DUGI RAT

Urod maslina mogao bi ove godine biti između 30 i 40 posto lošiji nego u normalnoj rodnoj godini, a tome su pridonijeli ekstremna suša i štetnici koji su napali plodove. Domaća ulja, koja će ove godine usprkos svemu sigurno biti odlična, mogla bi ipak biti nešto skuplja, a sve će ovisiti o ponudi i potražnji. Neki će se vjerojatno odlučiti na kupnju jeftinijih stranih ulja, no oni koji će kupovati ulje koje se prodaje na kućnom pragu moglo bi proći u prosjeku 20 posto skuplje nego lani....

MANJI UROD OD PROSJEKA

Zbog suše maslinovo ulje i 20 posto skuplje

Piše: Ivan Smirčić / Vjesnik
Izvor: Vjesnik

Ovogodišnji urod maslina bit će manji od prosjeka, a glavni razlozi su ekstremna suša, napadi štetnika te proljetno promrzavanje maslina. No najviše je štete prouzročila suša, jer maslina u takvim uvjetima povlači vodu iz plodova koji se zatim smežuraju i na kraju otpadnu. Ipak, stanje u Hrvatskoj nije bilo svugdje jednako loše jer su u nekim područjima bolji tereni i kvalitetnija zemlja te postoji navodnjvanje.

Hrvatska ima više od šest milijuna stabala masline na oko 20.000 hektara. Vinogradi su, usporedbe radi, zastupljeni na oko 15.000 hektara. Godišnje se po stablu u Hrvatskoj proizvede prosječno 10 kilograma ploda maslina tako da se dobije oko sedam milijuna litara ulja.

Prema toj računici, uveze se još oko milijun litara jer se godišnje u Hrvatskoj potroši između šest i osam milijuna litara ulja ili oko dvije litre po osobi. No, to je znatno ispod prosjeka u EU koji iznosi četiri i pet litara, s tim da se u Grčkoj i Španjolskoj troši i više od 10 litara po stanovniku, a te su zemlje i veliki proizvođači.

Upravo Španjolska proizvodi najviše maslinova ulja u svijetu, (1,1 milijun tona), slijedi Italija sa 700.000 tona, Grčka sa 400.000 te Tunis sa 130.000 tona. Prema statistikama, najviše se ulja konzumira u Španjolskoj - 600.000 tona godišnje.

Dio proizvedenog ulja u Hrvatskoj se prodaje legalno, dio se troši za osobne potrebe, a dio se prodaje na pragu, na što svatko tko je proizvođač ima pravo. Oko 50.000 proizvođača u obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima potroši oko 40 litara ulja godišnje za svoje potrebe, ili ukupno dva milijuna litara.

"Nemamo dovoljno ulja za svoje potrebe i dosta uvozimo. Želimo da se površine pod maslinama još povećaju kako bismo imali dovoljno svog ulja«, objašnjava Vinko Milat, savjetnik ministra poljoprivrede za područje maslinarstva i vinogradarstva te autor nedavno predstavljene knjige "Maslina i maslinovo ulje".

Zalihe ulja ove su godine prilično male pa je cijena tijekom godine bila u rasponu od 80 do 100 kuna za litru u Istri, u šibenskom i zadarskom kraju od 60 do 80 kuna, a južnije u Dalmaciji od 50 do 60 kuna. Zbog suše moguće je da će ova godina biti nezapamćeno loša s obzirom na urod, upozorava Milat i dodaje da bi urod mogao biti 30 do 40 posto lošiji nego u normalnoj rodnoj godini.

U Istri je padalo kiše u rujnu i dio maslinika se navodnjava, što smanjuje štete, a uz to strane sorte koje se tamo uzgajaju otpornije su na sušu. U Istri će stoga urod biti 10 posto slabiji nego u normalnim godinama.

Na jugu Hrvatske stanje je posve suprotno, posebice na otocima gdje uopće nije bilo kiše u kolovozu i rujnu i gdje je plitka zemlja na kojoj uspijevaju domaće sorte oblica i drobnica. Urod bi na tom području mogao biti i 40 posto slabiji, a tomu je pridonio i napad štetnika, posebice svrdlaša i maslinine muhe. U području oko Zadra i Šibenika urod bi mogao biti oko 30 posto lošiji nego u normalnim godinama.

"Sve u svemu, urod i prinosi ulja bit će između 30 i 40 posto slabiji nego inače. Umjesto da ovogodišnja ukupna proizvodnja dosegne šest do sedam milijuna, bit će četiri do pet milijuna litara ulja", ističe Milat. Zbog toga je logično očekivati i da cijena ulja raste. No, budući da nema dovoljno domaćeg ulja, morat će ga se uvesti, a ulje iz uvoza je znatno jeftinije nego u Hrvatskoj - od 2,5 do 3,5 eura po litri, objašnjava Milat.

"Ako ćemo umjesto jednog uvesti dva milijuna litara ulja koje je jeftinije od domaćega, te uz četiri-pet milijuna litara iz domaće proizvodnje, cijena ulja ipak se ne bi trebala povećavati", smatra, ističući da bi strogo trebalo voditi računa o kvaliteti uvezenoga.

Domaća ulja, koja će ove godine sigurno biti odlična, mogla bi ipak biti nešto skuplja, a sve će ovisiti o ponudi i potražnji. Neki će se vjerojatno odlučiti na kupnju jeftinijih stranih ulja.

Procjenjuje se da će se na otocima Hvaru, Braču i Korčuli cijena ulja kretati u rasponu od 60 do 70 kuna (lani 50 do 60), a u okolici Zadra od 70 do 80 kuna. Ove godine ulje koje se prodaje na kućnom pragu moglo bi stoga biti u prosjeku 20 posto skuplje nego lani.

Između 200 i 300 tona ulja godišnje iz Hrvatske uglavnom izvozi u susjedne zemlje - Sloveniju i BiH, te manje količine u Njemačku, Rusiju i Veliku Britaniju, a uvozi se 2000 tona iz Španjolske, Grčke i Italije. Ocjenjuje da bi zbog podbačaja u proizvodnji ove godine mogao biti povećan uvoz.