Postoji interes i entuzijazam za razvoj turizma, ali me čudi koliko ljudi, koji se žele baviti tom granom, malo znaju o turističkim standardima. Nerijetko se radi površno,

TURIZAM

Eliminirat ćemo stihijsko bavljenje turizmom

Postoji interes i entuzijazam za razvoj turizma, ali me čudi koliko ljudi, koji se žele baviti tom granom, malo znaju o turističkim standardima. Nerijetko se radi površno, kaže Damir Bajs, ministar turizma

Piše: Davor Verković / Vjesnik
Izvor: Vjesnik

Turistička sezona mirno se bliži kraju. Zasad imamo oko devet milijuna registriranih dolazaka, odnosno oko 50 milijuna noćenja. To je iznad očekivanja za dva do tri posto.

Ministar turizma Damir Bajs je zadovoljan godinom, pogotovo prihodima koji su za prvih šest mjeseci bili šest posto veći nego lani.

Istra je, ističe, najjača hrvatska regija koja najviše pridonosi ovdašnjem turizmu a posebno je, po sjajnim rezultatima, apostrofirao i Splitsko-dalmatinsku županiju.

S druge strane, u dijelu medija pojavila se informacija kako se podaci o dolascima i noćenjima preuveličavaju, friziraju, da ne odgovaraju stvarnosti.

Isto tako, među turističkim novinarima već duže vrijeme tinja informacija o narušenom odnosu između ministra turizma i dugogodišnjeg vladara Hrvatske turističke zajednice Nike Bulića.

Nadalje, gospodarska kriza osvaja planet što će se sasvim sigurno odraziti na industriju putovanja. U kriznim vremenima ljudi se, po definiciji, prvo odriču putovanja.

Prema posljednjim podacima, Hrvatska je ove sezone imala podbačaj na dva od pet primarnih tržišta koja nam donose najveći broj gostiju i noćenja.

Podbacili su Talijani i Česi, a Nijemci, kao naši apsolutno najbrojniji gosti, stagniraju.

Hotelijeri se žale da nikad prije nisu imali više gostiju i manju zaradu, a Jadranom i dalje vladaju strani ilegalni iznajmljivači.

Državni inspektorat i ove je godine imao rekordan ulov ilegalaca što nije za pohvalu, a već naredne godine stranci dobivaju pravo kupovanja hrvatskih nekretnina bez ikakvih ograničenja što će donijeti novu zbrku.

O svemu tome razgovarali smo sa ministrom turizma, Damirom Bajsom, koji se ministarstva, poznato je, prihvatio početkom godine nakon što je HSS, gdje je on jedan od čelnih ljudi, počeo participirati u vlasti.

. Je li moguće da se rezultati o dolascima gostiju i noćenjima friziraju kako je to više puta ustvrdio najveći hrvatski organizator putovanja Adriatic.net?

- Ako se friziraju, to je jedan usklađeni napor na razini teorije zavjera. Razlog za moju tvrdnju proizlazi iz toga što podatke skupljamo od niza institucija.

Ti se podaci zadnjih desetak, petnaestak godina prikupljaju po istom metodološkom pristupu, rade ih isti ljudi, a naši standardi su usklađeni sa standardima Europske unije i ne treba ih mijenjati.
 
Kad bi se podaci izmišljali, onda bi to trebale raditi institucije poput Hrvatske turističke zajednice, Državnog zavoda za statistiku, Hrvatskih autocesta, Jadrolinije, pa čak i Hrvatske narodne banke koja također prati stanje u turizmu.

. Je li moguće, kako je to nedavno objavio jedan dnevni list, da privatnim iznajmljivačima iduće godine prijeti drastično povećanje nameta, da će se pod novim teretom ugasiti klasični zimmer frei?

- Niti se gasi niti će se ugasiti. Oni što se bave turizmom znaju da je turizam dopunska dohodovna aktivnost kao svaka druga. Turizam se smatra djelatnošću koja može bit glavni, ali i dodatni prihod. Iznajmljivačima ne prijeti drastično veći namet, ali istina je da prihod od imovine prilagođavamo standardima Europske unije.

. Znači, iznajmljivačima ipak prijete veći izdaci?

- Do neke mjere da, ovisi u koju poreznu skupinu spadaju. Ako iznajmljivač ima jedan do dva apartmana te ga promjene neće zahvatiti, međutim, oni s više apartmana vjerojatno će imati i veće izdatke.

. Kako će aktualna financijska kriza koja se iz Amerike prelijeva u svijet utjecati na turističku industriju?

- Mi smo iznimno povezani sa svjetskim tržištem, jer nam 85 posto gostiju čine stranci. Stanje nije bajno: poskupljuju energija i hrana, svijet tresu bankarske krize, a to se odražava i na turizam. Očekujemo da će iduća turistička godina biti iznimno zahtjevna. Za nju se moramo temeljito pripremiti.

Tome smo prilagodili i ciljeve za iduću godinu, koji se odnose na povećanje broja dolazaka za dva posto. U spomenutoj globalnoj situaciji, čak i to smatramo optimističnim planom.

Nadam se da će dohodak biti nešto veći kao posljedica znatnih ulaganja u turizam. Ne treba zaboraviti da je dio nama konkurentnih zemalja već ove godine poslovao loše, da su ušle u minus, a mi smo još u pozitivi.

. Kako ćete se pripremati za eventualni nastavak globalne ekonomske krize, imate li konkretni plan što ćete raditi i poduzimati?

- Radit ćemo na još učinkovitijoj promidžbi na stranim tržištima. Sva ćemo tržišta pomnije pratiti. Jedan od odlučnijih čimbenika za uspjeh iduće sezone bit će i politika cijena.

. Da, ali strani turoperatori se žale da su hrvatski hotelijeri podigli cijene za iduću sezonu, iako su već i ove cijene bile prenapregnute?

- Koliko znam, stav naših hotelijera je da ne dižu cijene u hotelima koji nisu obnovljeni. No, svatko vodi svoju poslovnu politiku, u pitanju je i poslovni rizik. Jasno je da se cijene mogu dizati, ako je riječ o novim ili potpuno preuređenim kapacitetima.

Logično je da bi pretjerano poskupljenje dovelo u pitanje konkurentnost. I druga su tržišta svjesna toga gdje je danas svjetski turizam i tome će prilagoditi i promidžbu i ukupnu politiku.

. Mislite li da bi zbog globalne krize putovanja mogla pojeftiniti?

- Ne očekujem ni velika pojeftinjenja, ali ni velika poskupljenja.

. Od pet primarnih tržišta, talijansko i češko ove su sezone podbacili, a njemačko je u stagnaciji.

- U najavi sezone jasno smo naveli da od njemačkog, našeg najjačeg tržišta, u najboljem slučaju očekujemo jednake rezultate kao lani, a to se i događa.

Također smo naglasili da ćemo se u Italiji morati jako truditi zbog evidentne gospodarske krize koja vlada tim tržištem. Rekli smo da ne treba očekivati da će Talijani za ferragosto doći sami po sebi, po nekoj inerciji, već da treba voditi promišljenu kampanju ne samo oglašavanja već i ponude naših destinacija.

Kad je riječ o Česima, radi se o tome da turistička konkurencija nastoji iskoristiti naše slabosti, sve što joj ide u korist. Ali, nije samo riječ o konkurenciji već i o ukupnom stanju na češkom tržištu s kojeg i nismo očekivali pretjerano velike stope rasta. Konkurencija je, dakle, djelomično iskoristila okolnosti u kojima smo se našli nakon odredbi u ulasku maloljetnika, odnosno unosu hrane. No, stope porasta broja čeških turista bile su takve da je bilo iluzorno očekivati da
će se nastaviti tim tempom.

Ne očekujemo bitna povećanja na većim tržištima, gdje smo već iznimno jaki. Primjerice u Sloveniji, gdje zasad imamo porast broja gostiju od od tri posto, što znači da je svaki drugi Slovenac ljetovao kod nas.

. Što ćete napraviti da u budućnosti ne bude propusta kao ove godine uoči glavne sezone? Šteta je napravljena, a nitko nije odgovarao?

- Intenzivno surađujemo s drugim ministarstvima a, u spomenutim se slučajevima radilo o usklađivanju s pravilima Europske unije.

Radilo se o skraćenim postupcima za koje postoji dopuštenje Europske komisije. Ti postupci ponekad ne idu kroz redovne Vladine koordinacije.

Vodimo računa da se ne događaju takvi problemi. Čim smo saznali što se dogodilo, pozvali smo kolege, objasnili im značenje turizma i u oba smo slučaja reagirali u četiri ili pet dana.

Uredbe su povučene. Ne treba zaboraviti da su kolege koji su donosili uredbe radili potpuno zakonito i u skladu sa svojim ovlastima.

Odredbe su povučene na naš zahtjev i zahvaljujem kolegama što su ih povukli u tako kratkom roku.

. Pripremate li radikalne novosti za iduću godinu?

- Ove smo godine imali tri zadatka. Prvi je bio priprema sezone promidžbom na stranim tržištima i priprema turističke sezone u Hrvatskoj.

Po svim ocjenama, sezona je jako dobro pripremljena. Smanjene su prometne gužve u vršnim dijelovima sezone, a turista je bilo više nego ranijih godina.

Drugi nam je zadak bio ustroj Ministarstva turizma i odobrenje novog proračuna. Ja sam ministar koji je proračun za turizam povisio sa 152 milijuna na 260 milijuna kuna. To je bilo najveće povećanje budžeta, veće od bilo kojeg drugog resora.

Nova svota novca omogućila nam je proširenje starih programa i uvođenje 14 novih za ovu godinu. Treći nam je zadatak izrada dubinske analize stanja u kojem se nalazi naš turizam.

Kad otkrijemo gdje je on trenutno i što su mu glavne slabosti, to će biti glavna osnova za ono što ćemo raditi iduće godine.

Radimo i na drugim problemima, koji se vuku godinama, da ne kažem desetljećima, poput turističkog zemljišta.

. Kada bi se i kako mogao riješiti problem s turističkim zemljištem?

- Premijer je naznačio da se to mora riješiti do kraja godine. Zasad mogu reći da će se to konceptualno riješiti kao u starom zakonu, dakle koncesijom.

. Što će se dogoditi sa zastarjelim sustavom turističkih zajednica?

- Sustav turističkih zajednica ostaje. Nikad nismo rekli da će se ukinuti. Međutim, ići ćemo za tim da turističkim zajednicama damo nove zadatke, dobit će novu zadaću upravljanja destinacijama.

To je pred nama i trebalo bi zaživjeti iduće godine. Nemam običaj najavljivati nešto, što nije gotove, samo ću reći da ćemo to učiniti i da na tome sustavno radimo.

Zakon o turističkim zajednicama donijet će se najvjerojatnije u prvoj polovici iduće godine. Želimo to napraviti na vrijeme da se upravo iduća priprema sezone obavi u novim okolnostima.

. Jedan od kroničnih problema je i masovno iznajmljivanje na crno.

- Zajedno s Državnim inspektoratom ulažemo velike napore da se to suzbije na najmanju moguću mjeru. Jasno je da još nismo došli do zadovoljavajućeg stanja, ali činjenica je da radimo i na tome i da smo na dobrom putu.

Radimo po principu batine i mrkve, pokušavamo objasniti da su rizici posla na crno znatno veći, nego dobici ako se uđe u sistem.

. Je li moguće smanjivanjem dijela nameta pomoći hotelijerima koji žele raditi izvan sezone?

- Nemojmo zaboraviti da je porezna politika još uvelike na strani turizma. Imamo diferentnu stopu PDV-a kakvu, recimo, nema ni hrana. Turizam ima potporu. No, možemo razgovarati je li to dovoljno i jesu li drugi u povoljnijem položaju.

. Kako kanite povećati turističku konkurentnost ruralnih područja?

- Među 14 novih programa neki se odnose na turistički razvoj kontinenta. Ubuduće će se više pažnje poklanjati promidžbi.

Ali, sam razvoj kontinenta treba precizno promisliti, osobito jer turizam u dobrom dijelu ruralne Hrvatske nema alternative. Tamošnji žitelji moraju imati iste standarde kao i oni u urbanim. Mislim na infrastrukturu, promet, zdravstvenu zaštitu...

Kad im se sve to omogući, a na tome država intenzivno radi, ti ljudi moraju imati i standardnu dohodovnost, jer će se u protivnom odseliti iz svog kraja.

U neka se područja može dovesti industrija, pogoni i slično, ali turizam je jedna od najpogodnijih grana za razvoj kontinenta. Ekološki je prihvatljiv, može se razvijati u nekoliko stupnjeva, može bit osnovna ili dopunska djelatnost.

Postoji interes i entuzijazam za razvoj turizma, ali me čudi koliko ljudi koji se žele baviti tom granom malo znaju o turističkim standardima. Radi se površno.

Zato će se na godinu dati više kreditnih linija za razvoj kontinenta, a ponuda kredita iz poticaja za uspjeh će se proširiti.

Ljudima koji se žele baviti turizmom poslat ćemo stručnjake, arhitekte, predstavnike agencija da im kažu što mogu graditi, što mogu napraviti da imaju nešto kvalitetno, a ne da svatko radi na svoj način, pa potom ispravlja pogreške.

Krediti će se moći dobivati, ali za kvalitetne programe.

Želimo profitabilne turističke tvrtke

. Godina je rekordna, čak i hotelijeri govore da su imali više gostiju nego lani, ali i da im dobit jedu veći troškovi.

- Apsolutne brojke potkrjepljuju se i stavom hotelijera: rastu dolasci gostiju, raste i dohodak. Sasvim je jasno da je ukupnost tih zbivanja, koja su su povezana i sa svjetskom ekonomijom, jednim dijelom povezana i s profitabilnošću sektora.

Želimo profitabilne tvrtke, jer samo one jamče razvoj. U stalnim smo kontaktima s hotelijerima, a poteze ćemo vući tek kad kompletiramo ovogodišnje pokazatelje.

Mnogo toga otkrit će dubinska analiza turizma, koja se u osnovi sastoji od samo jedne stvari - utvrđivanja konkurentnosti hrvatskog turizma, odnosno predlaganja mjera za povećanje konkurentnosti.

Mi smo pokrenuli europsku akciju protiv vinjeta

. Jako su vam smetale slovenske vinjete, ali ništa niste uspjeli napraviti?

- Naprotiv, stvari još ni nisu gotove. Slovenija je sada pod pritiskom cijele Europe i morati će mijenjati sporni zakon o vinjetama.

Mogu se pohvaliti da je cijela ta priča krenula od nas, da je krenula i napisana na ovom stolu za kojim sad sjedimo.

Mi smo pokrenuli diplomatsku akciju protiv vinjeta, a onda su je tek prihvatiti Njemačka i Austrija, odnosno ostale europske zemlje.