Europski novac (i kako do njega)

ProjektU prve dvije godine nakon ulaska u Europsku uniju Hrvatskoj bi kroz strukturne i kohezijske fondove EU-a trebalo biti dostupno 3,5 milijardi eura. Spremnost da se taj novac iskoristi nominalno postoji, no dosadašnja praksa povlačenja novca iz europskih fondova govori da je stvarna spremnost za to vrlo mala ili gotovo nikakva. Znaju li domaći poduzetnici uopće napraviti projekt koji će zadovoljiti stroge europske kriterije?... pita se Dada Zečić u današnjem Vjesniku ...

PET JE DO 12

Europski novac

Znaju li domaći poduzetnici uopće napraviti projekt koji će zadovoljiti stroge europske kriterije?

Piše: Dada Zečić / Vjesnik
Izvor: Vjesnik


U prve dvije godine nakon ulaska u Europsku uniju Hrvatskoj bi kroz strukturne i kohezijske fondove EU-a trebalo biti dostupno 3,5 milijardi eura.

Spremnost da se taj novac iskoristi nominalno postoji, no dosadašnja praksa povlačenja novca iz europskih fondova govori da je stvarna spremnost za to vrlo mala ili gotovo nikakva.

Znaju li domaći poduzetnici uopće napraviti projekt koji će zadovoljiti stroge europske kriterije?

zastoji

Ima onih koji svojim dobrim primjerima pokazuju da se može doći do europske blagajne, no većina zainteresiranih za novac iz europskih fondova još uvijek je potpuno nespremna uhvatiti se u koštac s tako zahtjevnim zadatkom.

Jer, Unija ne poznaje kašnjenja, nepotpunu dokumentaciju, troškove koje nitko ne kontrolira, a kamoli projekte za koje se dobije novac a oni se uopće ne realiziraju ili se realiziraju u nekoj polovičnoj varijanti.


Unija strogo kažnjava i pomisao na bilo kakve muljaže

Da Unija strogo kažnjava i pomisao na bilo kakve muljaže, neopravdane troškove, nedorečenu dokumentaciju, pa čak i nehotične propuste, govori podatak da su hrvatski korisnici EU-ovih fondova do sada Bruxellesu vratili više od šest milijuna kuna.

Prema informacijama iz medija koji objavljuju podatke Samostalnog odjela za suzbijanje nepravilnosti i prijevara pri Ministarstvu financija, zbog nepravilnosti pri provedbi projekata koje je financirala Unija, šteta koja je lani zbrojena u Hrvatskoj iznosi više od 818.000 eura. Odnosno, toliko bi oni koji se nisu pridržavali kriterija za dobivanje novca trebali vratiti Bruxellesu.

To potvrđuje ono na što se već godinama upozorava: naši poduzetnici nemaju ni znanja ni volje da bi se upustili u prijavljivanje za novac iz EU-ovih fondova, čemu naravno kumuje i dugogodišnja hrvatska praksa nekontroliranog dobivanja novca za razne poticaje, što je najočitije u poljoprivredi.

A upravo je poljoprivreda lani dobila 3,7 milijardi kuna državnih poticaja ili gotovo polovicu ukupne svote novca koju Hrvatska dijeli za poticaje.

EU projekti Kamo je zapravo taj novac otišao, teško je reći. Kuloari neprekidno bruje o brojnim makinacijama, gradnjama kuća na konto poticaja, nelegalnim preprodajama zemljišta unutar obitelji zbog povrata novca, kupovanja mehanizacije s državnim novcem, a nakon toga privatne prodaje te iste mehanizacije i slično.

Iako inspekcija pokušava svemu tome stati na kraj, teško da će se brzo situacija srediti ako se uzme u obzir da je za 2008. godinu doneseno samo jedno rješenje o povratu poljoprivredne potpore, te je podnesen jedan optužni prijedlog.

Reklo bi se da nam poljoprivreda cvjeta, no realnost je da rezultata, nakon silnog novca upucanog u potpore, uopće nema.

Toliko smo navikli na jednostavno dobivanje državnog novca, da se teško prilagođavamo europskim pravilima gdje se čak i kašnjenje na natječaj od dvadesetak minuta kažnjava nemogućnošću prijave.

Europa kontrolira projekte ne samo dok su u nastajanju, odnosno na papiru, nego i dok se realiziraju, i to godinama nakon što je određena ideja koju je Unija financirala postala stvarnost. A ako postoji odstupanje od onog što je zacrtano u projektu, kazna u obliku financijskih penala je neminovna.


Zaboravite na "lako ćemo" filozofiju

Na cestiZato ne čudi podatak da smo od 2001. godine do lani iskoristili samo 60 milijuna eura nepovratnih sredstava iz europske blagajne, a bilo je predviđeno da se kroz razne programe realizira milijarda eura.

Ili to što se sada fondovima mora vratiti više od 818.000 eura, i to uglavnom zbog zbog neznanja, nezainteresiranosti, ali i duboko ukorijenjene filozofije "lako ćemo".

Zbog toga treba što prije poraditi na načinu kako iskoristi taj novac iz europskih fondova koji nas čeka kada uđemo u europsko društvo a da se, naravno, ne dogodi da ga jednog dana moramo vratiti.

Povezani članci

Who's Online

We have 182 guests and no members online