DUGI RAT

Nacionalni plan za oporavak i otpornost Hrvatska treba predati Europskoj komisiji do 30. travnja. Ovaj važan dokument predstavlja uvjet za povlačenje šest milijardi eura iz EU fondova. Dva mjeseca prije isteka roka za predaju ne znamo ništa o tom planu, već se moramo voditi najavama u medijima. Tko je taj koji odlučuje o prioritetima i projektima koji će uvelike utjecati na budućnost razvoja gospodarstva Hrvatske? Čini se da je to jedan jedini čovjek, premijerov savjetnik.
Po njemu, za privatni sektor i razvoj gospodarstva planira se maksimalno 10 posto od ukupnog iznosa. Poduzetnicima to nije dovoljno da pokrenu svoje poslovanje i investicije, prošire kapacitete, moderniziraju proizvodnju i ulože u digitalnu transformaciju poslovanja, a bez toga neće biti ni gospodarskog rasta. S obzirom da je dokument neuključiv i da njegova priprema kasni, kao takav sigurno ne može biti jamac nikakvog oporavka, napretka i otpornosti, već samo stagnacije i daljnjeg propadanja. - komentira Marijana Puljak igru skrivača vladajućih s cijelim privatnim sektorom i javnosti..

PRIVATNI SEKTOR BEZ POTPORE IZ EU?

Izvor: FB Marijana Puljak

Saborske zastupnice Centra Marijana Puljak i Dalija Orešković upozorile su u petak da Hrvatsku očekuje val otkaza i zatvaranja malih i srednjih tvrtki. Iako je ožujak pred vratima, naime, još uvijek nemamo jasnu sliku o tome hoće li se isplaćivati potpore za očuvanje radnih mjesta i, ako hoće, u kojim iznosima i po kojim kriterijima. Lošoj slici u gospodarstvu pridružila se i vijest o rekordnom padu BDP-a od 8,4 posto.

'Poduzetnici su u očaju, kao i radnici, ali i građani u cjelini. Nitko ne može upravljati poslovanjem od danas do sutra. Voditi poslovanje podrazumijeva odgovornost i obveze koje je potrebno planirati unaprijed. I to je ono što ova Vlada ne razumije. Nitko ne može planirati posao ako postoji velika neizvjesnost oko toga što ga zapravo čeka', kazala je Dalija Orešković.

Koliko se loše upravlja ovom državom, dodala je, pokazuje i način donošenja Nacionalnog plana za oporavak i otpornost, kojeg Hrvatska treba predati Europskoj komisiji do 30. travnja. Ovaj važan dokument, podsjetimo, predstavlja uvjet za povlačenje šest milijardi eura iz EU fondova, a trebao bi sadržavati šest ključnih tematskih cjelina: gospodarstvo, javna uprava i pravosuđe, obrazovanje, znanost i istraživanje, tržište rada te socijalna zaštita, zdravstvo i sigurnost.

'U tom dokumentu Vlada definira koje će reforme provesti da bi mogla povući sredstva. No, proces razrade je potpuno netransparentan. Skandalozno je da Vlada uopće nije uključila socijalne partnere u njegovu pripremu, već je samo usmeno izvijestila, primjerice, Hrvatsku udrugu poslodavaca, o određenim parametrima iz kojih je vidljivo da će gospodarstvo ostati kratkih rukava', pojasnila je Marijana Puljak.

'S obzirom da je dokument neuključiv i da njegova priprema kasni, kao takav sigurno ne može biti jamac nikakvog oporavka, napretka i otpornosti, već samo stagnacije i daljnjeg propadanja. Dva mjeseca prije isteka roka za predaju ne znamo ništa, već se moramo voditi najavama u medijima. Tko je taj koji odlučuje o prioritetima i projektima koji će uvelike utjecati na budućnost razvoja gospodarstva Hrvatske? Čini se da je to jedan jedini čovjek, premijerov savjetnik. Po njemu, za privatni sektor i razvoj gospodarstva planira se maksimalno 10 posto od ukupnog iznosa. Poduzetnicima to nije dovoljno da pokrenu svoje poslovanje i investicije, prošire kapacitete, moderniziraju proizvodnju i ulože u digitalnu transformaciju poslovanja, a bez toga neće biti ni gospodarskog rasta', rekla je Puljak.

U svakom od ključnih sektora, kazale su zastupnice Centra, trebala se prethodno provesti rasprava te javno detektirati ključni problemi i zahtjevi od strane ljudi koji rade u tim sustavima, a raspravu je trebao provesti i Sabor. Smatraju neprihvatljivim da se o dokumentu te težine priča kao o nečemu što navodno postoji. 'Ako uopće postoji, a sadržaj je navodno poznat samo savjetniku za ekonomiju, taj dokument malo vrijedi', zaključile su.

- Nadamo se da Vlada Republike Hrvatske planira barem 30% nepovratnih sredstava usmjeriti direktno u privatni sektor, a ne kako piše Lider usmjeriti nepovratna sredstva u javni sektor a kredite u privatni sektor. Također vjerujemo da ovo znači da će nepovratna sredstva ići direktno krajnjim korisnicima u privatnom sektoru, a ne kroz javne nabave za potrebe javnih projekata, jer svi dobro znamo kako to funkcionira. Također vjerujem da će se ubuduće VRH ponašati pragmatično i transparentno u pripremu ovakvih ključnih dokumenata za društvo i gospodarstvo uključiti i relevantne organizacije u koje Udruga Glas poduzetnika - mjere i reforme za Hrvatsku 2.0. sigurno možemo ubrojiti, a ne igrati se skrivača s cijelim privatnim sektorom i javnosti. - rekao je Dražen Oreščanin iz Udruge Glas poduzetnika.