Mlada akademska populacija opet na nogama

Ivan A. bez problema za sobom je ostavio prve dvije godine zadarskog Filozofskog fakulteta. Dvadesetak ispita, sve jedan teži od drugoga, isprašio je do početka srpnja. Prosječna ocjena negdje oko trojke puno ga ne zamara. Odredio je studij završiti u roku, diplomirati i potražiti posao, ali postoji kvaka. Otac Ante i majka Danica, invalidski umirovljenik i kućanica, jedva sklapaju kraj sa krajem mjeseca. Ono malo sezonskog džeparca zarađenog konobarenjem bilo je skromnom dvadesetogodišnjaku dostatno tek za vlažni podstanarski sobičak u neurednoj prizemnici na dnu Bilog briga. Izvanrednog studenta čeka upis u peti semestar, ali kako kad u džepovima izblijedjelih hlača danima stanuje jedino zrak ...

BOLONJA

Studenti ponovo na ulicama

Pola godine nakon velikih protestnih zbivanja mlada akademska populacija opet na nogama

Piše: Pero Livajić

Studenti prosvjedujuIvan A.  dvadesetak ispita, sve jedan teži od drugoga, isprašio je do početka srpnja. Ono malo sezonskog džeparca zarađenog konobarenjem bilo je skromnom dvadesetogodišnjaku dostatno tek za vlažni podstanarski sobičak u neurednoj prizemnici na dnu Bilog briga. Izvanrednog studenta čeka upis u
peti semestar
, ali kako
kad u džepovima izblijedjelih hlača danima stanuje jedino zrak.

Problem financiranja diplomskih i poddiplomskih studija nagnao je polaznike hrvatskih visoko školskih ustanova na žestoka prosvjedna okupljanja. Pisala se i peticija Ministarstvu

Društvo imućnih pojedinaca

Ivan A. samo je primjer mladog talenta željnog znanja i učenja kojemu prijeti odustajanje od željenog cilja i nastavka školovanja, zbog nedostatka novca za upis nove akademske godine  i plaćanje skupih fakultetskih troškova. Ista poteškoća muči barem nekoliko tisuća polaznika naših visoko školskih ustanova.

Upravo taj problem financiranja nagnao je studente diljem zemlje na nova velika prosvjedna okupljanja koja su prošle srijede održana na pet domaćih sveučilišta i ispred Ministarstva obrazovanja.

- Opravdano strahovanje za budućnost plaćanja sljedećih godina diplomskih studija i studija uopće natjerao je aktivni i osviješteni dio studentske populacije na još jednu mobilizaciju svojih kolega, u svrhu postizanja standarda koji imaju studenti u državama poput Švedske, Finske, Estonije, Irske ili Norveške, SAD-a - tvrdi se u proglasu organizatora protesta, zagrebačkog FFZ-a.

Studenti opet ustaju na prosvjede koje ovaj put upućuju Saboru i Vladi s ciljem uvođenja besplatnog stjecanja akademskog zvanja i povećanja ulaganja novca iz državnog proračuna u sektor visokog obrazovanja.

Nikako nisu zadovoljni deklarativnim obećanjima vlasti i resornih ministarstava u kojima se njima i cijelom društvu RH prezentira kao zemlja u kojoj je znanje poželjno i dostupno svima.

ministar Primorac

I to dok u isto vrijeme polako, ali sigurno, tu privilegiju uskraćuju i ograničavaju na krug nedovoljno sposobnih i dovoljno imućnih pojedinaca.


Subvencija ispod prosjeka

Kako bi iskazali svoje nezadovoljstvo astronomskim školarinama i naročito stavom kojim se ekipa sa Markova trga odnosi prema njima, studenti su sastavili listu zahtjeva.

Na prvom mjestu je da se zakonom odredi kako je visoko školstvo u Hrvatskoj potpuno besplatno za sve, odnosno da Vlada subvencionira troškove studiranja svim preddiplomcima i diplomcima.

Također, traže da Sabor izbori više novca iz državne blagajne u obrazovni sustav, pri tome neuzimajući iz džepova radnicima i umirovljenicima, budući je naša domovina u tome daleko ispod europskog prosjeka. U tome ih podržava i Ivan A.


Dajte novca fakultetima!

Fakultetsko obrazovanje nekoć je u Hrvatskoj bilo besplatno, a danas ga plaća gotovo 60 posto studenata. Na mala vrata se uvode i povećavaju školarine, bez da se ikoga pita. Banke nude studentske kredite i polako krećemo prema američkom sustavu u kojem se za fakultet štedi od djetetova rođenja i gdje studenti nakon završena školovanja još godinama otplaćuju dugove bogatim sponzorima.

Je li uvođenje i stalno podizanje školarine način da se poveća broj fakultetski obrazovanih ili je to put u novo društvo znanja u kojem će pristup fakultetskoj diplomi imati samo oni koji su spremni baciti se u dužničko ropstvo, pitaju se mladi voditelji protestnih skupova.

Dok grcaju u problemima organiziranja studija, rektorima sveučilišta i dekanima ne preostaje drugo nego da povećanjem školarina i uvođenjem dopunskih financijskih penala nastoje popuniti prazne kase fakulteta.

Da zaista žele bolonjski sustav obrazovanja, po uzoru na europske zemlje, hrvatska vlast morala bi osigurati mnogo više novca nego što je spremna jer naše akademske ustanove niti su sposobne, niti mogu, iznijeti taj teret, osim ako ne udare po džepu studenata.


Građane baš briga

Oko pet tisuće studenata prosvjedovalo je u srijedu hrvatskim ulicama tražeći besplatno visoko školstvo za sve, kako društvo znanja ne bi ostalo samo apstraktna sintagma.

Transparentima i povicima budući akademci su poručivali da obrazovanje nije na prodaju, da se novac mora ulagati u školstvo, da je na djelu EUtanazija obrazovanja i da nemaju što izgubiti osim školarina.

Znamo kako se naši zahtjevi ne mogu ostvariti preko noći, ali besplatno školovanje nije mit, vikali su okupljeni studenti.

Potporu su dobili iz Nezavisnog sindikata znanosti navodeći u poruci da zbog bezvlađe na našim fakultetima država mora preuzeti svoj dio odgovornosti kako bi svi u startu imali jednaku mogućnost studiranja.

Protesti su održani u Zagrebu, Osijeku, Rijeci i Puli, dok su studenti iz Splita i Zadra, ipak, radije ostali doma.

Kao dio Međunarodnog dana protiv komercijalizacije školstva slični skupovi priređeni su u 23 zemlje svijeta, od Australije i Bangladeša, preko Europe, do SAD-a i Čilea.

Studentski prosvjed


Pa ti budi geograf

Broj studenata koji plaćaju za studij svake se godine sve više povećava. Trenutno svoj studij plaća 57 posto hrvatskih studenata, a svjedoci smo i toga da se svake godine uvodi sve više skupljih školarina.

Tako je na zadarskom sveučilištu upisnina za tekuću godinu iznosila u rasponu od 2750 kuna za branitelje i djecu palih branitelja na nekim fakultetima do vrtoglavih 27.720 kuna za strane studente geografije i sestrinstva.
 

Povezani članci

Who's Online

We have 167 guests and no members online