'Galeb' će zaposliti 37 šivačica i bez poticaja

Uprava omiške tvrtke “Galeb”, trikotaže koja je do jučer zapošljavala 350 osoba, odlučila je do kraja ovoga tjedna u radni odnos primiti još 37 radnica. Priopćio nam je to direktor “Galeba” Stjepan Pezo, koji je i prelomio odluku da, unatoč tome što je država ukinula poticaje za zapošljavanje i što je u Slobodnoj Dalmaciji od ponedjeljka preko pune dvije stranice obavijestio šivačice da zbog toga od posla nema ništa, aktivira već obavljeni natječaj i suncem okupa 37 žalosnih domova. - Imamo dosta posla, radimo dobro, a kvaliteta naših proizvoda prepoznata je diljem svijeta, pa bi uistinu bilo šteta odbijati nove narudžbe zbog pomanjkanja radne snage - kaže dugoraćanin Pezo ...

UPRAVA "GALEBA":

Zaposlit ćemo 37 šivačica i bez poticaja

Piše: Vinko Vuković / Slobodna Dalmacija
Izvor: Slobodna Dalmacija


- Računali smo, istina, na državne poticaje pri zapošljavanju, jer je na burzi jako malo obučenih šivačica i treba nam neko vrijeme da ih uvedemo u posao, praktično smo bili odustali od primanja novih radnica, no na koncu smo procijenili kako nema smisla čekati i kako će nam se dugoročno ovaj potez ipak isplatiti - kaže Stjepan Pezo.

Među novozaposlenima, a čitav ponedjeljak obavljani su telefonski razgovori s presretnim budućim šivačicama, prevladavaju žene iznad 40 godina, a riječ je o najteže zaposlivoj dobnoj skupini, no ima, tvrdi Pezo, i mlađih osoba pred kojima slijede dani dokazivanja.

Stjepan Pezo

- Sve nove radnice za sada su dobile ugovor na određeno vrijeme, a nakon toga će, ovisno o tome kakvima se pokažu u ispunjavanju radnih zahtjeva, biti zaposlene na neodređeno. Vjerujem da tu neće biti problema, jer u “Galebu” imamo dovoljno stručnosti i znanja da ih obučimo za vrhunske šivačice - objašnjava direktor “Galeba”, dopredsjednik Hrvatskog klastera konkurentnosti zadužen za tekstil, kožu i obuću, te član Upravnog odbora Hrvatske udruge poslodavaca.


’Hvala Pezi i dragome Bogu’

Tekstilna bi industrija, prema Pezinim riječima, mogla biti kotač zamašnjak dugoročnog pada nezaposlenosti, jer se na birou nalazi oko 170.000 žena srednje i niže stručne spreme i starijih od 40 godina.

galeb trikotaža

- Uz prave poticaje, pri čemu prije svega mislim na smanjenje udjela troška rada, koji je u tekstualnoj industriji ogroman, za najviše pet godina broj tekstilaca bi se u državi povećao sa sadašnjih 25.000 na 50.000 radnika, dok bi samo “Galeb” sa sadašnjih 350 narastao na 600 radnika, a i plaće bi tekstilcima mogle biti bolje u odnosu na sadašnje, koje su, uistinu, daleko od potrebnih za normalan život - ističe Pezo.

Među novim radnicama je, naravno, i Ivka B., 51-godišnja junakinja naše jučerašnje nesretne priče. Prvo je mislila da je dobila posao, pa joj je nakon ukidanje poticaja rečeno kako od posla nema ništa, da bi se doslovno preko noći dogodio novi obrat, te izazvao vatromet u njezinu srcu.

- Ne možete ni zamisliti kako se osjećam. Hvala “Galebu”, hvala gospodinu Pezi, a hvala i dragome Bogu koji je uslišio moje molitve. Jedva čekam početi raditi i prvi put nakon sedam godina, koliko sam bila na birou, zaraditi plaću. Znam da nije neka, ali, kako sam već bila rekla, kakva je, takva je, moja je - zaključuje Ivka.
 

galeb omiš


RAZOČARANA OMIŠANKA:

Samo jedan dan dijelio me od posla, a onda je država ukinula poticaj

U nas se samo o mladima priča. Mladi ovo, mladi ono. A nas starije, bez kojih velika većina tih mladih ne bi imala ni što jesti, nitko ne spominje – govori Ivka B., 51-godišnja nezaposlena Omišanka, koja samo što nije našla posao.

Tako se barem činilo prije nekoliko dana. Prijavila se na natječaj za rad u šivaonici trikotaže Galeb”, te je, s obzirom na njezino prethodno krojačko iskustvo, praktično sve već bilo riješeno da sjedne za stroj i nakon prisilne sedmogodišnje apstinencije počne zarađivati plaću. Kakva je, takva je, rezonirala je Ivka, moja je.

Od silaska s burze dijelile su je samo formalnosti, a među njima i da država ispoštuje svoj dio obveza, odnosno da Ministarstvo rada postupi sukladno vlastitim mjerama za poticanje zapošljavanja.


Stariji radnici - odbačeni

Ivka nije od osoba koje gutaju vijesti i slijepo prate dnevnike. I ovako joj je, kaže, dosta živciranja i borbe s visokim tlakom, a kamoli da još svakodnevno kusa bogato servirane laži hrvatskih političara.

Ipak, ona jedna vijest, koju je preko uha čula dok je pripremala dokumente za sutrašnji odlazak na posao, nije bila laž. I toga je bila svjesna čim ju je voditeljica Dnevnika izgovorila.

“Zbog manjka novca u državnoj blagajni do daljnjega se obustavljaju mjere za poticanje zapošljavanja. Na tisuće mladih tako će ostati bez prilike da zaradi svoj prv...”, bla, bla, bla, jer Ivki je sve ostalo što je voditeljica izgovorila zvučalo baš kao bla, bla, bla.

Ni riječi, naime, na televiziji nije bilo o nezaposlenim Hrvatima i Hrvaticama koji, eto, u tom svom silnom grijehu nisu mladi. Ali su, možda, invalidne osobe. Ili su Romi. Ili su, možda, nezaposlene žene starije životne dobi. Baš poput 51-godišnje Ivke B. iz Omiša, koju je od ponovnog zaposlenja dijelio samo jedan jedini dan.

galeb trikotaža

– Znate ono kad se vozite avionom, pa kad vam prije polaska stjuardesa na mote pokazuje što trebate činiti u slučaju opasnosti? Tu se fino vidi da masku s kisikom na lice prvo stavlja odrasla osoba, koja tek potom pomaže djeci. I tako je u svim normalnim društvima, i to u svim sferama života. A kako mi nismo normalno društvo, tako su kod nas starije osobe, ajde probajte u Njemačkoj nekome reći da je s 50 godina starija osoba, prezrene i odbačene – gorko će naša sugovornica.

I nije, na žalost, jedina. Omiški Galeb” ovih je dana planirao zaposliti 30 radnica u šivaonici, a u srpnju još 20. No, za sada ništa od toga. Bez državnih poticaja, zapošljavanja su stornirana.


Premalo školovanih šivačica

– Deset osoba smo zaposlili na svoj puni trošak. Pet visoke stručne spreme i pet radnika u pletionici. Više, međutim, ne možemo. Na poticaj smo računali, jer je na tržištu premalo školovanih šivačica, pa bismo poticaj zapravo iskoristili za njihovu obuku – objašnjava Stjepan Pezo, direktor “Galeba”, koji je ujedno i dopredsjednik Hrvatskog klastera konkurentnosti zadužen za tekstil, kožu i obuću, te član Upravnog odbora Hrvatske udruge poslodavaca.

“Galebu” dobro ide. Posla ima i za rad u tri smjene, ali obučenih radnika nema.

– Svi su se zakačili na priču o mladima, a zaboravlja se da su svi poticaji bili stopirani, odnosno da je novac, nakon galame u medijima, iznenada pronađen samo za zapošljavanje mladih. A to je potpuno pogrešno – veli Pezo.

Tekstilna bi industrija, prema njegovim riječima, mogla biti kotač zamašnjak dugoročnog pada nezaposlenosti, jer se na birou nalazi oko 170.000 žena srednje i niže stručne spreme i starijih od 40 godina.

– To je, prema svim pokazateljima, najteže zaposliva kategorija, te žene praktično nemaju nikakvu radnu perspektivu, pa se tekstil za njih nameće kao idealno rješenje – objašnjava prvi čovjek omiške tvrtke.

galeb omiš

Vlada bi, smatra Pezo, trebala shvatiti da je tekstilna industrija iznimno potentna u rješavanju nezaposlenosti, te da je socijalno značajna, posebno u ruralnim sredinama, u kojima bi relativno lako mogle oživjeti propale tvornice poput “Trimota” i “Dalmatinke”.

– Uz prave poticaje, pri čemu prije svega mislim na smanjenje udjela troška rada, koji je u tekstilnoj industriji ogroman, pa ide i preko 50 posto, za najviše pet godina bi se broj tekstilaca u državi povećao sa sadašnjih 25.000 na 50.000 radnika. Ako, međutim, nastavimo ići ovim smjerom, broj radnika će i dalje padati, te za pet godina u Hrvatskoj nećemo imati ni 10.000 tekstilaca – zaključuje Pezo.

Povezani članci

Who's Online

We have 362 guests and no members online