviste, moraju osigurati posao svojim stranačkim sponzorima i moraju raditi što im kaže stranačka centrala. Stanovnici nisu tu da izražavaju svoje želje nego da financiraju ispunjavanje nečijih želja i ambicija. Većina gradova i općina u Hrvatskoj ne postoji zato da bi organizirali i unaprijedili život na svom području, nego da bi osigurali čvrstu izbornu bazu za dobivanje sljedećih izbora. Ti sljedeći izbori vjerojatno su i glavni razlog zašto je premijerka Jadranka Kosor reterirala u raspravi o reformi lokalne uprave. Slaže se ona s ekonomistima da imamo previše nepotrebnih općina, gradova i županija, previše načelnika, dogradonačelnika, vijećnika, službenika i svih ostalih koji rade u tim lokalnim jedinicama, da taj broj treba bitno smanjiti jer je kriza i nema novca za sve, ali nikako prije sljedećih lokalnih izbora! Političari su rekli: može, ali ne diraj moje! A svi su nečiji..., pišu Branka Stipić i Adriano Milovan u Jutarnjem Listu ...
BOGATSTVO REGIJA
Deset milijardi uštede ako ukinemo jedanaest i ostavimo samo pet županija
Premijerka se slaže sa stručnjacima, ali se boji da je cijena gubitak vlasti. Reformu zato želi odgoditi do sljedećih lokalnih izbora
Piše: Branka Stipić, Adriano Milovan / Jutarnji List
Izvor: Jutarnji List
Taj će stav hrvatske građane koštati milijune kuna kad će opet birati sve te, i potrebne i nepotrebne, gradonačelnike, načelnike, vijećnike... a u međuvremenu će uzdržavanje svih tih općina, gradova, županija i službenika koštati milijarde kuna.
Kada bi Hrvatska “srezala” broj županija, gradova i općina, društvo bi moglo uštedjeti 10 milijardi kuna, tvrdi ekonomist Ante Babić.
“Novi teritorijalni ustroj zemlje trebao bi se temeljiti na pet regija i stotinjak gradova i općina. Svaka bi regija imala najmanje 800.000 stanovnika, što je minimum za povlačenje novca iz EU-fondova”, kaže Babić.
Prema njegovom mišljenju, nove regije ili megažupanije, formirale bi se oko vodećih regionalnih središta - Zagreba, Varaždina, Osijeka, Rijeke i Splita. Istra, Primorje, Gorski kotar i Lika činile bi, pak, zasebnu regiju.
