Sada oronula i opasna, a prije 50 godina značila je opstanak

Jadranska magistrala ove godine slavi 50 rođendan. To je cesta koja je ljudima uz obalu trajno i korjenito promjenila živote i omogućila im održanje i opstanak. Gradilo je više od 10 tisuća radnika i 270 inženjera i tehničara punih 10 godina, a kad je 1965. godine napokon završen i zadnji 291 kilometar od Trogira do Dubrovnika svugdje je vladalo golemo oduševljenje. Dugačka je 1006 kilometara od kojih 818 prolazi kroz Hrvatsku, službeno ona se zove Državna cesta D8 i usko uz obalu povezuje sva veća primorska naselja od Trsta do albanske granice. Prolazi kroz tri države, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru, te kroz šest hrvatskih županija. Kad je izgrađena za stanovništvo koje je živjelo uz obalu značila je sve. Nakon izgradnje Jadranske magistrale sve se ubrzo promijenilo. Turizam, masovni pokret vikendaša, betoniranje obale, industrijalizacija, doseljavanje iz brdskih područja u zaleđu...

Piše: Iva Rebac / 24sata
Izvor: 24sata


Zbog svoje panoramske vrijednosti spada u jednu od atrakcija hrvatskog turizma jer njezin slikoviti krajolik malo koga ostavlja ravnodušnim.

Američki internetski "časopis za muškarce" AskMen.com prije dvije godine napravio je top listu namijenjenu zaljubljenicima u vožnju - 50 najboljih cestovnih putovanja na svijetu. Jadranska magistrala se našla u tom biranom društvu zbog svoje ljepote krajolika i egzotičnog izgleda.

jadranska magistrala

- Suncem okupan Jadran s desne strane, vječno zelena brda s lijeve, a pred vama ništa osim vijugave ceste s dva traka koja prolazi kroz povijesne gradove i sela. Vožnja niz hrvatsku obalu vjerojatno je najopuštenija vožnja na svijetu - napisao je autor o magistrali.

Hrvatske vozače ona pak često asocira na cestu punu rupa, na orkanske bure, sudare, odrone kamenja, prometne gužve tijekom ljeta. A putovanje tom cestom osim što je zaista lijepo zna biti i jako opasno.

Prema najnovijim istraživanjima više od dvije trećine Jadranske magistrale ne zadovoljava niti minimalne međunarodno prihvaćene sigurnosne standarde. Prometni stručnjaci kažu da bi je doveli u kakav takav red potrebna su joj ulaganja od 311 milijuna kuna.

Povezani članci

Who's Online

We have 149 guests and no members online