Od Baltika do Jadrana, životu sve manje radovanja

dijeteJeste li znali da se pretpostavlja da će Slovenaca za 40 godina biti 20 % manje nego danas (oko 400.000 manje), za isti postotak bit će manje i Srba (oko 1,4 milijuna manje), a Hrvati će u tom pogledu bolje proći jer će ih biti samo 14 % manje, tj. broj će se Hrvata smanjiti za oko 600.000. Razloge u ovim poprilično izglednim činjenicama možemo tražiti, pored ostalog, i u spoznaji malog čovjeka o besperspektivnosti spomenutih društava koja ničim ne potiču na život, već i dalje žive neodričući se starih navika, a neki ni mitova. Zašto upoće starosjedioci Europe nisu spremni pokloniti život svojoj djeci na način kao što su im ga poklonili njihovi roditelji?... pita se Ivica Tijardović na stranicama Hrvatskog fokusa ...

Od Baltika do Jadrana, životu sve manje radovanja

Za četiri desetljeća, broj Hrvata smanjit će se za 600 tisuća..

Piše: Dr. sc. Ivica Tijardović
Izvor:
Hrvatski fokus

 Ako nastavimo ovu zanimljivu temu, onda će Čeha biti za 1,6 milijuna manje, tj. 16 % manje, kao i Poljaka, kojih će biti manje za oko šest milijuna. Slovaka će biti manje za oko 500.000, tj. 10 % manje nego danas. I Mađara će biti za četrdeset godina manje za oko 1,5 milijuna, tj. bit će ih 15 % manje. Austrijanaca će biti manje za oko 700.000, tj. za 8 % manje. Nijemaca će za četrdeset godina, pretpostavlja se, biti manje za 12 %, tj. za oko deset milijuna manje nego danas.

Iz ovih podataka da se zaključiti da u Europi, pogotovo dijelu od Jadrana do Baltika, više ljudi umre nego što ih se rodi, tako da za natprirodno umiranje nisu potrebni ratovi, ni bolesti, ni druge pošasti.

Zašto upoće starosjedioci Europe nisu spremni pokloniti život svojoj djeci na način kao što su im ga poklonili njihovi roditelji?

Složene odogovore na tu temu dat će stručnjaci koji se bave demografijom i njoj bliskim granama. Jednostavan odgovor i razumljiv svakom mogao bi se sažeti s mišlju da prosječan Europljanin (bez obzira na spol) raspolaže s brojnim informacijama koje ga plaše kao budućeg roditelja, pa mu je lakše pobjeći od odgovornosti nego preuzeti obvezu za koju vjeruje da joj nije dorastao.

Strah se očituje u bojazni za budućnost djeteta, jer sve je danas neizvjesno, te smatra da njegovo djete zaslužuje ljepšu budućnost, a ne da u nekom nepotrebnom ratu pogine ili da umre kad se tome najmanje nada.

Budući se roditelji od Jadrana do Baltika odlučuju uglavnom na jedno dijete, na dva rijeđe, a tri djeteta u obitelji su prava rjetkost, dok se obitelji s četiri ili više djece doživljava kao čudo, tako da nije riječ o civilizaciji života, već onoj od smrti.

dijete

Kad bi se stanovnici dosad spomenutih država sjetili mogućnosti Jadranskog mora i uspomena sa ljetovanja na našoj obali, i svoja iskustva podijelili sa svojom neodlučnom djecom (budućim roditeljima), bio bi to značajan korak u poništavanju negativnih prognoza glede nataliteta.

Iskustvo pokazuje da su Hrvati uvijek pružili više nego što su mogli, premda znanstvenih podataka na ovu temu za sada nema. Mogućnosti promidžbe boravka stranih turista na našoj obali tijekom cijele godine su brojne, pa u tom kontekstu treba shvatiti i ovaj sadržaj. Jadransko-baltička vertikala ne mora brinuti za budućnost svijeta, jer o tome brinu stanovnici drugih kontinenata.

Na primjer, broj stanovnika Etiopije bi mogao porasti za četrdeset godina za oko 187 milijuna, tj. za 206 %. Ni druga se afrička zemlja ne bi smjela požaliti na svoj natalitet. Naime, Nigeriji će broj stanovnika u spomenutom razdoblju porasti, pretpostavlja se, za 237 milijuna, ili za 143 %. O radišnim Indijcima znamo podosta toga, no dobro se podsjetiti da će ih za četrdeset godina biti barem 450 milijuna više, tj. bit će ih više za cijelu današnju populaciju SAD-a i Meksika zajedno.

Kina je uspjela obuzdati nekontrolirani porast broja stanovnika, no to ne će uspjeti na primjer Pakistanu, čija će se populacija za četrdeset godina možda povećati za barem 100 milijuna (55 % više), ili Bangladešu (90 milijuna više, tj. 58 % više), ili Indoneziji (70 milijuna više, tj. 28 % više). Stanovnici tih mnogoljudnih zemalja morat će naći sebi mjesto gdje će živjeti, jer u svojim državama možda za sve prostora ne će biti dovoljno.

Svatko dovoljno načitan može pretpostaviti na koje se sve moguće načine ovaj problem može riješiti. Ako pak dođe do seobe naroda, jadransko-baltička vertikala imat će razloga za strahove.

Povezani članci

Who's Online

We have 126 guests and no members online