Osvrti: Inozemni dug Hrvatske

S.O.S.Nisam imao namjeru pisati o problemima Hrvatske, jer sam se u potpunosti posvetio profesiji i znanosti s kojom se bavim, no obzirom na činjenicu da je vanjski dug Hrvatske postao zastrašujući, zabrinutost za zemlju iz koje potječem je potpuno opravdana, i nije mi sve jedno što će biti s njom. Ta je zabrinutost utoliko veća što sam više nego dobro upoznat sa brojnim promašajima u dvijema privrednim granama, pomorstvu i brodogradnji, tj. općenito u gospodarstvu. A kad još pogledam neuspješnost znanstvenog i obrazovanog sustava Hrvatske u kojemu sam proveo više od deset godina, onda smatram svojom dužnošću upozoravati javnost na probleme i promašaje, te ponuditi rješenja ...

IVICA TIJARDOVIĆ

Inozemni dug Hrvatske

Piše: Dr.sc. Ivica Tijardović
Izvor: Glas Koncila

Hrvatska ima karakterne, učene i sposobne ljude, koji kad bi bili na položaju, gledali bi prvenstveno društvenu korist, a ne osobnu. Teško je povjerovati da takvi ljudi zaista postoje, kad u društvu dominiraju sve one karakteristike koje s poštenjem i sposobnošću nemaju ništa zajedničkog.

Kad bi mediji više isticali pozitivne karakteristike društva i pojedinaca, vjerojatno bi građani shvatili da ipak takvi ljudi postoje i da ljudi nisu svi isti.

Konop 
Brodogradnja

Uzmimo na primjer brodogradnju. Mislim da su naše šanse za uspjeh u brodogradnji minimalne, jer se u zadnjih trinaest godina nije ništa pametno učinilo za unapređenje brodogradnje.

Inače, 90% svih trgovačkih brodova sagradi Azija. Možda je zaista izlaz u privatizaciji, ali kako su gotovo sve naše privatizacije završile neslavno, nisam siguran da neće i ova.

Kako bismo riješili probleme brodogradnje, moramo imati podatke o tome što se doista događalo u brodogradilištima u posljednjih petnaestak godina.

Bojim se da prava snimka stanja ne postoji. Potrebno je točno utvrditi kojim je smjerom išao novac dodijeljen brodogradilištima. Sve dok se to ne utvrdi, neće biti ni uspješne privatizacije.


Borba za provizije

Naime, dok mi razmišljamo od koga ćemo dobiti bolju proviziju, pa onda kupiti, na primjer boju, Belgijanci su plasirali na tržište Ecospeed premaz za trup broda koji će smanjiti koroziju, povećati brzinu broda, a očekuje se da će premaz trajati 25 godina, uz garanciju od 10 godina. Premaz je potpuno neškodljiv i ne zagađuje okolicu.

Kako bi dokazali sve spomenuto, dva Exmar sister broda se koriste kako bi se usporedili rezultati, brod Courcheville s ecospeed premazom i brod Chaconia s tradicionalnom antifouling bojom.

Ako ni ovo nije jasno onda ću spomenuti slučaj Indonezije, gdje su političari optuženi da su dozvolili prodaju dvaju tankera kompanije Pertamina kompaniji Frontline za 184 milijuna dolara, a stvarna vrijednost brodova je bila između 204 i 240 milijuna dolara. Direktor Pertamina tvrdi kako je sve regularno i da država nije oštećena za 20 ili više milijuna dolara.


Hrvatski izborni fenomen

Hrvatski fenomen je taj što narod vidi da društvo ima ozbiljnih problema, ali kad treba izići na izbore onda će oni dati glas upravo onima koji su dokazali ili koji godinama dokazuju da njihove probleme ne mogu riješiti.

Na pitanje zašto je to tako odgovori se mogu dobiti kroz istraživanja u medicini, sociologiji, povijesti, itd. Izabrani vrlo brzo postaju svjesni kako probleme naroda i države ne mogu riješiti, te stoga riješavaju svoje probleme, a dug države raste.

Koliko možemo još ovako ne znam, ali vjerojatno ne dugo, i bojim se da bi promjene mogla diktirati ulica po uzoru na Grčku.

Obzirom na inozemni dug Hrvatske, plaće su visoke, a plaće privilegiranih izvan svake su pameti i razuma.


Koliko je zapravo velik hrvatski inozemni dug

Vrijednost hrvatskog inozemnog duga može se slikovito prikazati i na neki od sljedećih načina:

- to je vrijednost tisuće brodova koje sagradi brodogradilište u Splitu (da bi se shvatio taj pojam treba reći kako je trenutno naručeno svega oko 60 brodova u cijeloj Hrvatskoj), i kad bi tih tisuću brodova postavili jedan iza drugoga, dobili bi most koji bi povezao Šibenik s Anconom;

- to je vrijednost 500 tisuća stanova za dvije osobe (milijun mladih Hrvata moglo je steći uvjete za zajednički život i svoriti obitelj) ili vrijednost 250 tisuća obiteljskih stanova (milijun građana Hrvatske moglo je riješiti stambeno pitanje);

- to je vrijednost svih mogućih sadašnjih i budućih autocesta u Hrvatskoj;

- to je vrijednost barem pedeset Peljeških mostova, tj. mogli su se povezati brojni otoci s kopnom, i na taj način stvoriti nevjerojatne mogućnosti razvoja Hrvatske, itd., itd.


Potrošački mentalitet

Čovjek se mora upitati, što su ljudi koji su se zaduživali u ime Hrvatske uopće mislili u svojim glavama! Taj potrošački mentalitet trošenja onog što niste zaradili je poguban kako za pojedinca, tako i za državu.

Uvjeren sam da u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti u RH ne smiju biti osobe koje se nisu djelima u životu dokazale.

Sposobnost se ne dokazuje riječima, kao ni ljubav prema Domovini


Političareva računica

Izgleda da našim Vladama 50 milijardi dolara inozemnog duga ne predstavlja nikakav problem. Vjerojatno imaju sljedeću računicu:

"Ako prodamo 50 kvadratnih kilometara zemlje po 1000 dolara kvadratni metar ili 500 kvadratnih kilometara po 100 dolara kvadratni metar, dug je isplaćen. Nema problema. Naime, kopnena površina Hrvatske iznosi 56594 kvadratnih kilometara, a površina teritorijalnog mora više od 31. tisuću kvadratnih kilometara, i što je 50 ili 500 kvadratnih kilometara zemlje ili mora (podmorja)?

Za Hrvatsku ništa; neće se ni primijetiti."


Vjerojatno nisam daleko od istine!

 

 Dr.sc. Ivica Tijardović
 

S.O.S.

Povezani članci

Who's Online

We have 170 guests and no members online