Kogo: Kapare i ljutika

U gastro-serijalu o staroj dalmatinskoj kuhinji ovog četrvrtka pišemo o kaparama i ljutici. Evo što je Kogo pripremio za Vas ... Na našoj Jadranskoj obali, a osobito u južnoj i srednjoj Dalmaciji među kamenjem, po starim zidinama rastu samonikle biljkekapare. Njene cvjetne pupoljke ljudi beru, konzerviraju i troše. Ovo je veoma rentabilna biljka, a malo se o njoj znade. Ne raste samo po zidinama, ona uspijeva i na zemljištima koja su podesna za lozu, samo ako su na toplim i zaštićenim položajima. Kapara je odličan prismok i najfiniji začin za mnoga jela. Neki stručnjaci tvrde da je kapar i ljekovita. Najveći proizvođač je Francuska. Još su stari Grci i Rimljani uživali cvjetne pupoljke kapare, konzervirane u vinskom octu, kao najfiniji začin i mirodiju ...

Piše: Kogo

Kapari u kvasinicvijet kapare

Uzmu se zrele kapare, držak se skrati za 1 cm, te se moče u morskoj ili slanoj vodi 24 sata. Zatim se dobro ocijede, stave u flaše i naliju prokuhanom i ohlađenom kvasinom. Dobro se zavežu pergament papirom.

Na otocima je običavaju močiti u moru 2-3 dana i mijenjati more o podne i uvečer.

 


Ljutika na domaći način

Ljutika se očisti, ali se sa nje ne skida preveć kožice, a ostave se pri dnu i žilice. Složi se zatim u flaše, nalije prokuhanom, razblaženom i ohlađenom kvasinom sa malo soli, dobro zaveže i spremi.

Povezani članci

Who's Online

We have 302 guests and no members online