Udri piromane po džepu

požarPrema Zakonu o zaštiti od požara za nenamjerno izazvanu vatrenu stihiju počinitelj se može kazniti od 10 do 50 tisuća kuna, dok se namjerni potpaljivači mogu suočiti s puno višom kaznom. Osim novčane naš zakon propisuje i zatvorske sankcije za izazivanje požara. Za razliku od Amerike, gdje se zbog podmetanja požara krivci osuđuju čak i na smrtnu kaznu, hrvatski kazneni zakon za to isto (ne)djelo predviđa od šest mjeseci do pet godina. Ako je, pak, riječ o požaru izazvanom iz nehaja, kao što je posljednji slučaj Čeha koji je svojom roštiljadom opustošio nekoliko hektara guste borove šume na Hvaru, sirotom turistu prijetilo je do tri godine zatvora ili, pak, novčana kazna...


Izvor: Slobodna Dalmacija

U konačnici je na Općinskom sudu u Starom Gradu osuđen na uvjetnu kaznu od deset mjeseci uz rok kušnje od dvije godine. Odmah nakon izricanja presude izjavio je kako se neće na nju žaliti.

Logorska vatra

Prema Zakonu o zaštiti od požara, nenamjerno izazvana vatrena stihija predviđa novčanu kaznu od 10 do 50 tisuća kuna, dok piromane, ako im se uđe u trag, ta 'avantura' može stajati od 100 tisuća do milijun kuna.

U slučaju da je uhićena osoba stranac, sudac joj preventivno na sve oduzima i putovnicu, a ne tako rijetko cijelu pričinjenu štetu vlasniku izgorenih stabala mora podmiriti glavni krivac.

Opće je poznato da dolaskom ljetnih mjeseci, pa samim time i sušnijeg razdoblja od 1. lipnja do 31. listopada, u Dalmaciji je na snazi zabrana loženja vatre na otvorenom prostoru - a u to se ubrajaju spaljivanje smeća, korova, suhe trave i grmlja, korištenje improviziranih ložišta vapnara s otvorenim ložištem, roštiljade na mjestima koja nisu za tu svrhu...

U oko 80% slučajeva uzroci požara su nehaj i nepažnja poput odbacivanja opušaka i paljenja logorske vatre a koji, potom, za posljedicu imaju požare velikih razmjera s kojima se čovjek sam ne može boriti. Bit požara nije u samom izazivanju vatre, nego u stvaranju opasnosti da se vatra nekontrolirano širi.


Izletnici i turisti

Statistike MUP-a o požarima su porazne. Od ukupno 4392 lanjska zabilježena požara na otvorenom prostoru za njih čak 3245 je kriva nepažnja, a 122 su namjerno podmetnuta. Najviše se palilo 2006. godine, u čak 218 slučajeva, dok su iz nehaja 'stradale' 2563 vanjske površine.

Zbog dječje igre prošle godine vatrogasci su intervenirali u 43 slučaja, a prirodne pojave svoje 'prste' u požarima su imale također 43 puta. Što se tiče uzročnika požara na otvorenom i zatvorenom prostoru, lani je odgovornost utvrđena za ukupno 7549 osoba, dok je 2008. ta brojka bila 8008, a godinu prije 8945.

 

Godine 2008. ljudska nepažnja bila je uzrok u 3309 vatrenih stihija, dok su piromani svoj obol te iste godine dali u 97 slučajeva. Od 7549 lanjskih podmetača požara 657 ih 'otpada' na izletnike i 20 na turiste, a 99 na djecu.

U proteklih pet godina 'najvatreniji' izletnici i turisti su bili 2007. godine, kada je odgovornost utvrđena za ukupno 790 osoba tog profila.

Povezani članci

Who's Online

We have 195 guests and no members online