Poljički soparnik službeno zaštićen certifikatom o zemljopisnom podrijetlu

Poljički soparnikLjubitelji poljičkoga soparnika napokon su dočekali svoj dan. Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnoga razvoja tu je drevnu deliciji, i to kao prvu u Hrvatskoj, službeno zaštitilo oznakom zemljopisnog podrijetla. Za soparnikom slijede meso zagorskoga purana i lički krumpir te više nitko! Popis nije konačan, no to ne znači da je na njega lako doći. Trud kojega su uložili članovi Društva Poljičana 'Sveti Jure' Priko kako bi izvorno jelo svoga kraja dostojno predstavili i zaštitili najbolje o tome svjedoči... Poljički soparnik može se proizvoditi samo na području Poljica, a naziv, kao i njegovi sastojci, zaštićeni su. Konkretno, ukoliko netko u Istri napravi identičnu vrstu jela to može biti bilo što, ali se ne smije zvati poljički soparnik ...

ZA SOPARNIK TREBA - DOZVOLA

Poljički soparnik službeno zaštićen certifikatom o zemljopisnom podrijetlu

Poljički soparnik

Piše: Vinko Vuković / Slobodna Dalmacija
Izvor: Slobodna Dalmacija

- Dobivanje ove oznake kruna je našeg četverogodišnjeg rada. U suradnji s Ministarstvom poljoprivrede te uz pomoć sponzora uspjeli smo doći do cilja, pri čemu to nije bio nimalo jeftin put jer smo, kako bismo zaštitili naš soparnik, potrošili oko 500.000 kuna. No, nije nam žao jer smo ovom jelu slavne prošlosti osigurali možda još slavniju budućnost - kaže nam Veliki knez Ivan Rodić, predstavnik 21 katuna negdašnje Poljičke republike.

Što točno certifikat o zemljopisnom podrijetlu znači, objasnila nam je Edita Volar Pantić, načelnica Sektora za označavanje i kakvoću hrane u Upravi za sigurnost i kakvoću hrane Ministarstva poljoprivrede. Funkcija je možda komplicirana, ali je objašnjenje jednostavno.

- Poljički soparnik može se proizvoditi samo na području Poljica, a naziv, kao i njegovi sastojci, zaštićeni su. Konkretno, ukoliko netko u Istri napravi identičnu vrstu jela to može biti bilo što, ali se ne smije zvati poljički soparnik. Isto tako, ukoliko netko u Poljicima radi ovo jelo po drugačijoj recepturi, također neće imati pravo nazvati ga poljičkim soparnikom. Govorimo, naravno, o proizvodima koji bi bili namijenjeni prodaji - veli Edita Volar Pantić.

Što se sive zone tiče, odnosno prodavača soparnika po hrvatskim pazarima i pijacama, tu će, tvrdi naša sugovornica, ubuduće uredovati inspekcije te bi stoga najbolje bilo da svi zainteresirani proizvođači ovog nekoć sirotinjskog jela što prije podnesu zahtjev za prijam u registar ovlaštenih pekača soparnika.

Poljički soparnik

- Trenutačno imamo nekoliko registriranih proizvođača izvornog soparnika, no uopće ne sumnjam kako će, nakon dobivanja ovog certifikata, njihov broj porasti - ističe Edita Volar Pantić dodajući kako je ovo bio preduvjet za početak putovanja poljičkoga soparnika među europske namirnice zaštićenog zemljopisnog podrijetla kojih u Europskoj uniji trenutačno ima tek nešto više od tisuću.

Poljički soparnik

Za kraj ćemo riječ još jednom dati Velikome knezu Ivanu Rodiću:

- Soparnik je jelo od jednostavnih sirovina kojima je obilovao krševiti poljički kraj. Od malo namirnica naše su majke i bake naučile pripravljati iznimno ukusno, a posno jelo koje, svjedoci smo, danas postaje stvar prestiža, svatko ga želi imati na svom svečarskom stolu.

Poljički soparnik

S dobivanjem ove oznake ne namjeravamno stati, poljički soparnik upoznala je i zavoljela Hrvatska, a upoznat će ga zavoljeti i cijela Europa!


O Poljičkom soparniku

Poljički soparnikPoljički soparnik (zeljanik ili uljenjak) prehrambeni je proizvod od razvaljenog tijesta ispečenog na užarenom kominu u žeravi s lugom, a sastoji se od mekog pšeničnog brašna, blitve, crvenoga luka (kapule), maslinova i suncokretova ulja (omjer 1:1), češnjaka, soli i vode. Okruglog je oblika, promjera od 90 do 110 centimetara, a reže se na romboidne komade (pašajice) i okrajke.

Za pripravu soparnika potrebni su otvoreno ognjište (komin), pripadajući tradicionalni alat (ožeg, lopatica, sirkova metlica), drva od vinove loze ili bjelogorice (zeleni bor, čempres ili smrič su strogo zabranjeni zbog smole), dvije okrugle drvene ploče (sinije), valjak za tijesto, naprava za gnječenje luka i zdjela za blitvu.

Blitva se pak mora ubrati dan prije pečenja, a potom se opere, odstrani peteljka, izreže te stavi u rešeto ili prostre na pamučnu krpu da se preko noći ocijedi. Prije pečenja vatra se loži otprilike 50-60 minuta. Samo pečenje traje maksimalno 20 minuta, pri čemu je potrebno čačkalicom sa strane probušiti soparnik da se oslobodi nakupljena para.

Ispečeni soparnik se ispraši krpom, pospe češnjakom te zalije maslinovim uljem koje se potom čistim dlanom dobro razmaže po cijeloj površini.


Proizvođači će morati dokazati izvornost poljičkoga soparnika

Kako bi dokazali izvornost poljičkoga soparnika budući proizvođači morat će imati dokumentaciju koja, među ostalim, sadrži podatke o proizvođaču, popis dobavljača sirovina, datum pečenja soparnika i osobe koja ga je pekla te popis i količinu utrošenih sirovina.

Festival soparnika u Dugom Ratu

Naravno, kazni za neposjedovanje ove specifikacije neće biti, ali će takvi trgovci morati soparniku promijeniti ime, recimo u pizza s blitvom.


Oznake izvornosti

Uz oznake zemljopisnog podrijetla, dodijeljene su i oznake izvornosti, a dobili su ih varaždinsko zelje te istarski pršut, dok je dalmatinsko maslinovo ulje za sada na čekanju jer je na zahtjev za registraciju, kojega je podnijela Zajednica udruga maslinara i uljara Hrvatske iz Žrnovnice, podnesen prigovor.

Fešta soparnika u Dugom Ratu

Povezani članci

Who's Online

We have 148 guests and no members online