Ekonomska 'trapula': Hrvatska ne može prekinuti vraćanje svojih dugova

radniciPitanje glasi: Bi li Hrvatska zbilja mogla olako, “bez odmazde kreditora”, prestati plaćati državni dug, koji prema posljednjim podacima Ministarstva financija ukupno iznosi 165 milijardi kuna, od čega na središnju državu otpada 155 milijardi kuna, ili bar dio duga proglasiti ilegalnim i prestati ga plaćati? Ugledni fizičar Davor Pavuna, umirovljeni profesor ekonomije Slavko Kulić, umirovljeni admiral Davor Domazet Lošo, predsjednik Matice hrvatskih sindikata Vilim Ribić, neovisno jedan od drugog, pozivaju Vladu da prestane plaćati državni dug stranim kreditorima ...

EKONOMSKA "TRAPULA"

Hrvatska ne može prekinuti vraćanje svojih dugova

Piše: Frenki Laušić / Slobodna Dalmacija
Izvor: Slobodna Dalmacija

vlada rhPitanje glasi: što povezuje predsjednika Matice hrvatskih sindikata Vilima Ribića, umirovljenog admirala Davora Domazeta Lošu, umirovljenog profesora ekonomije Slavka Kulića i uglednog fizičara Davora Pavunu?

Odgovor je prilično “sladak”: pozivaju Vladu da prestane plaćati državni dug, koji prema posljednjim podacima Ministarstva financija ukupno iznosi 165 milijardi kuna, od čega na središnju državu otpada 155 milijardi kuna.

Ovu “akciju” prvi je prije desetak dana u intervju Radio Puli inicirao Davor Pavuna, pa je red i da ga odmah citiramo:

davor pavuna“Notorna je laž da je Hrvatski dug 11 tisuća eura po građaninu. Kada bi se sustav normalizirao, što bi svaki fizičar napravio, ispalo bi da je svaki građanin dužan 11 kuna, a ne 11 tisuća eura. Zna se da su svjetske dugove napuhali razni centri moći. Radi se o 500 trilijuna eura, više negoli vrijede sve ekonomije svih zaduženih zemalja. Hrvatska se može zadužiti još tri puta više jer i onako taj dug nikad neće vratiti, kao uostalom i ostale zemlje dužnici. Ne samo Hrvati, i naši susjedi Slovenci, Talijani, cijela južna Europa.

Svi smo se zapleli u mrežu dugova. Pa nismo svi mi idioti, a svi smo u komi. Kako je to moguće? Pa mi smo kolijevka civilizacije, ako izuzmemo kinesku i indijsku, mi smo kolijevka Europe. I svi smo kolektivno propali. Svijetom vladaju lopovi, pa zašto uopće pregovarati s njima. Naprosto se treba ponašati suvereno. Pravni zakon ne postoji, on je uvijek politički obojen. A naša vlada svojim ponašanjem oblizuje strane centre moći. Suverene vlade poput Argentine i Islanda bi s njima pregovarale drugačije”, zaključio je je Pavuna.


‘Revolucionarni’ pozivi

Na njega se potom nadovezao admiral Lošo koji je na sada već retoričko pitanje novinara treba li Hrvatska kao neke druge zemlje prestati plaćati državni dug odgovorio:

lošo“Naravno da i Hrvatska može učiniti isto što i Ekvador, Argentina ili Island, no proći će najvjerojatnije još mnogo godina dok se to ne dogodi, odnosno dok narod ne shvati da Međunarodni monetarni fond nije spasitelj, već da provodi politiku suvremenog robovlasništva”.

Pogledajte, kazao je Lošo, tko je nadzirao Argentinu, Ekvador i Island prije njihovog ekonomskog sloma. “Činio je to upravo Međunarodni monetarni fond. I u tim zemljama provodili su šok-terapiju da bi izvukli preostali kapital, ali samo do trenutka dok ta priča nije pukla. Kad je puklo i kad su narodi i vlade tih zemalja shvatile da ih MMF pljačka, krenuo je oporavak tih država.

Međunarodni monetarni fond, naime, u pravilu na vlast dovodi ljude koji provode njihovu ‘Doktrinu šoka’, osmišljenu u poznatoj ‘Chicaškoj školi‘. Ta dokrina već desetljećima omogućava predstavnicima međunarodnog kapitala da vrlo jeftino kupuju sve što vrijedi u nekoj zemlji, te da se, uza sve to, još predstavljaju i kao svojevrsni spasitelji! I Slavko Linić i te kako govori jezikom MMF-a, iako Međunarodni monetarni fond formalno još nije stigao u Hrvatsku”, beskompromisan je umirovljeni admiral.

Nakon fizičara i admirala na red je došao i sindikalni lider Vilim Ribić koji je, kritizirajući Zakon o fiskalnoj odgovornosti i najavljujući mogućnost pokretanja postupka ocjene ustavnosti navedenog Zakona pred Ustavnim sudom, istaknuo i kako Vlada provodi potpuno pogrešnu ekonomsku politiku stezanja remena.

“Istu onakvu kakva je katastrofalne rezultate već pokazala u Grčkoj, Španjolskoj, Italiji i drugim europskim zemljama, umjesto da se povede za primjerom Francuske, gdje je u Hollandeovim potezima visokog oprezivanja bogatih i ulaganja u znanost i obrazovanje moguće vidjeti pravu socijaldemokratsku politiku na djelu) ili Islanda koji je odbijanjem vraćanja dugova, ukidanjem valutne klauzule i devalvacijom pronašao vlastiti put u gospodarski rast.”

slavku kulićTada je, konačno, na scenu stupio i ekonomski mag Slavko Kulić, koji je u intervjuu za portal “dnevno.hr” dao dragocjen doprinos ovoj temi riječima kako bi hrvatski inozemni dug bio legitiman kada bi ga potvrdio Hrvatski sabor, ili hrvatski narod na referendumu.

“No, budući da ni Sabor ni narod nisu odobrili zaduživanje u inozemstvu, dug je apsolutno nelegitiman, što znači da je vlast sebi uzurpirala pravo zaduživanja bez odobrenja Sabora, odnosno hrvatskog naroda.

Hrvatska, upravo zato, može svoj inozemni dug proglasiti ilegalnim i prestati ga plaćati. Jer ako netko ima pravo na odluku o prestanku isplaćivanja duga, onda je to Hrvatska. Mi to možemo učiniti s još većom vjerodostojnošću od Argentine i Ekvadora, jer je kod nas posve očito da je taj dug nelegitiman.

No, s odlukom o prestanku otplaćivanja kredita moramo požuriti, jer nam je još malo vremena ostalo do ulaska u EU”, istaknuo je Kulić, ograničavajući precizno ovaj “default plan”, kako vidimo, samo na neisplatu inozemnog duga, koju u ukupnom dugu Hrvatske sudjeluje sa oko 33 posto.

Ovaj ekonomist pri tome napominje da je detaljno pratio slučaj Argentine i Ekvadora i da je zaključio kako i mi možemo učiniti što i oni.

 “Ali samo pod uvjetom da se narod osvijesti, te zatraži od institucija da preispitaju razloge daljnjeg otplaćivanja duga. Tu odluku mogli bi donijeti samosvjesni i odgovorni predsjednik Sabora, ravnatelj Državne revizije, glavni državni odvjetnik i guverner Hrvatske narodne banke.

Mi, nažalost, ni na jednoj od navedenih funkcija nemamo dovoljno odlučnu, te društveno i povijesno odgovornu osobu, koja bi bila kadra učiniti takvo što. Za takvu situaciju odgovorni su ponajprije hrvatski znanstvenici, koji bi trebali osvijestiti narod, no koji su postali instrument nasilne politike”, naglasio je Kulić, dodajući kako bi Hrvatska najprije trebala proglasiti moratorij na isplatu duga, dok ne preispita i ne riješi problem nastanka tog duga.

Da ne bude tračka zabune, on smatra i kako bi zbog nelegalnog zaduživanja trebalo suditi odgovornim osobama za kazneno djelo protiv naroda, jer nisu postupili u skladu s hrvatskim Ustavom. “Narod im može i oprostiti, ali samo u slučaju ako sami napuste vlast”, dopustio je i trunku milosti za narodne izdajnike Kulić.

U istom tekstu je citiran i politolog Karino Hromin Sturm koji je nonšalantno dodao kako bi Hrvatska, osim odluke o prestanku plaćanja inozemnog duga, trebala donijeti i odluku o povratu nezakonito privatiziranih tvrtki, odnosno o nacionalizaciji gotovo svih tvrtki i banaka koje su nekada bile u društvenom vlasništvu, a koje su početkom devedesetih nezakonito privatizirane.


Duhovni otac

recesijaDuhovni otac ovakvih stavova jest politolog Eric Toussaint koji je, također u intervju od prije nekoliko mjeseci za portal “danas.hr”, ustvrdio kako je nakon Drugog svjetskog rata 169 zemalja bankrotiralo zbog vanjskog duga, konstatirajući kako je to manje-više normalna situacija u životu kapitalističkog društva.

Toussaint je bio član Predsjedničke komisije za reviziju javnog kredita u Ekvadoru koja je ekvadorskoj vladi savjetovala, što je ova i napravila, da bez konzultacija s međunarodnim institucijama suspendira povrat 30 posto vanjskog duga, nakon što je napravila reviziju javnog duga od 1976. do 2006. godine.

“Nakon šest mjeseci kreditori su se razbjesnili, vršili su pritisak i vlada im je poručila otprilike: ‘O.K., možemo se nagoditi. Ponudit ćemo vam 35 posto vrijednosti obveznica i otkupit ćemo ih. Nakon toga, ako je vrijednost obveznice 1000 dolara, mi vam damo 350 dolara i obveznica više ne postoji.’

Poslije toga, 90 posto vlasnika obveznica prodalo je vladi Ekvadora svoje obveznice i to je značilo da vlada na raspolaganju ima sedam milijardi dolara koje mogu biti upotrijebljene za javne troškove – u obrazovanju, zdravstvu, infrastrukturi, povećanju zaposlenosti“, rekao je Toussaint.

Prema njegovim riječima, nikakve odmazde kreditora nije bilo ni u tom, ni u donekle sličnim slučajevima Argentine i Islanda. Dapače, tvrdi kako veliki dio ilegalnog duga postoji i u Belgiji i Francuskoj koje su spasile privatne banke za 26 milijardi eura i da bi to trebalo.

Kada je u pitanju Grčka, navodi kako je sav dug nastao nakon početka krize ilegalan, jer je realiziran kršenjem ekonomskih i socijalnih prava i Ustava Grčke (doduše, Grčkoj je oprošten dosta veliki dio duga od strane privatnih i europskih kreditora).


Živciranje kreditora

recesijaNaravno, na kraju valja postaviti pitanje bi li Hrvatska zbilja mogla tako olako, “bez odmazde kreditora”, prestati plaćati svoje dugove ili bar dio duga proglasiti ilegalnim i prestati ga plaćati.

Ekonomski cinici kažu kako je to najbolje napraviti kada država dođe u proračunsku ravnotežu ili suficit, jer tada proračunski prihodi pokrivaju rashode i nema potrebe za zaduživanjem za tekuću potrošnju.

Ove godine je predviđeni deficit državnog proračuna negdje oko deset milijardi kuna, a na kamate ćemo u 2012. platiti od sedam do devet milijardi kuna (tu se još nisu složili ministar financija i analitičari).

Dakle, ako bismo prestali plaćati dugove u ovoj godini, bili bismo u manjku od jedne do tri milijarde kuna, a do tog novca ne bismo mogli doći jer bi nam dotok inozemnog novca trenutačno bio zamrznut.

Naš problem je i što su nam velika poduzeća dobrim dijelom zadužena u inozemstvu, a i domaća bankarska aktiva je u 95-postotnom obimu kod banaka u inozemnom vlasništvu. Vrlo lako bi moglo doći do povećanja kamata na domaće kredite građanima i poduzećima, iako bi to banke dovelo možda u još goru poziciju, jer bi se samo povećao opseg nenaplativih kredita.

Dakle, postoji niz negativnih faktora koji jasno govore protiv “default plana”, ali čisto veselja radi treba je ostaviti da jedri u eteru samo kako bismo živcirali predrage nam kreditore.

Povezani članci

Who's Online

We have 248 guests and no members online