Vide li Dalmatinci u Saboru i Vladi što se događa s njihovim zavičajem

Vlakić za brz cestu Trogir - OmišVjerujemo da će obilježavanje jubileja “Dva milenija Dalmacije” biti katalizator dalmatinske gospodarske i kulturne renesanse koja će konačno valorizirati Dalmaciju kao jedinstvenu i cjelovitu regiju te vrhunski prepoznatljiv hrvatski brend kod nas i u svijetu, što će Dalmaciji u konačnici donijeti i toliko željene – nove investicije ...

DVA MILENIJA DALMACIJE

Obilježavanje jubileja

Izvor: Udruga Dalmacija

Poziv Udruge “Dalmacija” široj javnosti da se kvalitetnim projektima svi pridruže obilježavanju jubileja “Dva milenija Dalmacije” – počeo je davati prve rezultate.

Vrlo zanimljivi projekti i prijedlozi pristigli su na e-mail adresu Udruge This email address is being protected from spambots. You need JavaScript enabled to view it. , pa su tako na posljednjoj sjednici UO-a predstavljena dva pristigla programa: ‘DalmatiaOutdoors’ - web-portal i mobilna aplikacija za promoviranje Dalmacije kao outdoor destinacije te projekt ‘Towar m2’ - laboratorija novih medija Uzgon.

Projekt DalmatiaOutdoors je osmislila tvrtka “Ampelos” d.o.o., a osnovni cilj je pozicioniranje Dalmacije kao outdoor destinacije koja svojim posjetiteljima pruža obilje aktivnosti koje se mogu tijekom 365 dana provoditi na otvorenom, iskorištavanjem potencijala prirodne i kulturne baštine korištenjem inovativnih tehnologija.

Vjerujemo da će obilježavanje jubileja “Dva milenija Dalmacije” biti katalizator dalmatinske gospodarske i kulturne renesanse koja će konačno valorizirati Dalmaciju kao jedinstvenu i cjelovitu regiju te vrhunski prepoznatljiv hrvatski brend kod nas i u svijetu, što će Dalmaciji u konačnici donijeti i toliko željene – nove investicije.

No, još ni blizu nismo zadovoljni načinom na koji Vlada RH provodi proces regionalizacije i decentralizacije, a koji je vladajuća koalicija najavljivala u svojim predizbornim aktivnostima. Sve više dolazi na vidjelo potpuno neprimjeren i zastarjeli ustroj RH koji je, najveće hrvatske brendove, njezine regije – praktično eutanizirao te im onemogućio njihov prirodni razvoj temeljen na tradiciji i regionalnom identitetu.


Imati i nemati

Tako primjerice imamo dalmatinski pršut i dalmatinsku klapsku pismu, a nemamo Dalmaciju!? Imamo slavonski kulen, a nemamo Slavoniju!? Nije li to potpuni hrvatski apsurd koji se već poslovično uvijek događa nama, a nikad drugima te pokazatelj da radi vlastitih zabluda i neodlučnosti nismo u stanju na ispravan način iskoristiti resurse koje imamo, a koji su dokazani svjetski brendovi?

Sanjali smo stoljećima Zagreb u Hrvatskoj, a dobili naposljetku Hrvatsku u Zagrebu, a što je najgore od svega – Dalmaciju i Slavoniju ponovno u - dijaspori!

Mladi naraštaji Dalmaciju svakodnevno napuštaju i odlaze u potrazi za nekim boljim životom. Dalmatinski otoci, ta zadnja stvarna oaza Dalmacije kakvu volimo i pamtimo iz priča naših djedova – gube bitku sa svim mogućim nedaćama.

Pusta otočna zima, skupoća svih proizvoda kojima, da bi stigli do otoka cijene narastu do basnoslovnih iznosa, smanjenje broja ili čak gašenje trajektnih i katamaranskih linija izvan tzv. ‘sezone’ – upućuju na to da odgovorni ne vide kako na dalmatinskim otocima ‘žive tamo neki ljudi’ i nakon kolovoza!?

Ovoljetna izjava samog premijera, da su ‘otoci primjer kako se u Hrvatskoj divno živi’ - jest pravi pokazatelj potpunog nerazumijevanja teškoća života na otocima, jer doći u srpnju, ili kolovozu na otok koji je ta dva mjeseca doslovno tek prodisao te uzeti to kao primjer ‘divnog života’, a ne poznavati problematiku ostalih deset otočnih mjeseci – u najmanju je ruku neozbiljna.


Pelješki most

Autocesta do Dubrovnika te pelješki most – projekti kojima bi, eventualni regionalni dalmatinski referendum, rezultirao plebiscitarnim ‘ZA’ - jednostavno nemaju alternative i pitanje su života za Dalmaciju južno od Ploča.

Brza cesta Trogir – Omiš, zasigurno je najveća sramota ‘moderne’ RH! Najprometnija cesta u državi, sa dnevnim prometom više od 50.000 vozila – a koja je trebala biti gotova do 2008. godine, uz rascjepkanost splitskog metropolitanskog bazena od preko 400.000 stanovnika potpuno onemogućava razvoj Splita kao dalmatinske metropole!

Pitamo se, nakon što su radovi po ko zna koji put zaustavljeni te time i pokušaji da se Split barem u jednoj točki spoji na autocestu kako prliči drugom po veličini gradu u RH, iako bi nužno trebao imati bar dva ulaza, uključujući most za Kaštela i tunel kroz Kozjak – dali je sve to namjerno?

Da li se iz nekog razloga ‘visoke državne politike’ uporno onemogućava povezivanje anglomeracije od skoro pola miljuna stanovnika – čime bi Split zasigurno postao snažan kohezijski faktor u težnjama da se četiri dalmatinske županije, sada rascjepkane po načelu divide et impera – udruže u jedinstvenu i cjelovitu regiju Dalmaciju?

Dubrovnik je još uvijek teritorijalno odsječen od ostatka Dalmacije, a time i cijele Hrvatske, dok su u Šibeniku i Zadru zaustavljeni brojni važni projekti. Hrvatski kraljevski grad Knin je u potpunosti zanemaren po pitanju prometne povezanosti i očigledno će još dugo čekati spoj na autocestu A1 preko Drniša do Šibenika.

Isključivo kad je u pitanju turizam, i to ona njegova komponenta koja puni centralnu državnu blagajnu, kao jedina izvozna grana koja u Hrvatskoj bar donekle funkcionira – svima su puna usta Dalmacije.

Pitamo se: Jeli dosta više toga? Što rade mnogobrojni Dalmatinci u Saboru RH, Vladi i drugim državnim tjelima? Vide li ti što se ustvari događa s Dalmacijom? Vide li osipanje njenog stanovništva, svakodnavno nestajanje tradicionalnih zanata i običaja te egzodus mladih slično onom tridesetih godina prošlog stoljeća?

Razumiju li oni uopće da i kad pičaju o ‘novim investicijama’ - same investicije i ulaganja ništa dobrog neće Dalmaciji donjeti ukoliko iste nisu prvenstveno u svrhu podizanja standarda života domicilnog stanovništva, a tek onda profita ulagača koji se često ponašaju kao da je Dalmacija neka zona na pustopoljini bez stanovnika, koja je samo pogodna kulisa za ljetni ‘zdrpi i zbriši’ biznis?


Projekti uz feštu

Projekti koje je Udruga ‘Dalmacija’ već uvrstila u obilježavanje ‘Dva milenija Dalmacije’ su:

1. Međunarodni znanstveni skup: DALMATIA/ DALMACIJA – Studia Mediterranea u dva dijela
2. Kandidatura Splita za EPK 2020. zajedno s gradovima partnerima: Šibenik, Zadar, Dubrovnik, Korčula, Trogir, Sinj, Hvar, Pag, Starigrad, Solin, Supetar te Kotor i Mostar
3. Falkuša: dalmatinski brod iz dubine vremena
4. Monografija “Dalmacija”, autora Ive Pervana i Borisa Ljubičića
5. Korčulanska drvena brodogradnja te projekt financiranja izgradnje bar jedne drvene pasare, guca ili leuta godišnje na pogodnoj javnoj lokaciji u gradu Korčuli, a na uvid stranim i domaćim gostima
6. Modro i Crveno – glazbena priča o Dalmaciji
7. Asanaginica – priča iz Imotske krajine
8. Rota Palagruzona – festival mora
9. Dalmatia Outdoors - portal projekt Dalmacije kroz 365 dana
10. Towar m2 – ultimativno dalmatinsko multimedijalno oružje
11. Muzej Dalmacije: utemeljenje Muzeja Dalmacije
12. Osnivanje Ureda Dalmacije u Bruxellesu
13. Prijevod knjige “Dalmacija – hrvatska ruža svjetova” na engleski jezik
14. Uvrštavanje čakavskog jezika na globalnu listu ugroženih povijesnih jezika te njegovo valoriziranje u nastavnim programima osnovnih i srednjih škola
15. Povijest filma u Dalmaciji 16. Terra Marique: ekomuzej ribarske povijesti otoka Visa


Potpora obilježavanju ‘Dva milenija Dalmacije’

Inicijativu za obilježavanje ‘Dva milenija Dalmacije’ podržali su: Predsjednik Republike Hrvatske dr. Ivo Josipović, Andrea Zlatar-Violić, ministrica kulture, Ranko Ostojić, ministar unutarnjih poslova, te Arsen Bauk, ministar uprave.

Potpise podrške inicijativi ‘Dva milenija Dalmacije’ dali su zastupnici u Saboru RH: Petar Baranović, mr.dipl.oec. Srđan Gjurković, Tonka Ivčević, don Ivan Grubišić, Jakša Baloević, Vladimir Bilak, Igor Kolman, Nada Turina-Đurić, zatim poznate osobe iz javnog, kulturnog i znanstvenog života: Blanka Vlašić, dr. Nikica Gabrić, Ivo Pervan, Andro Krstulović Opara, prof. Mirjana Nazor, prof. dr.sc. Mislav Kukoč, Jurica Pavičić, prof. dr. Joško Božanić, prof. dr.sc. Roko Markovina, Hrvoje Marušić, Miro Kučić, prof. dr.sc. Mirko Klarić, prof. dr.sc. Ivica Ljubenkov, prof. dr.sc. Nada Bezić, doc. dr.sc. Stjepan Orhanović, doc. dr.sc. Jurica Matijević, Vice Bilandžić, Žarko Radić, Frane Perišin, Ante Mekinić, Jelena Devčić, Damir Višić, autori knjige ‘DALMACIJA – hrvatska ruža svjetova’ te mnogi drugi.

Povezani članci

Who's Online

We have 169 guests and no members online