A čija je Dioklecijanova palača?

diolecijanovi podrumiJeli to normalno i izgleda li da zaista sve mora biti konkurentno na tržištu? Apsurdno nametanje liberalnog kapitalizma u državi koja za to nije bila (ili nije još uvijek) spremna znači pogodovanje pojedincima koji vladaju tržištem kapitala. Ili prosječnim rječnikom rečeno: punjene privatnih džepova. Prosječnom građaninu države sve se više nameće po "normalno" da sve moram imati svoju cijenu, u toj mjeri da više ne prepoznajemo što jest, a što nije na prodaju, što je javno dobro, a što privatno. Grad Split posljednjih godina zoran je primjer toga ...

 JAVNO VS. PRIVATNO

A čija je Dioklecijanova palača?

Piše: Maja Miliša / H-alter
Izvor: H-alter

Ne, nije ovdje riječ o sveprisutnom gradonačelniku/privatniku jer on njemu se dovoljno pisalo. Ovdje se želim osvrnuti na one koji izvršavajući službu zaštite javnog dobra, sve više pogoduju privatnom dobru.Grad Split je mediteranski grad ili je to nekoć bio, s kontinuitetom života od antike do danas- preko 1700 godina.

Iznimnu svjetsku važnost njegovih spomenika od Dioklecijanove palače, srednjovjekovnih i renesansnih palača koje su srasle s antičkim građevinama, malih uskih ulica koje žive punim plućima (ili bi barem trebale) i izvan turističke sezone prepoznao je UNESCO i dodijelio je 1979. splitskoj starog gradskoj jezgri status zaštićenog spomenika.

Status UNESCO-ovog spomenika, osim što budi ponos da je i svjetska organizacija prepoznala našu kulturnu baštinu, donosi sa sobom i odgovornost prema istoj. Naime, UNESCO daje status zaštićenog kulturnog dobara samo onim spomenicima koji "žive" i danas, u kojem se kontinuitet života nije prekinuo.

splitske kale

E, sad se tu javlja problem. Kako ostvariti razvoj lokalne zajednice unutar zaštićenog spomenika- unutar stare gradske jezgre Splita i prilagoditi se sve većim potrebama kulturnog turizma, a da se ne naruši sama bit spomenika?

Službe zadužene za čuvanje kulturnog dobra vide rješenje ovog problema u podređivanju uslužnoj djelatnosti, koja potpuno zanemaruje lokalnu zajednicu i stavlja sve u svrhu razvoja turizma.

U takvoj strategiji, službama zaštite lokani stanovnici smetaju, narušavaju izgled spomenika. Bilo bi nehumano otvoreno zagovarati preseljenje svih stanovnika unutar stare gradske jezgre, zar ne?

Ali ako se tim "lokalcima" trgovine pretvore u restorane, knjižnice u kafiće, vrtići u suvenirnice, škole u hostele, tada ce prije ili kasnije sami otići, zar ne?

U predloženom Planu upravljanja starom gradsko jezgrom Splita, koji bi trebao uskoro na glasanje u Gradsko vijeće, više nego je očito da će Dioklecijanova palača i šira gradska jezgra služiti samo kao kulisa brojnim japanskim, američkim i inim fotografijama.

Službe za zaštite spomenika u Splitu kao da zaboravljaju činjenicu da nije lokalne zajednice spomenika danas ne bi ni bilo - zub vremena učinio bi svoje. Kontinuitet života i zadržavanje funkcije spomenika jest njegova bit.

Spomenike koji se ne mogu podrediti turističkoj ponudi grada, gradska uprava i službe za zaštitu spomenika elegantno ih predaju u ruke privatnika. Kao da time sebe rješavaju "tereta". Slučaj bastiona Contarini, kojeg su zajedno s gradskim bedemima podigli Splićani javnim radovima u 16. i 17. st., jasan je primjer prodaje nekoć javnog dobra. Da, nekoć, jer trenutni vlasnik bastiona je tvrtka Dalkoning d. o. o. koja ima opasne planove.

Prema idejnom arhitektonskom rješenju, na mjestu spomenika planira se izgraditi....e sad, pazite ovo... šoping centar s pripadajućim stambeno-poslovnim kompleksom.

Naravno, arhitekti "imaju pravo sanjati", ali pri tome zanemaruju činjenicu da se ipak radi o kulturnom zaštićenom UNESCO-vom spomeniku, jer na mjestu bastiona vide zgradu - staklenu kocku.

Ma nije li to sjajno! U mediteranskom gradu gdje sunce preko ljeta upeče, još jedna staklena kocka.

Ako ste ikada prošetali ispred Zare u Marmontovoj preko ljeta, onda znate o čemu govorim. Staklo reflektira sunce na ulicu i ne može proći vrhom Maromotove bez naočala s dobrom UV zaštitom ili ovećim šeširom. Valjda su sad staklene kocke modre - što ja znam - možda zaista ne razumijem tu modernu arhitekturu mediteranskih gradova.

splitske kale

No, po dobrom starom običaju od idejnog rješenja arhitekata i realizacije postoje preinake, koje je sam investitor napravio.

Priča se da je idejno rješenje promijenjeno. Priča se da će ulica između bastiona i Đardina, koja je sada pješačka zona, postati prometna, odnosno da se će se graditi rampa za podzemnu garažu (zvuči li vam poznato?!). Priča se da je UNESCO zabranio gradnju s prijetnjom skidanja zaštite nad čitavom starom gradskom jezgrom Splita. Priča se da radovi ipak idu dalje.

Priča se... svašta, jer na svaki upit gradske službe šute i čitava situacija oko bastiona Contarini ogrnuta je velom tajne. Zašto?

Imaju li pravo građani Splita znati što se događa s kulturnom baštinom koja bi trebala biti javno dobro i pripadati svima nama, nama građanima Splita?

Dio bedema je odobrenjem istih onih služni kojih ga trebaju čuvati srušen, po izlikom da nije "originalan". Tom logikom se može srušiti i cijela Dioklecijanova palaču uklanjajući "ne originalne" dijelove.

Možda zaista Grad Split ne želi UNESCO-vu zaštitu, ali kome ona smeta?

Na referendumu u Dresdenu 2005. građani su svjesno glasali za izgradnju mosta peko rijeke Elbe da bi rasteretili prometnu gužvu, iako su znali da će time biti izbrisani s UNESCO-ve liste zaštićenih spomenika.No, Split nije Dresden, šoping centar i stambeno-poslovni kompleks u rukama privatnika nije od vitalne važnosti grada. Uostalom, zašto ne bi i mi na referendum?

Gdje su i što rade gradske službe za zaštitu spomenika u Splitu? Ne znamo što rade, jer kako vidimo čak i ne skidaju uvredljive grafite sa zidova koji stoje još od Splitskog pridea!

split - spoj starog i novog

Kulturna baština nije i ne može biti u rukama privatnika. Kulturna baština nije samo nijemi spomenik graditeljstvu, već je sjećanje na povijesno razdoblje i ljude koji su ih izgradili, sjećanje na kulturu življenja i tradiciju koju baštinimo i samim time je javno dobro i trebamo je obraniti.

Povezani članci

Who's Online

We have 141 guests and no members online